Mi, članovi Vijeća za implementaciju mira (PIC) i lideri Bosne i Hercegovine (BiH), održali smo 23. i 24. maja 2000. godine u Briselu sastanak na kome smo razmotrili napredak postignut u implementaciji Općeg okvirnog sporazuma za mir (GFAP) u BiH i utvrdili prioritete za novu, ubrzanu fazu implementacije mira. Potvrđujemo našu čvrstu opredijeljenost za Mirovni sporazum kao osnovu slobode i demokratije u BiH. Vijeće naglašava da je puno toga postignuto i da se započelo sa izgradnjom države BiH:

• Bezbjedonosna situacija se stabilizirala.

• Veći dio posla na obnovi je završen.

• Ubrzava se tempo povratka izbjeglica i raseljenih lica.

• Uspostavljen je Distrikt Brčko.

• Politički pluralizam dobija na snazi svakim narednim izborima.

Napredak u ovim oblastima je uglavnom rezultat intenzivnih aktivnosti Međunarodne zajednice. Vijeće izražava svoje nezadovoljstvo sporom implementacijom mira od strane domaćih organa u periodu od sastanka Vijeća u Madridu 1998. godine do danas. Sasvim je jasno da odgovornost za ovako slab napredak leži na opstrukcionističkim političkim strankama i njihovim saveznicima unutar i izvan BiH. Uski nacionalistički i sektaški politički interesi predstavljaju kočnicu napretku u svim segmentima, od povratka izbjeglica i ekonomske reforme, do funkcioniranja organa vlasti. Vijeće poziva Visokog predstavnika da iskoristi svoje ovlasti u skladu sa mandatom, kako bi osigurao potpunu i ubrzanu provedbu u svim sektorima civilne implementacije, uključujući i uklanjanje prepreka koje stoje na putu ekonomskoj reformi.

Dogovorili smo mjere u cilju ubrzanja implementacije GFAP-a u periodu do sljedećih predsjedničkih izbora u BiH, zakazanih za 2002. godinu. Koncentriraćemo se na tri ključne strateške oblasti:

• Produbljivanje ekonomske reforme i stvaranje uslova za samoodrživi, tržišno orijentirani ekonomski razvoj, kako bi se izbjegla ekonomska kriza u periodu dok BiH napušta ekonomiju ovisnu o donacijama,

• Ubrzavanje povratka raseljenih lica i izbjeglica, sa naročitim naglaskom na omogućavanju građanima da ostvare svoja imovinska prava,

• Razvoj funkcionalnih, demokratskih i odgovornih zajedničkih institucija, zasnovanih na vladavini zakona, potpomognutih efikasnom i stručnom državnom službom, te čvrstom finansijskom osnovom.

Od našeg posljednjeg sastanka, uspostavljen je Pakt stabilnosti, kao i projekat EU-a pod nazivom "Proces stabilizacije i udruživanja" (Stabilization and Association Process). Vijeće potvrđuje svoju opredijeljenost integraciji BiH u evropske strukture, i od zvaničnika i građana BiH očekuje istu opredijeljenost. U skladu s tim, Vijeće očekuje od organa vlasti u BiH da ispune uslove Vijeća Evrope i EU-a, zacrtane u Smjernicama ("Road-map"), uključujući usvajanje Izbornog zakona i aktivnu ulogu u Paktu stabilnosti. U ovom pogledu, Vijeće konstatira značaj mjesta koje BiH ima unutar euro-atlantskih struktura.

Vijeće izražava spremnost da u ovom periodu nastavi pružati pomoć BiH putem civilnog i vojnog prisustva. Pozdravljamo stalni SFOR-ov doprinos bezbjednosti i stabilnosti u BiH, uključujući i doprinos Multinacionalne specijalizirane jedinice, naročito izražen kroz podršku povratku raseljenih lica i izbjeglica, podršku borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala te podršku Međunarodnom tribunalu za zločine počinjene na teritoriji bivše Jugoslavije (ICTY). Vijeće smatra da je sadašnji nivo SFOR-ovog aktivnog angažmana od suštinske važnosti za uspjeh implementacije mira.

Od svih organa vlasti u BiH i svih relevantnih zemalja očekujemo potpunu i nedvosmislenu saradnju sa ICTY-em, kako bi pred lice pravde bili izvedeni svi politički ili vojni lideri optuženi za ratne zločine, bez obzira da li su još uvijek na funkciji ili ne, kao i sva druga optužena lica.

Vijeće konstatira ohrabrujuće pojave na regionalnom nivou, naročito izbor nove vlade u Hrvatskoj koja u potpunosti podržava implementaciju Mirovnog sporazuma i regionalnu saradnju. Očekujemo od građana BiH da razvijaju ovaj proces, da nastave glasati i provoditi promjene, te da postepeno preuzmu punu odgovornost za budućnost svoje zemlje. Sada BiH sama mora uraditi više za sebe.

1. Privredna reforma

Ova godina označava kraj obimnog poslijeratnog perioda rekonstrukcije. Po obimu pružene pomoći Bosna i Hercegovina je među prvima u svijetu. Građani Bosne i Hercegovine se sada nalaze u fazi koja je odlučujuća za provedbu reformi od suštinske važnosti za dugoročnu samoodrživu stabilnost. Većina radova na rekonstrukciji, koje je financirala međunarodna zajednica, je izvršena u sektoru infrastrukture što je dovelo do privrednog rasta. Budući da će se u narednim godinama ova pomoć značajno smanjiti, privreda Bosne i Hercegovine se suočava sa izazovom ostvarivanja samoodrživog rasta. Da bi se postigao ovaj cilj, organi vlasti Bosne i Hercegovine moraju bitno ubrzati tempo strukturalnih privrednih reformi kao podršku razvoju u kojem prednjači privatni sektor. Vijeće apelira na donatore da nastave uslovljavati svoju pomoć implementacijom konkretnih reformi.

Sljedeće privredne reforme su od ključne važnosti:

• Stvaranje jedinstvenog ekonomskog prostora: Bosna i Hercegovina ne može sebi priuštiti podijeljeno ekonomsko okruženje. Pozivamo organe vlasti Bosne i Hercegovine da provedu ustavne odredbe koje se odnose na domaće tržište i da maksimalno povećaju privrednu saradnju između države i entiteta, te između samih entiteta. Kako bi se povećala efikasnost i ekonomija obima, na cijeloj teritoriji zemlje je potrebno osigurati usklađen pristup u nekoliko oblasti, uključujući poreze, konkurenciju, javnu nabavku, financijske usluge, standarde i propise, bankarstvo, javna komunalna preduzeća, električnu energiju, telekomunikacije i transport/željeznice. Reforma carinskog sistema se mora nastaviti. Ove mjere predstavljaju preduslov za integraciju Bosne i Hercegovine u Evropu. Ove reforme trebaju postati sastavni elementi jedinstvenog ekonomskog prostora. Cjelokupna politika Međunarodne zajednice bi trebala podržati ove reforme.

• Razvoj privatnog sektora: Da bi postigla uspjeh u oblasti privrede i privukla privatni kapital u cilju održanja privrednog rasta, Bosni i Hercegovini je potrebno okruženje koje je privlačno za obavljanje poslovnih aktivnosti. Potrebno je brzo otkloniti prepreke koje stoje na putu ulaganja, kao što su diskriminirajuće naknade za komunalne usluge, nejasnoće u pogledu vlasništva nad zemljištem i glomazni poreski sistemi, te uspostaviti osnovne pravne strukture moderne tržišne ekonomije. Vijeće apelira na organe vlasti Bosne i Hercegovine da odmah otklone prepreke koje koče razvoj privatnog sektora, te da utvrde pojednostavljene procedure za strane i domaće investitore. Vijeće apelira na organe vlasti da nastave opsežne reforme u oblasti poreza i carina, radnog zakonodavstva, sistema socijalne zaštite, bankovnog sistema, preskupih vojnih struktura i neodržive državne birokracije na svim nivoima. Vijeće zahtijeva da se ispoštuju rokovi za potpuno ukidanje zavoda za platni promet do decembra 2000. godine. Vijeće u potpunosti podržava hitnu reformu u oblasti javnih komunalnih preduzeća, sa naglaskom na telekomunikacijama i energetskom sektoru. Vijeće podstiče Bosnu i Hercegovinu da razvije digitalnu i internet tehnologiju koja će joj omogućiti da koristi globalni elektronski sistem u oblasti trgovine. Vijeće zahtijeva odvajanje privrede od politike putem liberalizacije i privatizacije.

• Privatizacija: Značajan broj javnih preduzeća se mora brzo privatizirati, a proces privatizacije mora biti transparentan i u interesu građana Bosne i Hercegovine. Vijeće podstiče na davanje većeg značaja privatizaciji putem tendera čime se stimulira uvođenje novog menadžmenta i kapitala. U slučajevima u kojima se proces privatizacije vrši pod sumnjivim okolnostima, kao i u strateškim granama industrije, može postojati potreba za direktnom intervencijom Visokog predstavnika. Vijeće pozdravlja angažiranje međunarodnih stručnjaka po potrebi, kako bi se osiguralo da proces privatizacije teče brzo i u interesu građana Bosne i Hercegovine. OHR će, putem Radne grupe za ekonomska pitanja, a posebno putem međunarodne Savjetodavne grupe za privatizaciju, osigurati koordinaciju i praćenje procesa privatizacije i o tome izvještavati Upravni odbor PIC-a.

• Borba protiv korupcije: Vijeće je i dalje veoma zabrinuto zbog ukorijenjene korupcije u Bosni i Hercegovini koja narušava demokratsku vlast, pustoši javne resurse i sprečava razvoj tržišne ekonomije. Sveobuhvatna strategija OHR-a za borbu protiv korupcije predstavlja čvrstu osnovu za borbu protiv korupcije. Od svih zvaničnika se očekuje da pruže aktivnu i bezrezervnu podršku ovoj strategiji, kao i institucijama koje je provode. Vijeće apelira da se donesu mjere u cilju poboljšanja transparentnosti javnih budžeta, kao i osposobljavanja institucija za suzbijanje korupcije unutar samog sistema. Vijeće podržava zajedničku inicijativu svih stranaka zastupljenih u Predstavnčkom domu BiH, čiji je cilj da se odmah u proceduru stavi nacrt zakona o financiranju političkih stranaka. Vijeće apelira na organe vlasti Bosne i Hercegovine da pitanje financiranja političkih stranaka i sukoba interesa reguliraju putem zakona.

Samoodrživa, tržišno-orijentirana ekonomija se ne može razvijati u sredini u kojoj se principi ekonomske logike anuliraju u cilju zadržavanja političke kontrole. Moraju se ukloniti tragovi starog ekonomskog sistema, kao što su zavodi za platni promet i politički motivirana dodjela nekretnina i drugih ekonomskih resursa.

Tokom ovog ključnog perioda ekonomske reforme, koordinacija između raznih stranih donatora i agencija je od posebne važnosti. Vijeće apelira na organe vlasti u Bosni i Hercegovini da tijesno sarađuju sa međunarodnim financijskim institucijama i ostalim donatorima u kreiranju i provedbi ekonomskih reformi. Međunarodne financijske institucije se podstiču da bezrezervno primijenjuju uslovljavanje dodjele pomoći. Vijeće uvažava ključnu ulogu koju Visoki predstavnik ima u koordinaciji napora međunarodne donatorske zajednice za Bosnu i Hercegovinu, te daje podršku Visokom predstavniku u korištenju ovlasti s ciljem uklanjanja prepreka koje guše privredni rast i uskraćuju građanima radna mjesta kao i uspješno poslovanje.

1. Povratak raseljenih lica i izbjeglica

Povratak izbjeglica i raseljenih lica i dalje predstavlja pravi test opredijeljenosti za mirovni proces. Vijeće konstatira da je u novije vrijeme postignut značajan napredak, posebno u ruralnim područjima. Međutim, jasno iskazana volja građana za povratak u predratne domove nije naišla na razumijevanje organa vlasti na svim nivoima, od kojih mnogi i dalje ne pokazuju dovoljno potrebne političke volje, pa čak i opstruiraju povratak zbog svojih ličnih interesa. Spor napredak u procesu povratka u urbana područja odražava nespremnost svih strana da provedu imovinske zakone i ostvare zakonska prava svih građana. Slučajevi u kojima građani Bosne i Hercegovine, koji imaju istaknutu ulogu u javnom životu, i dalje koriste imovinu koja je predmet zahtjeva za povrat su u potpunosti neprihvatljivi. Vijeće apelira na Visokog predstavnika da poduzme odgovarajuće mjere protiv takvih pojedinaca.

Vijeće podržava četiri stuba programa Radne grupe za rekonstrukciju i povratak (RRTF) čiji je cilj ubrzanje tempa povratka, te pozdravlja proaktivno angažovanje Visokog predstavnika u cilju davanja podrške ovom programu.

• Povezivanje plana za implementaciju imovinskih zakona, čija je realizacija započela u oktobru 1999. godine usklađivanjem imovinskih zakona u dva entiteta, uz intenzivne napore OHR-a, OSCE-a, UNHCR-a i UNMIBH-a da bi se osiguralo razumijevanje prava na povratak i poštivanje vladavine zakona,

• Usmjeravanje pojačanih napora na rekonstrukciju stambenih jedinica i izdvajanje pomoći za infrastrukturu, uključujući niskobudžetne programe samopomoći, kao podršku i spontanom i organizovanom povratku, u područjima u kojima je postignut napredak,

• Jačanje procesa povratka između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske uz korištenje svih odgovarajućih mehanizama, uključujući Pakt stabilnosti.

• Omogućavanje održivog povratka putem pažljivog usmjeravanja odgovarajućih donatorskih aktivnost na promoviranju, između ostalog, ekonomskih i obrazovnih mogućnosti, kao i mogućnosti za zapošljavanje povratnika. Napori se takođe moraju pojačati u oblasti deminiranja ako se želi postići održiv povratak u ruralna područja.

Pored toga, Vijeće insistira da organi vlasti Bosne i Hercegovine prihvate svoju ličnu odgovornost za ubrzanje procesa povratka, te pozdravlja napredak koji je RRTF postigao u tom smislu.

Vijeće takođe pozdravlja aktivnosti koje OHR, UNHCR, CRPC i drugi provode na reformi tržišta nekretnina u BiH. Vijeće poziva sve relevantne faktore na utvrđivanje detaljnog plana implementiranja tržišta nekretnina, što je u interesu svih građana BiH, kao suštinski preduslov tržišne ekonomije.

3. Razvoj i konsolidacija institucija

Postojanje efikasnih i funkcionalnih državnih institucija je preduslov za svaku modernu evropsku državu, kao i za pomake koje BiH čini u pravcu učlanjenja u evropske i euro-atlantske strukture. Ključni strateški prioritet Vijeća jeste da i dalje osigurava postojanje takvih institucija u BiH. Mnoge javne institucije na svim nivoima, a naročito državne institucije, i dalje ne ispunjavaju očekivanja građana BiH, zbog nedostatka političke volje dijela vladajućih političkih stranaka i stalnog postojanja paralelnih institucija. Vijeće podržava napore Visokog predstavnika s ciljem osiguranja da državne institucije imaju ovlaštenja, da budu efikasne i da dobiju adekvatnu finansijsku podršku iz utvrđenih izvora prihoda. Državnim institucijama je potrebno sopstveno nezavisno finansiranje. Vijeće traži od donatorske zajednice da svoju pomoć za BiH direktno usmjerava putem državnih institucija. Predsjedništvo i Parlamentarna skupština moraju ponovo uspostaviti Vijeće ministara i osigurati odgovarajuću finansijsku podršku ministarstvima na državnom nivou.

Od državnih institucija očekujemo da usvoje i implementiraju državne zakone koji se nalaze u programu rada za period 1999-2000. godine, a koji je odobrilo Vijeće ministara. Pozdravljamo odluku Predsjedništva kojom se ono samo obavezalo, uz podršku Predstavničkog doma, na provođenje "Programa mjera i aktivnosti na implementaciji reformi u BiH". Za implementaciju oba programa postoji hitna potreba za postizanje značajnih pomaka na uspostavljanju profesionalne državne službe.

Demokratski i odgovorni policijski organi i nezavisno sudstvo su preduslovi za vladavinu prava i punu zaštitu ljudskih prava. Vijeće sa nezadovoljstvom konstatuje da su pomaci postignuti u reformi sudstva ograničeni. Nosioci funkcija se više trude da očuvaju svoje baze moći, nego da daju prava građanima. Odnosi između građana i države moraju počivati na vladavini prava, a ne vladavini ljudi.

Pozivamo na uspostavljanje istinski nezavisnog i nepristrasnog sudstva, koje će osigurati vladavinu prava u svim krivičnim, građanskim i komercijalnim predmetima. U ovom kontekstu, Vijeće smatra da je jačanje Ustavnog suda i uspostavljanje suda na nivou države glavni prioritet. Vijeće uviđa stalnu potrebu za međunarodnom institucijom za nadzor nad reformom sudstva sve dok OHR ne iznađe rješenje za program reforme sudstva, te daje podršku stalnim naporima Visokog predstavnika da vodi aktivnosti na reformi sudstva i koordinira napore međunarodne zajednice po ovom pitanju.

Od institucija entiteta očekujemo da implementiraju zakone kako bi se otklonio politički uticaj na sudstvo i osigurala imenovanja u oblasti sudstva zasnovana na zaslugama, kao i osnivanje instituta za obuku u oblasti sudstva i osiguranje odgovarajuće finansijske podrške i veće budžetske nezavisnosti sudstva.

Vijeće konstatuje nezadovoljstvo činjenicom da Parlamentarna skupština BiH nije usvojila Zakon o graničnoj službi, kojeg je, stoga, Visoki predstavnik morao nametnuti. Očekujemo usvajanje ovog Zakona, kao i potpunu uspostavu Državne granične službe. Vijeće traži od organa vlasti da, u koordinaciji sa UNMIBH-om, ubrzaju razmještanje Državne granične službe. Vijeće insistira da organi vlasti bez odlaganja završe proces restrukturiranja policije uz pomoć UN IPTF-a. Vijeće izražava zahvalnost UN IPTF-u za sav dosadašnji rad.

Vijeće potvrđuje svoju podršku institucijama iz Aneksa 6 i 7 GFAP-a i očekuje od organa vlasti u BiH da pruže jaču podršku ovim institucijama i u potpunosti implementiraju njihove odluke i preporuke. Dajemo podršku stalnom funkcioniranju ovih institucija nakon isteka prelaznog perioda u decembru 2000. godine. Vijeće podržava preporuke Venecijanske komisije iz aprila 2000. godine o blagovremenom spajanju Doma za ljudska prava i Ustavnog suda BiH. Do ovog spajanja bi trebalo da dođe nakon ratifikacije Evropske konvencije o ljudskim pravima od strane BiH i usvajanja BiH zakona o takvom spajanju. Vijeće poziva Visokog predstavnika da vrši koordinaciju implementacije ovih preporuka sa organima vlasti u BiH.

* * *

Postojanje efikasnih i funkcionalnih institucija samo po sebi nije dovoljno. Građani i zvaničnici u BiH moraju preuzeti odgovornost za svoju budućnost. Sami građani BiH moraju insistirati na transparentnosti i odgovornosti svojih izabranih zvaničnika. Postignut je ograničen napredak u smanjenju straha koji su građani osjećali u kontaktima sa organima vlasti. Građansko društvo izgrađeno na osnovama aktivnog građanskog učešća leži u srcu budućnosti BiH kao demokratske i prosperitetne države.

Vijeće podržava odluku o održavanju općih izbora u BiH 11. novembra 2000. godine. Vijeće konstatuje svoje nezadovoljstvo činjenicom da organi BiH nisu usvojili izborni zakon. Zbog neusvajanja ovog Zakona, ove izbore će provesti i nadgledati OSCE. Od Visokog predstavnika i Šefa misije OSCE-a tražimo da osiguraju da se sve stranke, kandidati i zvaničnici u potpunosti pridržavaju odredbi Mirovnog sporazuma i pravila i propisa OSCE-a. Nijednom kandidatu neće biti dozvoljeno da se kandiduje za izbore ako u potpunosti ne poštuje Mirovni sporazum i sva pravila i propise OSCE-a. U tom pogledu, Vijeće traži od OSCE-a da u "Privremena pravila i propise" ugradi odredbe iz Nacrta izbornog zakona, uključujući sistem otvorenih lista, izborne jedinice iz kojih se bira više članova i preferencijalno glasanje, kao osnove za provođenje općih izbora. Organi vlasti BiH moraju usvojiti i implementirati izborni zakon koji će biti u skladu sa standardima postavljenim u prethodnim deklaracijama PIC-a.

Građani moraju biti dobro informirani da bi postali aktivni učesnici u oblikovanju svoje budućnosti. Sektor javnog emitiranja sa jakim i stabilnim privatnim konkurentima će pomoći da se osigura pravo javnosti na informiranost, te će stimulirati razvoj aktivne javne debate i kulture u kojoj javno mnijenje služi kao instrument za provjeru i balansiranje institucija. Regulatorna uloga Nezavisne komisije za medije, koja se razvija i koja je trenutno pod međunarodnim nadzorom, ostaje i dalje ključno sredstvo za sprečavanje stalnih pokušaja političkih elemenata da provode kontrolu nad elektronskim medijima. Vijeće osuđuje sve pokušaje zastrašivanja predstavnika nezavisnih medija i insistira da im se pruži mogućnost slobodnog djelovanja u cijeloj BiH.

BiH sada mora razmišljati o svom mjestu u širem kontekstu evropske sigurnosti. Ako organi vlasti BiH žele postići napredak u pogledu ostvarenja cilja učlanjenja u euro-atlantske integracije, onda mora doći do temeljnih promjena. Sadašnji visoki izdaci za odbranu su neodrživi. BiH treba da ima oružane snage sa jedinstvenom komandom i kontrolom, koje će biti sposobne za zajedničko raspoređivanje i djelovanje u okviru međunarodnih i regionalnih organizacija za sigurnost. Vijeće apelira na organe vlasti BiH da uspostave demokratsku kontrolu nad obavještajnim službama, te da ih konsolidiraju.

Apeliramo na organe BiH da od Stalnog komiteta za vojna pitanja (SCMM) izgrade strukturu odbrane na nivou države. SCMM treba da utvrdi i vrši nadzor nad zajedničkom sigurnosnom politikom za BiH. Ovaj Komitet treba da sarađuje sa međunarodnom zajednicom na implementiranju temeljnog restrukturiranja oružanih snaga od strane oba entiteta, u cilju stvaranja transparentnih budžeta za odbranu, kao i održivih i ekonomski mogućih struktura oružanih snaga, koje će biti u skladu sa dugoročnim sigurnosnim potrebama BiH. SFOR će, u koordinaciji sa međunarodnom zajednicom, davati savjete i smjernice za restrukturiranje entitetskih oružanih snaga. Pozdravljamo opredjeljenje organa vlasti da u 2000. godini smanje vojne izdatke za dodatnih 15%, čime će obuhvatiti i budžet, osoblje, opremu i strukture. Nakon ovoga, dalje korake treba da koordinira SCMM u skladu sa regionalnim potrebama. Vijeće izražava pohvalu povodom nedavnog postizanja sporazuma između Hrvatske i Federacije o usmjeravanju smanjene vojne pomoći preko SCMM-a. Vijeće očekuje od SCMM-a i svih vanjskih donatora da osiguraju transparentnost vanjske vojne pomoći oružanim snagama entiteta. U okviru obezbjeđenja ukupne sigurnosti, Vijeće izražava posebnu pohvalu za djelovanje Multinacionalne specijalizirane jedinice (MSU).

Izražavamo pohvalu Visokom predstavniku za stalne napore na osiguranju koordinacije unutar međunarodne zajednice u BiH i ubrzanju implementacije mira na dobrobit građana BiH. Vijeće apelira na svoje članice da ispune svoje finansijske i kadrovske obaveze prema dogovoru.

Državni organi BiH će svakih šest mjeseci podnositi izvještaj Upravnom odboru o implementaciji programa sadržanog u ovoj Deklaraciji i Aneksu. Prvi izvještaj će Upravnom odboru biti podnesen 1. oktobra 2000. godine.

Pozdravljamo opredjeljenje strana da u potpunosti provedu program sadržan u ovoj Deklaraciji i Aneksu.