|

Sažetak izvještaja Javiera Solane, specijalnog
predstavnika Evropske unije za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku, o
mogućnosti slanja misije Evropske unije u BiH
Izvještaj prezentiran Vijeću ministara vanjskih poslova
zemalja članica EU-e
23. februara 2004. godine
UVOD
Evropsko vijeće je 12. decembra 2003. godine potvrdilo spremnost Evropske
unije za uspostavljanje misije u Bosni i Hercegovini koja bi zastupala evropsku
politiku u oblasti sigurnosti i odbrane, i koja bi uključivala i vojnu
komponentu. NATO u ovom momentu razmatra budućnost snaga SFOR-a. U slučaju da
NATO odluči da okonča misiju SFOR-a, EU treba biti spremna da pošalje nove snage
u BiH.
Slanjem novih snaga u BiH, ključni cilj Evropske unije bio bi da doprinese i
pomogne BiH da ostvari svoj cilj potpune integracije u EU i NATO.
Misija EU bila bi rezultat jednog opsežnog i sveobuhvatnog pristupa, koji bi
obuhvatio političke, ekonomske i sigurnosne aspekte. Ovaj izvještaj najvećim je
dijelom posvećen sigurnosnom elementu.
I.
NOVA MISIJA POSEBNOG KARAKTERA
Nakon okončanja misije SFOR-a, BiH će se naći u potpuno drugačijoj poziciji u
odnosu na situaciju kada je NATO prvi put poslao svoje trupe u ovu zemlju 1995.
godine. Ciljevi, veličina i sastav nove misije EU-e treba da odražavaju
novonastalu situaciju.
Takva misija treba da ostvari dva ključna cilja:
- Treba zagarantovati sigurno okruženje za ispunjenje ciljeva navedenih u
OHR-ovom Planu provedbe misije i Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, te
direktno doprinijeti ostvarenju tih ciljeva.
- Posebno težište treba staviti na borbu protiv organiziranog
kriminala.
II.
SIGURNO OKRUŽENJE
Snage EU-e trebale bi biti organizirane tako da mogu preuzeti vojne obaveze i
nadležnosti iz Dejtonskog mirovnog sporazuma, te doprinijeti političkom cilju
stvaranja stabilne, demokratske i prosperitetne BiH. Ove snage bile bi finalna
garancija ovlasti visokog predstavnika u skladu sa Dejtonskim sporazumom. Ove
snage trebale bi imati puna zakonska ovlaštenja (uključujući ovlasti sadržane u
Aneksu IA Dejtonskog sporazuma) za pomoć u provedbi Općeg okvirnog sporazuma za
mir u Bosni i Hercegovini.
- Snage EU-e trebale bi biti
snažne i pouzdane, i djelovati u skladu sa poglavljem VII Povelje Ujedinjenih
nacija. EU snage trebale bi imati mogućnost da odgovore na bilo koju prijetnju
sigurnosti i stabilnosti u BiH.
- Sastav i struktura ovih
snaga bi se vremenom prilagodili. Da bi snage ovog tipa bile efikasne, moraju
imati solidan obavještajni element, fleksibilne i integrirane kapacitete, te
mogućnost da pozovu rezervne trupe izvana.
III.
TEŽIŠTE NA ORGANIZIRANOM KRIMINALU
Glavna prepreka daljem procesu stabilizacije u BiH je jezgro organiziranog
kriminala i političkog ekstremizma. Uspostava vladavine zakona i borba protiv
mreža organiziranog kriminala ključni su faktor dugoročne stabilnosti u BiH. EU
već učestvuje u aktivnostima u ovim oblastima, kroz CARDS program i EUPM.
Krajnji cilj je BiH koja se može samostalno boriti protiv organiziranog
kriminala. Institucije koje su odgovorne za taj dio – Državna agencija za
informacije i zaštitu i bosanskohercegovačke policijske snage, sada su u fazi
formiranja i jačanja. Međutim, još uvijek ima mnogo problema. Dok se taj dio
posla ne okonča, biće potrebna međunarodna pomoć.
IV.
INTEGRIRANI PRISTUP EU-e
Jedan od ključnih faktora za ostvarenje političkih ciljeva EU-e biće
racionalno i dosljedno korištenje raznih raspoloživih potencijala i kapaciteta
EU-e u BiH. Najbolji način da se to ostvari je kroz saradnju i adekvatno
rukovođenje na terenu. Okosnica takvog djelovanja je pojačana koordinirajuća
uloga specijalnog predstavnika Evropske unije. On mora imati mogućnost da
djeluje kao primus inter pares, odnosno da ima prioritet u odlučivanju u
odnosu na šefove drugih misija EU-e u BiH. Posebno treba naglasiti da specijalni
predstavnik Evropske unije treba istovremeno osigurati implementaciju odredaba
Dejtonskog i Pariškog sporazuma s jedne strane, te napredak u procesu
stabilizacije i pridruživanja s druge.
V.
BLISKA SARADNJA SA NATO SAVEZOM
Međunarodna zajednica je bila veoma efikasna u rješavanju problema na Balkanu
svaki put kada je djelovala ujedinjeno. Za uspjeh bilo koje operacije EU-e u
BiH, od ključnog je značaja da EU ostvari najbolju moguću saradnju sa NATO
savezom i Sjedinjenim Državama. Praktični i politički razlozi ukazuju da snage
EU-e mogu iskoristiti prednosti svih potencijala NATO saveza, u skladu sa
Sporazumom “Berlin plus”.
U planiranju snaga EU-e, kao i u Sporazumu “Berlin plus”, treba uzeti u obzir
sva iskustva stečena u Operaciji Concordia.
VI. RAZGOVORI SA
BOSANSKOHERCEGOVAČKIM VLASTIMA
Zvaničnici Evropske unije i njihove kolege iz NATO-a već su uspostavili
kontakt sa bh. vlastima. Nastavit će se razgovori između Evropske unije i
bosanskohercegovačkih vlasti.
|