Vrijedi izgovorena riječ
Kupres, 25. februara 2016.
Dame i gospodo,
Veliko mi je zadovoljstvo što sam danas ovdje sa vama na Kupresu i što imam priliku da učestvujem u konferenciji koja će, iskreno se nadam, ubrzati razvoj jednog od najperspektivnijih sektora bosanskohercegovačke ekonomije – šumarstva i obrade drveta.
S obzirom da su ovdje s nama i predstavnici firmi i organa vlasti na svim relevantnim nivoima, ovo je pravo vrijeme da se još jednom obavežemo da ćemo poduzeti potrebne korake kako bi se konačno oslobodio puni potencijal ovog sektora, osigurale nove poslovne šanse i zapošljavanje.
Međutim, ukoliko želimo iskoristiti šanse koje se pružaju i realizovati potencijal ovog ekonomskog sektora, moraćemo udvostručiti naše napore i osigurati daleko veći stepen uređenosti u odnosu na sadašnje stanje.
Potencijal za bolji pristup tržištu i poslovnim šansama je svima jasan. Dakle, trebamo zajednički raditi kako bismo u potpunosti regulisali sektor šumarstva na način koji će omogućiti postizanje ovog cilja.
Uz spremnost za postizanje zdravih kompromisa i zajednički rad, ova zemlja može daleko dospjeti.
U Federaciji BiH, šume i šumovita područja čine 58% teritorije. Sektor obrade drveta je izuzetno aktivan i profitabilan u ovom i drugim kantonima, doprinoseći kantonalnom budžetu i budžetu Federacije.
Međutim, svi znamo da trenutna situacija nije zadovoljavajuća.
Nad sektorom šumarstva nadvio se oblak, i to ne samo zbog toga što u Federaciji nema sveobuhvatnog zakona o šumarstvu još od 2009. godine.
Ponavljam, od 2009. godine.
Usvajanje zakona o šumarstvu Federacije nije samo pitanje koje je potrebno hitno riješiti kako bi se omogućio razvoj ovog važnog ekonomskog sektora, nego se radi i o zakonskoj obavezi od prije sedam godina, da se implementira odluka Ustavnog suda Federacije BiH donesena 2009. godine.
Mnogi od vas su svjesni da, iako su kantoni usvojili vlastite zakone o šumama, oni nisu međusobno konzistentni. Nepostojanje zakonodavstva i nadzora nad šumama i šumovitim područjima na nivou Federacije dovodi u pitanje zaštitu i očuvanje tih oblasti. To nije održivo.
U trenutnim okolnostima, procjenjuje se da se oko jedan milion kvadratnih metara šume gubi zbog nelegalne sječe svake godine.
U međuvremenu, gotovo da nema sječe oštećenih ili štetočinama napadnutih stabala.
Štaviše, ni entitet ni država nisu usvojili preventivne mjere protiv štete koju izazivaju invazivne štetočine, nema stalnog sistema praćenja zdravlja šuma, što rade druge evropske zemlje.
Rizici koje nosi takva situacija su vam svima poznati. Oni bi mogli biti veoma ozbiljni. U najgorem slučaju, imajući na umu da su šume međusobno povezani eko-sistemi, to čini ne samo Federaciju nego i cijelu zemlju podložnu katastrofalnom odumiranju pojedinih vrsta drveća, pa čak i cijelih šuma.
Finansijski gledano, nepostojanje sveobuhvatnog zakonodavstva rezultira nedovoljnim prikupljanjem naknada, koje bi prevashodno trebale koristiti lokalnim vladama i lokalnim zajednicama. Od 2003. do 2008., naknade iz šumarstva donijele su oko 2,7 miliona KM godišnje budžetu Federacije, a budžetima kantona oko 10,1 miliona KM godišnje.
Međutim, prema Direkciji za šumarstvo Federacije, kada bi se propisi o naknadama adekvatno primjenjivali, a naknade prikupljale, one bi mogle donositi 30 miliona KM godišnje, dakle više od dvaput većeg iznosa sadašnjih prihoda, od kojih bi 24 miliona išla u kantonalne budžete.
Uradimo ono što je potrebno da se ta situacija promijeni i da na taj način povećamo prijeko potrebna javna sredstva.
Spomenuo sam ljepotu prirodnih resursa Bosne i Hercegovine, ali nisam spomenuo njen najvažniji resurs, njene ljude.
Na kraju krajeva, i radi se o ljudima i o gorućem izazovu sa kojim smo suočeni – kako stvoriti prilike i radna mjesta koja su potrebna da se građani zadrže ovdje, u ovom kantonu i u ovoj zemlji.
Dame i gospodo, “odliv mozgova”, gubitak velikog broja marljivih građana, mora se rješavati i to hitno. Taj problem je posebno izražen u ovom kantonu, iz koga desetine porodica odlaze svakog mjeseca. Ne samo da možemo zaustaviti ovaj negativan trend, nego ga u nekom vremenskom periodu možemo i preokrenuti ako dovedemo nove investicije koje će voditi ka novim poslovima koji su ključni za modernu proizvodnju namještaja i drugih finalnih proizvoda od drveta.
To možemo uraditi samo ako stvorimo funkcionalan okvir za razvoj ovog sektora privrede. Još jednom ponavljam: kao urgentan prioritet potrebno je donijeti zakone da zaštitimo šume i šumska područja u ovoj zemlji, da riješimo probleme nezakonite sječe i da uspostavimo sistem praćenja zdravlja šuma.
Ovo ne samo da bi ulijevalo investitorima više povjerenja u tržište, što bi vodilo ka većem broju prilika za zapošljavanje, nego bi također povećalo profit lokalnih preduzeća i povećalo prihode na svim nivoima vlasti.
Prema tome, pozivam vas da iskoristite ovu konferenciju i urgirate kod vaših političkih predstavnika u Federaciji – posebno kod Vlade Federacije i Parlamenta Federacije – da se ubrza usvajanje modernog i sveobuhvatnog zakona o šumama.
Dame i gospodo, vrijeme je da se napravi veliki iskorak i da se ova zemlja vrati na pravi kurs.
Napori da se donese ovaj važan zakon imaju moju punu podršku i radujem se trenutku kada ću doći u posjetu firmama – uključujući i ovaj kanton – koje će se bez sumnje osnovati nakon donošenja ovog zakona.
Hvala.