|
Uvod:
S obzirom na sve veću važnost koju imaju statistički podaci PLIP-a,
organizacije koje čine PLIP preuzele su obavezu da tačno i opsežno iznesu šta
konkretno očekuju od općinskih organa vlasti koji dostavljaju podatke koji se
uvrštavaju u statističke preglede. Od momenta kada se počelo s objavljivanjem
statističkih podataka PLIP-a, u jesen 2000. godine, organizacije koje čine PLIP
oslonile su se na svoje službenike iz terenskih ureda da objasne domaćim
organima vlasti kako trebaju popuniti upitnik i izvijestiti o problemima. Na
osnovu velikog broja povratnih informacija, upitnik je znatno izmijenjen i
dopunjen, i neke od ovih promjena ubuduće će se odraziti i u objavljenim
statističkim podacima PLIP-a.
Cilj:
Cilj prikupljanja statističkih podataka PLIP-a je omogućavanje nadgledanja
rada stambenih organa u cijeloj Bosni i Hercegovini tokom provedbe imovinskih
zakona. Posebno je to važno zbog toga da se kroz objavljene statističke podatke
PLIP-a u svim općinama zabilježi broj zahtjeva za povrat imovine u kojoj žive
privremeni korisnici, čime se omogućavaju stalne analize broja ovakvih zahtjeva
koji su riješeni.
Osnovni termini (za potrebe upitnika i objavljenih statističkih podataka
PLIP-a):
"Zahtjev" je dokument podnesen nadležnom općinskom stambenom
organu u kojem se traži u povrat imovina koju zauzima privremeni korisnik. U
svim slučajevima u kojima su podnosilac zahtjeva ili članovi grupe podnosilaca
zahtjeva koji su u rodbinskoj vezi (naprimjer, kada bilo ko iz te grupe ima
pravo podnijeti zahtjev za povrat imovine u svoje i u ime drugih) više puta
podnijeli zahtjev za povrat iste imovine, oni trebaju biti brojani samo kao
jedan zahtjev. Formalno, “zahtjev” može biti (1) zahtjev direktno podnesen
stambenom organu, ili (2) zahtjev za izvršenje odluke CRPC-a. Prema Zakonu o
provedbi CRPC-a, zahtjev za izvršenje odluke CRPC-a sjedinjuje se sa već
postojećim općinskim zahtjevom.
Za potrebe statističkih podataka PLIP-a “imovina koju koriste
privremeni korisnici” je ona koja je uvjetna za stanovanje, i u kojoj
stanuje jedan ili više privremenih korisnika. “Imovina koju ne koriste
privremeni korisnici” obično je uništena, ili je zbog drugih razloga
neuvjetna za stanovanje, ili je obnovljena imovina u kojoj ne stanuju privremeni
korisnici, a koja je prazna i čeka povratak vlasnika. Za potrebe statističkih
podataka PLIP-a, poslovne prostorije, koje uglavnom ne služe za stanovanje,
također obično spadaju u kategoriju “imovine koju ne koriste privremeni
korisnici”. Međutim, za potrebe statističkih podataka PLIP-a, u svim slučajevima
gdje privremeni korisnik fizički zauzima bilo koju vrstu imovine koja je prema
imovinskim zakonima predmet povrata, takvi slučajevi trebaju biti smatrani kao
slučajevi “imovine koju koriste privremeni korisnici”. To znači da zahtjevi
podneseni za povrat vikendica i poslovnih prostorija trebaju biti uvršteni u
kategoriju zahtjeva za povrat “imovine koju koriste privremeni korisnici” u svim
slučajevima kada rješenje zahtjeva podrazumijeva određivanje statusa privremenog
korisnika imovine za koju je podnesen zahtjev. To što ne postoji privremeni
korisnik znači da rješenje može biti doneseno mnogo lakše, i da nije potrebno
njegovo izvršenje; OVAKVI SLUČAJEVI NEĆE BITI UVRŠTENI U STATISTIČKE PODATKE
PLIP-a.
Novi upitnik PLIP-a prepoznaje dva pitanja o kojima se odlučuje u jednom
“rješenju”, koja su od važnosti za vraćanje u posjed imovine koju
zauzima privremeni korisnik. Prvo je “odluka o pravima podnosioca
zahtjeva”. Ovo su odluke koje rješavaju pitanje da li podnosilac zahtjeva
ima pravo vratiti imovinu u posjed. U OBJAVLJENE STATISTIKE BIT ĆE UVRŠTENE
SAMO OVE ODLUKE.
Drugo pitanje je “odluka o pravima privremenog korisnika”. Ovo se
odnosi na određivanje prava jednog ili više privremenih korisnika koji moraju
napustiti imovinu kako bi omogućili podnosiocu zahtjeva da uđe u njen posjed.
Upitnik PLIP-a sadrži ovo pitanje kako bi prikazao rad općinskih stambenih
organa, zato što određivanje prava privremenih korisnika obično oduzima više
vremena, i zahtijeva više rada nego određivanje prava podnosioca zahtjeva.
MEĐUTIM, UKUPAN BROJ “ODLUKA O PRAVIMA PRIVREMENOG KORISNIKA” NEĆE
BITI UVRŠTEN U OBJAVLJENE STATISTIČKE PODATKE. U slučaju da više osoba ili
grupa ljudi po različitim pravnim osnovama zauzima imovinu za koju je podnesen
zahtjev za povrat, donosi se isti toliki broj “odluka o pravima privremenog
korisnika”, kako bi se riješio taj slučaj.
Ipak, ne smije biti duplog brojanja. U svim slučajevima gdje je privremenom
korisniku rješenjem ostavljen rok od 90 dana da se iseli, a naknadno, u skladu s
Izmjenama i dopunama imovinskih zakona od 4. decembra 2001. godine, taj rok
preinačen na 15 dana, takva rješenja će biti računata kao jedno, a ne dva
rješenja. Za potrebe statističkih podataka PLIP-a, a u skladu sa navedenom
definicijom “zahtjeva”, zaključak o dozvoli izvršenja odluke CRPC-a, i obično
rješenje općinskog organa, moraju biti računati kao “rješenja”.
Imovinski slučajevi smatraju se “riješenim” kada je (1) imovina
na koju je podnesen zahtjev ispražnjena, kroz dobrovoljni izlazak privremenog
korisnika ili njegovu deložaciju, a nakon toga (2) nadležni stambeni organ je
zapečatio imovinu i vlasnik ili nosilac stanarskog prava je obaviješten da može
ući u njen posjed. Nakon ovoga, stambeni organi moraju primijeniti Uputstvo o
razmjeni podataka o zapečaćenoj i imovini vraćenoj u posjed iz decembra
2001. godine. Činjenica da li je podnosilac zahtjeva zaista ušao u posjed
imovine nije relevantna za ocjenjivanje rada stambenih organa. Zbog toga, za
izradu statističkih podataka PLIP-a ubuduće, stvarni broj ulazaka u posjed
imovine na koju je podnesen zahtjev za povrat (naprimjer, kada vlasnik ili
nosilac stanarskog prava ili njihov opunomoćenik preuzmu ključeve imovine) neće
više biti korišten kao pokazatelj provedbe imovinskih zakona.
“Ukupna stopa provedbe” imovinskih zakona koju vrše općinski
organi je broj izražen u procentima koji se dobije kada se broj “riješenih”
slučajeva podijeli s ukupnim brojem zahtjeva koji su podneseni za povrat imovine
u kojoj se nalazi privremeni korisnik. Ranije je ukupna stopa provedbe
imovinskih zakona bila bazirana na broju ulazaka u posjed. Sada je bazirana na
broju riješenih slučajeva. Ukupna stopa provedbe će doseći 100% kada svi
zahtjevi podneseni za povrat imovine koju zauzima privremeni korisnik budu
“riješeni”. Međutim, može se desiti da u nekim općinama i nakon 100%-tne ukupne
stope provedbe imovinskih zakona, provedba neće biti završena. To je zbog toga
što ne postoji rok za podnošenje novih zahtjeva (ili zahtjeva za izvršenje
odluke CRPC-a) za privatnu imovinu. Uz to, mogu se predavati i novi zahtjevi za
izvršenje odluke CRPC-a za društvenu imovinu, iako su prošli svi rokovi za
predavanje zahtjeva za povrat imovine u društvenom vlasništvu. Ovo će se desiti
u svim slučajevima u kojima su prijeratni nosioci stanarskog prava podnijeli
zahtjev za povrat društvenog stana CRPC-u prije isteka roka, primili odluku
CRPC-a kasnije, i podnijeli zahtjev za izvršenje odluke CRPC-a u roku od 18
mjeseci, koji je propisan Zakonom o provedbi CRPC-a.
Može se desiti da, i nakon što općina riješi sve slučajeve, ukupna stopa
provedbe bude manja od 100%. Ovo će biti rezultat negativnih rješenja koja budu,
u skladu sa Zakonom, donesena podnosiocima zahtjeva.
Objašnjenje kategorija ispravljenog upitnika PLIP-a:
Opće tačke: Iako su stambeni organi odgovorni za osiguravanje
ažuriranih i tačnih podataka za svaku kategoriju u upitniku PLIP-a, objavljeni
statistički podaci PLIP-a podijeljeni su u sljedeće kategorije:
- “Zahtjevi” = Ukupan broj zahtjeva koji su podneseni za povrat imovine koju
zauzimaju privremeni korisnici (Tačka 1. A);
- “Izdata rješenja” = Ukupan broj rješenja kojima se određuju prava
podnosioca zahtjeva (Tačka 2.1, A);
- “Riješeni slučajevi” = Riješeni slučajevi podnesenih zahtjeva za imovinu
koju zauzimaju privremeni korisnici (Tačka 3. A);
- PODACI O HRONOLOŠKOM RJEŠAVANJU ZAHTJEVA IZ TAČKE 4. UPITNIKA, POČET ĆE SE
OBJAVLJIVATI OD 1. JANUARA 2003. GODINE.
Sve greške u statističkim podacima PLIP-a trebaju što prije biti ispravljene.
S obzirom da takve ispravke mogu uključivati pregledanje kompletnih spisa mnogih
slučajeva, jasno je da neće uvijek biti moguće odmah ispraviti uočene greške.
Međutim, veoma je važno da se informacije o zahtjevima (Tačka 1.A) i riješenim
slučajevima (Tačka 3.A) stalno i precizno ažuriraju, s obzirom da predstavljaju
osnov za izračunavanje ukupne stope provedbe imovinskih zakona. Ako se ustanovi
greška, ona se mora odmah ispraviti. Kategorija koja sadrži podatke o broju
izdatih rješenja iz tačke 2.1,A treba biti ispravljena bez odlaganja. Ako budu
ustanovljene greške koje se odnose na druge kategorije iz upitnika, i one
trebaju biti ispravljene što prije. Međutim, ako trenutna ispravka ovih
kategorija bude otežavala već ustaljeni proces obrade zahtjeva, kontakt osoba
PLIP-a na terenu treba biti o tome obaviještena, i sa njom treba odrediti način
na koji će greška biti ispravljena.
Tačka 1. upitnika – Broj podnesenih zahtjeva: Najznačajnija promjena
ove kategorije je uvođenje nove tačke 1.D (“Broj zahtjeva koji su podneseni za
povrat imovine koju ne zauzima privremeni korisnik”). Često je nemoguće znati da
li imovinu na koju je podnesen zahtjev za povrat zauzima privremeni korisnik,
ali je ovaj podatak dostupan kada se donese rješenje. Zbog toga, kada se god
rješenjem utvrdi da u imovini nema privremenog korisnika, podatak o tom zahtjevu
treba biti odmah prebačen iz tačke 1.A u tačku 1.D. Zahtjevi koji su podneseni
nakon što je istekao rok za podnošenje zahtjeva za povrat društvene imovine ne
trebaju biti uvršteni u ukupan broj zahtjeva koji su uvršteni u tačku 1.A, s tim
da jedinu iznimku čine zahtjevi za izvršenje odluke CRPC-a podneseni u zakonskom
roku.
Tačka 2.1 upitnika - Odluke koje određuju prava podnosioca
zahtjeva
U tačku 2.1,A uvrštavaju se rješenja donesena za imovinu koju zauzimaju
privremeni korisnici (ukupan broj rješenja, kao i podjela na pozitivna i
negativna).
U tačku 2.1,B uvrštava se ukupan broj rješenja donesenih za imovinu koju ne
zauzimaju privremeni korisnici (ukupan broj rješenja, kao i podjela na pozitivna
i negativna).
Tačke od 2.2 do 4. ne sadrže dalja pitanja o imovini koju ne zauzimaju
privremeni korisnici zato što za ovakvu imovinu nema potrebe da se vrše provjere
privremenih korisnika (zato što ih nema), a nije potrebno ni uvođenje u posjed
te imovine. Broj zahtjeva za povrat imovine koju ne zauzimaju privremeni
korisnici (Tačka 1,D) bi na kraju trebao biti identičan broju rješenja donesenih
za povrat imovine koju ne zauzimaju privremeni korisnici (Tačka 2.1,B).
Tačka 2.2 upitnika - Odluke koje određuju prava privremenog
korisnika
U tačku 2.2,C uvrštavaju se slučajevi u kojima podnosilac zahtjeva nije
podnio zahtjev za izvršenje rješenja sa rokom za iseljenje od 90 dana. Ovo se ne
odnosi na rješenja sa rokom za iseljenje od 15 dana; jer se deložacije
izvršavaju po službenoj dužnosti.
U tačku 2.2,D i F uvrštavaju se slučajevi u kojima je izvršenje rješenja u
pravnom smislu zatraženo, ali izvršenje još nije zakazano niti izvršeno.
Tačka 3. upitnika – Broj riješenih zahtjeva: Iako se odnosi na
“riješene zahtjeve” (Tačka 3,A), kao što je već ranije objašnjeno, ova
kategorija uvrštava i broj ulazaka u posjed imovine (Tačka 3,C), tj. kada
vlasnik ili nosilac stanarskog prava (ili njihov opunomoćenik) stvarno preuzme
ključeve stambenog i drugog prostora koji je ispražnjen i zapečaćen. Tačka 3,B
odnosi se na broj slučajeva u kojima su općinski organi vlasti deložirali
privremenog korisnika iz imovine na koju nije podnesen zahtjev za povrat. Ovo
su, naprimjer, slučajevi višestrukog korištenja imovine koji su potvrđeni
podacima iz izvještaja Jedinice za verifikaciju i praćenje povrata imovine
(HVM-a) ili izvještaja o Razmjeni podataka o vraćenoj i zapečaćenoj imovini.
Informacija o deložacijama koja je u starom upitniku bila sadržana u tački 4.
sada je uvrštena u tačku 3,C i D.
Tačka 3,D odnosi se na deložacije koje su odgođene ili pomjerene prije nego
što je intervenirala policija.
Tačka 5. iz starog upitnika, koja se odnosila na broj stvarnih, fizičkih,
povrataka u imovinu, u cijelosti je izbrisana.
Tačka 4. upitnika – Hronologija: Tačka 4,A dodana je kako bi se
prikazala provedba zakonske odredbe o primjeni hronologije u rješavanju
zahtjeva. U ovu tačku treba biti uvršten datum zahtjeva najranije podnesenog (na
način kako je ranije opisano), koji još nije riješen u smislu tačke 3,A ovog
upitnika. Treba obilježiti za koju je vrstu imovine takav, “najstariji”
neriješeni zahtjev podnesen (privatnu, ili imovinu u društvenom
vlasništvu).
|