Office of the High Representative Board of Principals

| 29.7.2002

 

Odbor voditelja vodećih međunarodnih agencija

 

Nakon intenzivne studije, koju je proveo Ured visokog predstavnika na zahtjev Vijeća za provedbu mira, struktura za kooridniranje medunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini je “restruktuirana” u 2002. godini u cilju eliminiranja preklapanja aktivnosti i odgovornosti, te povećanja djelotvornosti rada. U sklopu ovog procesa uspostavljen je Odbor voditelja vodećih međunarodnih agencija pod predsjedavanjem Visokog predstavnika, kao glavno tijelo za koordinaciju aktivnosti međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini. Odbor se sastaje jednom tjedno u Sarajevu. Stalni clanovi Odbora su OHR, EUFOR, NATO HQ Sarajevo, OESS, EUPM, UNHCR i Europska komisija. Međunarodne financijske institucije kao što su Svjetska banka, MMF i UNDP takoder su redoviti sudionici na sastancima Odbora.

BoP Saopštenja za javnost

Pozicija Visokog predstavnika nastala je na temelju Opceg okvirnog mirovnog sporazuma u BiH (Dejtonski mirovni sporazum) potpisanog 14. prosinca 1995. godine kako bi nadgledao provedbu civilnih aspekata Mirovnog sporazuma. U okviru njegovog mandata i u ovoj fazi provedbe mira, misija Visokog predstavnika je raditi s ljudima BiH i me|unarodnom zajednicom da bi osigurali da u BiH vlada mir i da je to stabilna država na putu prema europskim integracijama.

Policijska misija Europske unije (EUPM), koju podržava Europska komisija kroz svoje programe za uspostavu institucija, ima za cilj da, kao dio šireg pristupa jacanju vladavine zakona, a sukladno opcim ciljevima Aneksa 11. Daytonskog sporazuma, uspostavi održive policijske strukture BiH sukladno najboljoj europskoj i medunarodnoj praksi, i na taj nacin podigne sadašnje bh. policijske standarde. Da bi to postigli, trogodišnjoj misiji EUPM treba povjeriti nužna ovlaštenja kako bi se usredotocili na sljedece ciljeve:

  • ocuvati postojecu razinu institucionalne i osobne djelotvornosti, nadovezujuci se na dostignuca IPTF misije;
  • poboljšati, putem nadgledanja, mentorstva i nadzora, policijske upravljacke i operativne kapacitete policijskih snaga; u ovu svrhu, usredotocii se na davanje ovlasti i nacela upravljanja koji se rukovode kvalitetom, kao i na poboljšanje sposobnosti operativnog planiranja na temelju analize;
  • ojacati profesionalizam na visokoj razini u ministarstvima kao i na razini visokih policijskih službenika, kroz savjetodavne i nadzorne funkcije; i nadgledati korištenje odgovarajuce politicke kontrole nad policijom.

UNHCR-u je povjeren mandat da osigura medunarodnu zaštitu izbjeglica i da traži rješenja za izbjeglice. UNHCR je, sukladno Daytonskom mirovnom sporazumu, vodeca agencija za provedbu Aneksa 7; i aktivno olakšava povratak i reintegraciju bivših bh. izbjeglica i interno raseljenih osoba. UNHCR operativno postoji u Bosni i Hercegovini od 1991. godine i pokriva cijelu zemlju kroz cetiri podrucna ureda u Banjaluci, Tuzli, Mostaru i Sarajevu.

Uvođenje EUFOR-ALTHEA(EUFOR ), EU snage u Bosni i Hercegovini, označva početak nove faze u obnovi Bosne i Hercegovine, njen prelazak iz ere Dejtona u eru Brisela. EU snage će djelovati u tijesnoj suradnji sa Specijalnim predstavnikom EU/Visokim predstavnikom, EUPM, EUMM i sukladno programima pomoći Europske komisije u cilju davanja potpore procesu stabilizacije i pridruživanja i Planu provedbe misije OHR-a.

EU snage će ojačati sveobuhvatan pristup EU prema Bosni i Hercegovini i podržati napredak Bosne i Hercegovine prema europskim integracijama postignut njenim vlastitim naporima. EU snage će imati potpune ovlasti u cilju ispunjenja zadaće utvrđene u Aneksima 1A i 2 Pariškoga/dejtonskoga sporazuma, te doprinosa sigurnom okruženju u Bosni i Hercegovini, i rasporediće iste trupe i slične resurse kao i SFOR pri svom odlasku, tj. oko 7.000 vojnika.

Ne postoji krajnji rok za EU snage, ali će Vijeće EU razmotriti mandat EU snaga krajem 2005. godine u svjetlu razvoja sigurnosnih i političkih događanja.

NATO savez donio je odluku da okonča uspješnu operaciju snaga SFOR-a u Bosni i Hercegovini (BiH), te je pozdravio spremnost Evropske unije da rasporedi novu i drugačiju misiju u BiH, pod mandatom UN-a u skladu sa ‘Poglavljem sedam’, a na temelju Berlin-plus aranžmana koje su dogovorile ove dvije organizacije. Međutim, dugoročni politički angažman NATO saveza u BiH ostaje nepromijenjen, tako da će Štab NATO snaga u Sarajevu i dalje predstavljati vojno prisustvo NATO saveza u ovoj zemlji.

Osnovna misija štaba NATO-a u Sarajevu će biti reforma odbrane

NATO u Sarajevu će pomoći BiH da ispuni uslove za program NATO snaga Partnerstvo za mir (PfP) te na koncu za članstvo u NATO savezu. Štab NATO snaga u Sarajevu također će vršiti određene operativne zadatke, uključujući protuterorističke mjere uz osiguravanje zaštite snaga, podršku Međunarodnom krivičnom tribunalu za bivšu Jugoslaviju, u pogledu hapšenja osoba optuženih za ratne zločine, te razmjenu obavještajnih informacija sa EU.

Evropska komisija je izvršna ruka Evropske unije koja utjelovljuje i podupire opci interes Europske unije i djeluje kao pokretacka snaga u procesu integracija.

  • Ima pravo pokrenuti nacrt zakona i na taj nacin dati prijedloge zakona Parlamentu i Vijecu;
  • Kao izvršno tijelo Europske unije, Komisija je odgovorna za provedbu europskog zakonodavstva (direktiva, propisa, odluka), proracuna i programa usvojenih od strane Parlamenta i Vijeca;
  • Djeluje kao cuvar Povelja i zajedno sa Sudom pravde osigurava da se zakonski propisi Europske unije primjenjuje na odgovarajuci nacin;
  • Predstavlja Europsku uniju na medunarodnoj sceni i pregovara medunarodne sporazume, uglavnom u oblasti trgovine i suradnje;
  • Odgovorna je i za upravljanje EU proracunom, pod nadzorom Revizorskog suda.

Delegacije vanjskih službi, iako su hijerarhijski dio strukture Komisije, u praksi služe interesima Europske unije, u 123 zemlje širom svijeta, i u pet središta medunarodnih organizacija (OECD, OESS, UN, WTO):

  • Predstavljaju, pojašnjavaju i provode EU politiku; osiguravajuci temeljne i najnovije informacije o europskim integracijama i EU politici vladi zemlje domacina i njenim administracijama, medijima, akademiji, poslovnim krugovima i civilnom društvu.
  • Analiziraju i izvješcuju o politikama i razvoju situacije u zemljama u koje su akreditirani; i
  • vode pregovore sukladno danom mandatu.

Delegacije igraju sve vecu ulogu u vodenju Zajednicke vanjske i sigurnosne politike (CFSP), osiguravanju redovitih politickih analiza, izradi procjena zajedno s veleposlanstvima zemlje clanice i pružanju doprinosa u procesu donošenja politike.

Delegacije pružaju potporu i pomoc po potrebi i drugim institucijama i akterima Europske unije, ukljucujuci:

  • Visokog predstavnika za CFSP/glavnog tajnika Vijeca Europske unije, koji se može pouzdati u njihovu logisticku potporu kada je u misiji, i koji zaprima preslike svih njihovih izvješca;
  • Europski parlament, kojem oni, na primjer, pomažu napraviti programe i pratiti izaslanstva u posjetima i Komisiji kada je potrebno; a u suglasnosti sa sjedištem Komisije – voditelji delegacija mogu stupiti u kontakt s Komisijom za vanjske poslove i drugim komisijama Parlamenta, kada se vrate u sjedište, kako bi izvješcivali o dogadajima u zemljama domacinima i razvoju EU politike i programa;
  • Predsjedništvo Europske unije, s voditeljima delegacija koji redovito sudjeluju u demaršu EU trojke i pomažu Predsjedništvu na druge nacine.

Delegacija Europske komisije za Bosnu i Hercegovinu, ustanovljena je 10. srpnja 1996. godine nakon potpisivanja Dayttonskog/Pariškog mirovnog sporazuma. Pored gore navedenih zadaca, ova Delegacija igra kljucnu ulogu u provedbi vanjske pomoci za Bosnu i Hercegovinu jer je na pocetku to bila prva “decentralizirana” Delegacija. Od 1998. godine, upravlja projektima izravno od pocetka do kraja u ime Vlade Bosne i Hercegovine, i u bliskom kontaktu s Europskim uredom za pomoc i suradnju. Do 2001. godine, više od 2.2. milijardi eura je namjenjeno za pomoc Bosni i Hercegovini.

U 2002. godini, Vlada Bosne i Hercegovine i EC su se suglasili o Strategiji za BiH u periodu od 2002 do 2006195 milijuna eura je predvideno za prve tri godine 2002 –2004. EC pomoc ce se usredotociti na sljedecih pet oblasti:

  1. Demokratska stabilizacija
  2. Izgradnja administrativnih potencijala
  3. Ekonomski i socijalni razvoj
  4. Okoliš i prirodni resursi
  5. Pravda i unutarnji poslovi

Financiranje se sada uglavnom osigurava kroz CARDS programkoji je nasljednik programa PHARE i OBNOVA), kojeg nadopunjuju makrofinancijska pomoc i financijska potpora iz drugih proracunskih linija Europske zajednice (n.p. Europska inicijativa za demokraciju i ljudska prava,, LIFE – trece zemlje).

U suglasnosti s EU Predsjedništvom, Delegacija preuzima vodstvo u koordinaciji provedbe cjelokupne EU pomoci na terenu, i multilateralne i bilateralne, kako bi se pojacalo zajednicko djelovanje i – da ne zaboravimo – kako bi rezultati EU aktivnosti bili vidljivi.

Bosna i Hercegovina se pridružila Svjetskoj banci 1996. godine (s retroaktivnim clanstvom od 1993. godine). Na samom pocetku poslijeratnog perioda (1996-1999), niz žurnih projekata je bio pripremljen da bi se odmah krenulo s naporima u obnovi, ukljucujuci prijevoz, struju, deminiranje, stambeno, zdravstvo, obrazovanje, javne radove, poljoprivredu i mikrokreditne sektore.

Kada je vecina nužnih radova na obnovi završena, banka je u drugoj fazi (1999. godine do sada) preusmjerila svoje napore prema osnovnim strukturnim reformama koje su od kriticnog znacaja za uspostavu tržišne ekonomije.

Trenutacno postoji 20 aktivnih projekata, i 23 sprovedena i završena projekta koje je Svjetska banka financirala u Bosni i Hercegovini u iznosu od 940 milijuna dolara. Ovi zajmovi su dati prema standardnim IDA uvjetima, trebaju se otplatiti u periodu od 35 godina, ukljucujuci grace period od 10 godina, bez kamata, i sa 1% naknade za usluge.

Kao temeljni instrument za rano upozorenje, sprjecavanje konflikta, upravljanje krizom, i postkonfliktnu rehabilitaciju u Europi, OESS igra glavnu ulogu u jacanju stabilne, miroljubive i demokratske Bosne i Hercegovine. OESS je operacije u BiH zapoceo 18. prosinca 1995. godine u sklopu svog mandata navedenog u Okvirnom mirovnom sporazumu (Dayton). Kljucne oblasti na koje se OESS BiH usredotocava su:

  • Promoviranje slobodnih, pravednih i demokratskih izbora;
  • Promoviranje razvoja demokratskih, aktivnih i samoodrživih institucija na svim razinama vlasti;
  • Nadgledanje ljudskih prava i temeljnih sloboda i potpora razvoju održivih nstitucija za ljudska prava;
  • Pomoc BiH u usuglašavanju sa svojim politickim – vojnim obvezama prema OESS.

UNDP je UN-ova globalna razvojna mreža, koja zastupa promjenu i povezuje zemlje sa znanjem, iskustvom i sredstvima da bi pomogli ljudima da izgrade bolji život. Oni su na terenu u 166 zemalja, rade s njima na njihovim rješenjima za razvojne izazove s kojim se suocavaju na globalnoj i državnoj razini. Dok razvijaju lokalne kapacitete, oni se oslanjaju na ljude UNDP-ija i njihove brojne partnere.

MMF je medunarodna organizacija sa 184 zemlje clanice. Utemeljena je kako bi unaprijedila medunarodnu monetarnu suradnju, stabilnost valuta i uobicajene valutne dogovore; da bi stimulirali ekonomski razvoj i visok stupanj zaposlenosti; i da bi osigurali privremenu financijsku pomoc zemljama i olakšali podešavanja platnog bilansa.

Od trenutka kada je MMF uspostavljen, njegovi ciljevi su ostali isti – ali njegove operacije – koje ukljucuju nadgledanje, financijsku pomoc i tehnicku pomoc – razvile su se da bi se suocili s promjenljivim potrebama svojih zemalja clanica u svjetskoj ekonomiji koja se neprestano razvija.

 


Emerika Bluma 1, 71000 Sarajevo; Tel: +387 33 283 500, Fax: +387 33 283 501 www.ohr.int