S obzirom na sve veću važnost koju imaju statistički podaci PLIP-a, organizacije koje čine PLIP preuzele su obvezu da točno i opsežno iznesu što točno očekuju od općinskih vlasti, koje dostavljaju podatke, koji se uvrštavaju u statističke preglede. Od momenta kada su se statistički podaci PLIP-a počeli objavljivati ujesen 2000. godine, organizacije koje čine PLIP oslonile su se na svoje djelatnike iz terenskih ureda, kako bi objasnili domaćim tijelama vlasti način na koji trebaju ispuniti upitnik i izvijestiti o problemima. Na temelju velikoga broja povratnih informacija, upitnik je znatno izmijenjen i dopunjen i neke od ovih promjena ubuduće će se odraziti i u objavljenim statističkim podacima PLIP-a.

Cilj:

Cilj prikupljanja statističkih podataka PLIP-a je omogućavanje nadgledanja rada stambenih tijela u cijeloj Bosni i Hercegovini tijekom provedbe imovinskih zakona. To je važno zbog toga, da se kroz objavljene statističke podatke PLIP-a u svim općinama zabilježi broj zahtjeva za imovinu u kojoj žive privremeni korisnici, čime se omogućavaju stalne analize broja ovakvih zahtjeva koji su riješeni.

Osnovni termini (za potrebe upitnika i objavljenih statističkih podataka PLIP-a):

"Zahtjev" je dokument podnesen nadležnom općinskom stambenom tijelu u kojem se traži povrat imovine koju “zauzima” privremeni korisnik. U svim slučajevima u kojima su podnositelj zahtjeva ili članovi skupine podnositelja zahtjeva koji su u rodbinskoj vezi (primjerice, kada bilo tko iz te skupine ima pravo podnijeti zahtjev za povrat imovine u svoje i u ime drugih) više puta podnijeli zahtjev za istu imovinu, oni se trebaju brojati samo kao jedan zahtjev. Formalno, “zahtjev” može biti (1) zahtjev izravno podnesen stambenom tijelu ili (2) zahtjev za izvršenje odluke CRPC-a. Prema CRPC-ovom Zakonu o provedbi, zahtjev za izvršenje odluke CRPC-a sjedinjuje se sa već postojećim općinskim zahtjevom.

Za potrebe statističkih podataka PLIP-a “imovina koju koriste privremeni korisnici” je ona koja je uvjetna za stanovanje i u kojoj stanuje jedan ili više privremenih korisnika. “Imovina koju ne koriste privremeni korisnici” je obično uništena ili je zbog drugih razloga neuvjetna za stanovanje, ili je obnovljena imovina u kojoj ne stanuju privremeni korisnici, a koja je prazna i čeka povratak vlasnika. Za potrebe statističkih podataka PLIP-a, poslovne prostorije, koje uglavnom ne služe za stanovanje, također, obično spadaju u kategoriju “imovine koju ne koriste privremeni korisnici”. Međutim, za potrebe statističkih podataka PLIP-a, u svim slučajevima gdje privremeni korisnik fizički “zauzima” bilo koju vrstu imovine koja je prema imovinskim zakonima predmetom povrata, takvi slučajevi trebaju biti smatrani kao slučajevi “imovine koju koriste privremeni korisnici”. To znači da zahtjevi podneseni za povrat vikendica i poslovnih prostorija trebaju biti uvršteni u kategoriju zahtjeva za “imovinu koju koriste privremeni korisnici” u svim slučajevima kada rješenje zahtjeva podrazumijeva određivanje statusa privremenog korisnika imovine za koju je podnesen zahtjev. To što ne postoji privremeni korisnik znači da rješenje može biti doneseno mnogo lakše i da nije potrebno njegovo izvršenje; OVAKVI SLUČAJEVI NEĆE BITI UVRŠTENI U STATISTIČKE PODATKE PLIP-a.

Novi upitnik PLIP-a prepoznaje dva pitanja o kojima se odlučuje u jednom “rješenju” koja su od važnosti za vraćanje u posjed imovine koju zauzima privremeni korisnik. Prvo je “odluka o pravima podnositelja zahtjeva”. Ovo su odluke koje rješavaju pitanje da li podnositelj zahtjeva ima pravo vratiti imovinu u posjed. U OBJAVLJENE STATISTIKE BIT ĆE UVRŠTENE SAMO OVE ODLUKE.

Drugo pitanje je “odluka o pravima privremenoga korisnika”. Ovo se odnosi na određivanje prava jednoga ili više privremenih korisnika koji moraju “izaći” iz imovine kako bi omogućili podnositelju zahtjeva da uđe u njen posjed. Upitnik PLIP-a sadrži ovo pitanje kako bi prikazao rad općinskih stambenih tijela, zato što određivanje prava privremenih korisnika obično oduzima više vremena i zahtijeva više rada nego određivanje prava podnositelja zahtjeva. MEĐUTIM, UKUPAN BROJ “ODLUKA O PRAVIMA PRIVREMENOG KORISNIKA” NEĆE BITI UVRŠTEN U OBJAVLJENE STATISTIČKE PODATKE. U slučaju da više osoba ili skupina ljudi po različitim pravnim osnovama zauzima imovinu za koju je podnesen zahtjev za povrat, donosi se isto toliki broj “odluka o pravima privremenog korisnika”, kako bi se riješio taj slučaj.

Ipak, ne smije biti duplog brojanja. U svim slučajevima gdje je privremenom korisniku rješenjem ostavljen rok od 90 dana da se iseli, a naknadno, sukladno Izmjenama i dopunama imovinskih zakona od 4. prosinca 2001. godine, taj rok preinačen na 15 dana, takva rješenja će biti računata kao jedno, a ne dva rješenja. Za potrebe statističkih podataka PLIP-a, a sukladno navedenoj definicijom “zahtjeva”, zaključak o dozvoli izvršenja odluke CRPC-a i obično rješenje općinskog tijela, moraju biti računati kao “rješenja”.

Imovinski se slučajevi smatraju “riješeni” kada je (1) imovina na koju je podnesen zahtjev ispražnjena, kroz dobrovoljni izlazak privremenoga korisnika ili njegovu deložaciju, a nakon toga (2) nadležno stambeno tijelo je zapečatilo imovinu i vlasnik ili nositelj stanarskog prava je obaviješten da može ući u njen posjed. Nakon ovoga, stambena tijela moraju primijeniti Naputak o razmjeni podataka o zapečaćenoj i imovini vraćenoj u posjed  iz prosinca 2001. godine. Činjenica da li je podnositelj zahtjeva zaista ušao u posjed imovine nije relevantna za ocjenjivanje rada stambenih tijela. Zbog toga, za izradu statističkih podataka PLIP-a ubuduće, stvarni broj ulazaka u posjed imovine na koju je podnesen zahtjev za povrat (primjerice, kada vlasnik ili nositelj stanarskog prava ili njihov opunomoćenik preuzmu ključeve imovine) neće više biti korišten kao pokazatelj provedbe imovinskih zakona.

“Ukupna stopa provedbe” imovinskih zakona koju vrše općinska tijela je broj izražen u postocima koji se dobije kada se broj “riješenih” slučajeva podijeli sa ukupnim brojem zahtjeva koji su podneseni za imovinu u kojoj se nalazi privremeni korisnik. Ranije je ukupna stopa provedbe imovinskih zakona bila temeljena na broju ulazaka u posjed. Sada je temeljena na broju riješenih slučajeva. Ukupna stopa provedbe doseći će 100% kada svi zahtjevi podneseni za imovinu koju zauzima privremeni korisnik budu “riješeni”. Međutim, može se desiti da u nekim općinama i nakon 100%-ne ukupne stope provedbe imovinskih zakona, provedba neće biti završena. Ovo iz razloga što ne postoji rok za podnošenje novih zahtjeva (ili zahtjeva za izvršenje odluke CRPC-a) za privatnu imovinu. Uz to, mogu se predavati i novi zahtjevi za izvršenje odluke CRPC-a za društvenu imovinu, iako su prošli svi rokovi za predavanje zahtjeva za povrat imovine u društvenom vlasništvu. Ovo će se desiti u svim slučajevima u kojima su prijeratni nositelji stanarskog prava podnijeli zahtjev za društveni stan CRPC-u prije isteka roka, primili odluku CRPC-a kasnije i podnijeli zahtjev za izvršenje odluke CRPC-a u roku od 18 mjeseci koji je propisan CRPC-ovim Zakonom o provedbi.

Može se desiti da, i nakon što općina riješi sve slučajeve, ukupna stopa provedbe bude manja od 100%. Ovo će biti rezultat negativnih rješenja koja budu, sukladno zakonu, donesena podnositeljima zahtjeva.

Objašnjenje kategorija ispravljenog upitnika PLIP-a:

Opće točke: Iako su stambena tijela odgovorna za osiguravanje ažuriranih i točnih podataka za svaku kategoriju u upitniku PLIP-a, objavljeni statistički podaci PLIP-a podijeljeni su u sljedeće kategorije:

• “Zahtjevi” = Ukupan broj zahtjeva koji su podneseni za imovinu koju zauzimaju privremeni korisnici (Točka 1. A)
• “Izdata rješenja” = Ukupan broj rješenja kojima se određuju prava podnositelja zahtjeva (Točka 2.1, A)
• “Riješeni slučajevi” = Riješeni slučajevi podnesenih zahtjeva za imovinu koju zauzimaju privremeni korisnici (Točka 3. A)
• PODACI O KRONOLOŠKOM RJEŠAVANJU ZAHTJEVA IZ TOČKE 4 UPITNIKA, POČET ĆE SE OBJAVLJIVATI OD 1. SIJEČNJA 2003. GODINE.

Sve pogreške u statističkim podacima PLIP-a trebaju što prije biti ispravljene. S obzirom da takve ispravke mogu uključivati pregledanje kompletnih spisa mnogih slučajeva, jasno je da neće uvijek biti moguće odmah ispraviti uočene pogreške. Međutim, veoma je važno da se informacije o zahtjevima (Točka 1.A.) i riješenim slučajevima (Točka 3A) stalno i precizno ažuriraju s obzirom da predstavljaju temelj za izračunavanje ukupne stope provedbe imovinskih zakona. Ako se ustanovi pogreška, ona se mora odmah ispraviti. Kategorija koja sadrži podatke o broju izdatih rješenja iz točke 2.1,A treba biti ispravljena bez odlaganja. Ako budu ustanovljene pogreške koje se odnose na druge kategorije iz upitnika i one trebaju biti što prije ispravljene. Međutim, ako trenutočna ispravka ovih kategorija bude otežavala već ustaljeni proces obrade zahtjeva, kontakt osoba PLIP-a na terenu treba biti o tomu obaviještena i sa njom se treba odrediti način na koji će se greška ispraviti.

Točka 1 upitnika – Broj podnesenih zahtjeva: Najznačajnija promjena ove kategorije je uvođenje nove točke 1,D (“Broj zahtjeva koji su podneseni za imovinu koju ne “zauzima” privremeni korisnik”). Često je nemoguće znati da li imovinu na koju je podnesen zahtjev za povrat koristi privremeni korisnik, ali je ovaj podatak dostupan kada se donese rješenje. Zbog toga, kada se god rješenjem utvrdi da u imovini nema privremenog korisnika, podatak o tom zahtjevu treba biti odmah prebačen iz točke 1.A u točku 1.D. Zahtjevi koji su podneseni nakon što je istekao rok za podnošenje zahtjeva za povrat društvene imovine ne trebaju biti uvršteni u ukupan broj zahtjeva koji su uvršteni u točku 1.A, s tim da jedinu iznimku čine zahtjevi za izvršenje odluke CRPC-a podneseni u zakonskom roku.

Točka 2.1 upitnika- Odluke koje određuju prava podnositelja zahtjeva

U točku 2.1,A uvrštavaju se rješenja donesena za imovinu koju zauzimaju privremeni korisnici (ukupan broj rješenja kao i podjela na pozitivna i negativna).

U točku 2.1,B uvrštava se ukupan broj rješenja donesenih za imovinu koju ne zauzimaju privremeni korisnici (ukupan broj rješenja, kao i podjela na pozitivna i negativna).

Točke od 2.2 do 4 ne sadrže dalja pitanja o imovini koju ne zauzimaju privremeni korisnici zato što za ovakvu imovinu nema potrebe da se vrše provjere privremenih korisnika (zato što ih nema), a nije potrebno ni uvođenje u posjed te imovine. Broj zahtjeva za imovinu koju ne zauzimaju privremeni korisnici (Točka 1,D) bi na kraju trebao biti identičan broju rješenja donesenih za imovinu koju ne zauzimaju privremeni korisnici (Točka 2.1,B).

Točka 2.2 upitnika- Odluke koje određuju prava privremenog korisnika

U točku 2.2,C uvrštavaju se slučajevi u kojima podnositelj zahtjeva nije podnio zahtjev za izvršenje rješenja sa rokom za iseljenje od 90 dana. Ovo se ne odnosi na rješenja sa rokom za iseljenje od 15 dana; jer se deložacije izvršavaju po službenoj dužnosti.

U točku 2.2,D i F uvrštavaju se slučajevi u kojima je izvršenje rješenja u pravnom smislu zatraženo, ali izvršenje još nije zakazano niti izvršeno.

Točka 3 upitnika – Broj riješenih zahtjeva: Iako se odnosi na “riješene zahtjeve” (Točka 3,A), kao što je već ranije objašnjeno, ova kategorija uvrštava i broj ulazaka u posjed imovine (Točka 3,C), tj. kada vlasnik ili nositelj stanarskog prava (ili njihov opunomoćenik) stvarno preuzme ključeve imovine, tj. stambenog i drugog prostora koji je ispražnjen i zapečaćen. Točka 3,B se odnosi na broj slučajeva u kojima su općinske vlasti deložirale privremenog korisnika iz imovine na koju nije podnesen zahtjev za povrat. Ovo su, primjerice, slučajevi višestrukog korištenja imovine koji su potvrđeni podacima iz izvješća Jedinice za verifikaciju i praćenje povrata imovine (HVM-a) ili izvješća o razmjeni podataka o vraćenoj i zapečaćenoj imovini.

Informacija o deložacijama koja je u starom upitniku bila sadržana u točki 4 sada je uvrštena u točku 3,C i D.

Točka 3,D se odnosi na deložacije koje su odgođene ili pomjerene, prije nego što je intervenirala policija.

Točka 5 iz starog upitnika, koja se odnosila na broj stvarnih, fizičkih, povrataka u imovinu, je u cijelosti izbrisana.

Točka 4 upitnika – Kronologija: Točka 4, A je dodana kako bi se prikazala provedba zakonske odredbe o primjeni kronologije u rješavanju zahtjeva. U ovu točku treba biti uvršten datum zahtjeva, najranije podnesenog, (na način kako je ranije opisano), koji još nije riješen u smislu točke 3,A ovog upitnika. Treba obilježiti za koju je vrstu imovine  takav, ”najstariji” neriješeni zahtjev podnesen (privatnu, ili imovinu u društvenom vlasništvu).