30. januar 2003. godine

Visoki predstavnik se 30. januara 2003. godine sastao sa Upravnim odborom Vijeća za implementaciju mira na nivou političkih direktora.

Organe vlasti Bosne i Hercegovine (BiH) predstavljali su generalni sekretar Stalnog komiteta za vojna pitanja Stjepan Pocrnja i ministar za ljudska prava i izbjeglice Mirsad Kebo.

Ciljevi odbrambene politike

Sastanak je počeo prezentacijom na temu ciljeva odbrambene politike BiH, koju je ispred bosanskohercegovačkih organa održao generalni sekretar Stalnog komiteta za vojna pitanja. Upravni odbor je pozdravio ciljeve kao prvi korak i kontstatirao da je po tom pitanju neophodno postići dodatni napredak. BiH treba da na državnom nivou uspostavi efikasnu civilnu komandu i kontrolu nad oružanim snagama putem Stalnog komiteta za vojna pitanja, čiji generalni sekretar treba da bude punopravni član Vijeća ministara, da uvede odgovarajući parlamentarni nadzor nad svim odbrambenim pitanjima, te da nastavi restruktuirati oružane snage kako bi one bile u skladu sa potrebama i mogućnostima BiH. Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira pozvao je sve relevantne faktore u BiH da u vezi s ovim pitanjem nastoje postići koncezus. Upravni odbor je istakao opredjeljenost BiH da u roku od 18 mjeseci postane prihvatljiv kandidat za članstvo u NATO-vom programu Partnerstvo za mir. Predstavnik NATO-a je rekao da BiH, da bi to postigla, mora ostvariti više od postojećih ciljeva. Upravni odbor je istakao da bi pravi izazov za BiH bio da ispuni i provede svoj plan, kako bi Stalni komitet za vojna pitanja i njegov Sekretarijat mogli vršiti istinsku kontrolu nad oružanim snagama BiH.

Ekonomska reforma

Nakon prezentacije koju su održali predstavnici Svjetske banke, Upravni odbor je razgovarao o ekonomskoj budućnosti Bosne i Hercegovine. Složili su se da je uprkos nedavnim poboljšanjima u makroekonomskom sektoru, ekonomska situacija i dalje osjetljiva zbog toga što prema međunarodnim pokazateljima 20% stanovništva BiH živi u siromaštvu, a dodatnih 30% živi na rubu siromaštva. Bosna i Hercegovina kasni za svojim susjedima u implementaciji reformi koje su uspješno pokrenule i provele zemlje kao što su Mađarska i Poljska. Upravni odbor je posebno naglasio da nije postignut napredak u otvaranju javnog i komunalnog sektora za konkurenciju, posebno u oblasti snabdijevanja električnom energijom i telekomunikacija.

Upravni odbor se složio da se ekonomska kriza može izbjeći ukoliko BiH ubrza provođenje reformi. Međutim, bilo kakvo oklijevanje u tom pogledu bi moglo dovesti do krize. Uvođenje jedinstvene carinske uprave i PDV-a na državnom nivou predstavljaju suštinski dio ovog procesa reformi. Na ovaj način bi se smanjio broj prevara, umanjili troškovi birokratije i u BiH stvorila ekonomija koja bolje pogoduje razvijanju poslovanja. Upravni odbor je pozvao najviše zvaničnike Bosne i Hercegovine da se do 19. februara 2003. godine principijelno slože sa provođenjem ovih reformi.   

Plan za provedbu mandata OHR-a

Upravni odbor je takođe razgovarao o Planu za provedbu mandata OHR-a koji je i odobren. Upravni odbor je s odobravanjem konstatovao da su napori OHR-a usmjereni na rješavanje bitnih pitanja. Složili su se da je primarni cilj OHR-a da se osigura potpuna provedba Općeg okvirnog sporazuma za mir, tako da BiH postane mirna država koja je sposobna da opstane i koja se nepovratno kreće putem ka evropskim integracijama. Također su u potpunosti podržali šest osnovnih zadataka OHR-a koji su navedeni u Planu za provedbu mandata:

• Uspostaviti vladavinu prava
• Osigurati da ekstremni nacionalisti, osobe optužene za ratne zločine  kao i mreže organiziranog kriminala ne mogu poremetiti proces provedbe mira
• Provesti ekonomske reforme
• Ojačati kapacitet institucija vlasti BiH, naročito na državnom nivou
• Uspostaviti državnu civilnu komandu i kontrolu nad oružanim snagama, provesti reformu u oblasti sigurnosti, i pripremiti put za integraciju u euroatlantske strukture
• Promovirati održiv povratak izbjeglica i raseljenih osoba

Upravni odbor se složio da je zbog smanjenja priliva međunarodnih sredstava za BiH od ključnog značaja postaviti prioritete i pozdravio je činjenicu da je OHR u 2002. godini zatvorio nekoliko odjela.  Složili su se da Plan za provedbu mandata nije strategija za povlačenje međunarodne zajednice već dio šire strategije OHR-a za pružanje pomoći BiH u tranzicijskoj fazi na putu ka Evropi.

Povratak izbjeglica

Nakon izlaganja ministra za ljudska prava i izbjeglice, Upravni odbor je u potpunosti podržao Strategiju za provedbu Aneksa VII (Općeg okvirnog sporazuma za mir) kao dinamičan domaći okvir za dalji napredak u oblasti povratka izbjeglica i raseljenih osoba. Potrebno je dodatno procijeniti financijske implikacije i sredstva neophodna za provedbu ove strategije. Upravni odbor je podržao strategiju RRTF-a za jačanje kapaciteta u okviru institucija za koje je predviđeno da predvode proces u 2004. godini, uključujući i institucije građanskog društva. Pozvali su vlasti BiH da udvostruče napore kako bi stvorile uslove, uključujući i budžetsku podršku, za podsticanje, ostvarivanje i održivost povratka izbjeglica i raseljenih osoba. Naročito su pozvali sve nivoe vlasti u BiH da pojačaju napore u cilju okončanja provedbe imovinskih zakona u skladu sa Novim strateškim pravcem koji su u septembru 2002. godine pokrenule organizacije koje učestvuju u PLIP projektu.  Na kraju, Upravni odbor je pozdravio trajnu opredjeljenost  OHR-a i UNHCR-a, kao kopredsjedavajućih RRTF-a, i organizacija partnera RRTF-a, za unapređenje procesa povratka, uz istovremeno predavanje vodeće uloge u tom procesu domaćim organima.

Vladavina prava i procesuiranje ratnih zločina u BiH

Upravni odbor je pozdravio uspostavu Suda BiH i Tužilaštva BiH, usvajanje Krivičnog zakona BiH i Zakona o krivičnom postupku BiH, kao i planove za ostvarivanje daljnjeg napretka u provedbi pravosudne reforme. Upravni odbor je takođe pozdravio napredak koji je ostvarila Radna grupa OHR-a i ICTY-a u izradi strategije za izgradnju domaćih kapaciteta u BiH za procesuiranje ratnih zločina. Odbor je zahvalio ICTY-ju na njegovom sudjelovanju u ovom procesu i naglasio da je njihov potpuni angažman od ključnog značaja za uspjeh ovog procesa. Upravni odbor je takođe naglasio potrebu za pronalaženjem rješenja koje bi omogućilo ostvarivanje pravde pod jednakim uvjetima za sve. Upravni odbor je podržao plan Radne glupe da u februaru održi jedan sastanak kako bi se procijenili troškovi zajedničkog projekta, te drugi sastanak u martu kako bi razmotrili dodatne prijedloge zainteresiranih članica Vijeća za implementaciju mira. Oni su se složili da će prije povjeravanja ovog zadataka bilo kojoj organiziaciji biti utvrđena neophodna financijska sredstva.

Članovi Upravnog odbora su konstatirali da postoji potreba za jačanjem bh. kapaciteta u oblasti sudstva i policije kako bi se odgovorilo na prijetnju terorizma.

Konačno, Upravni odbor je takođe pozdravio pokretanje Policijske misije Evropske unije koja je nedavno počela sa radom.