Direktor komunikacija OHR/EUSR-a, Frane Maroević: Dobar dan i dobro došli. Danas je kao što znate visoki predstavnik primio predstavnike tri nevladine organizacije koje su mu predale zaključke sa okruglog stola koji je bio o integraciji ili izolaciji Bosne i Hercegovine – mislim jedan kratak razgovor o tome šta su njihovi zaključci, pa bih zamolio prvo visokog predstavnika da malo kaže o ovome sastanku nakon čega će se i jedan od naših sudionika i vama obratiti. Visoki predstavnik / specijalni predstavnik EU, Miroslav Lajčák: Hvala. Dobar dan. Vidim koliko vas ima, očekujete sigurno neku senzaciju. Ja ne donosim senzacije. Drago mi je da sam imao danas priliku da se sastanem sa mojim partnerima, predstavnicima civilnog društva. Ja sam čovjek koji čvrsto vjeruje u ulogu civilnog društva u demokratskom društvu. Mislim da za svaku demokratsku vladu, za svaku političku stranku je potrebno da postoji demokratsko društvo koje treba da služi kao neko mjerilo uspješnosti poslovanja političkih stranaka kao neki barometar, kao neko ogledalo i u tom smislu ja podržavam aktivnosti civilnog društva u Bosni i Hercegovini. To je i razlog zašto smo imali taj sastanak, jer upravo moji današnji partneri su odreagovali vrlo jasno na moje pitanje da li Bosna i Hercegovina želi da izabere integraciju ili izolaciju. Njihov odgovor je bila organizacija jednog okruglog stola, diskusije čija tema je već sadržala i odgovor – «mi smo izabrali integraciju». Danas smo govorili o zaključcima toga i o tome šta treba da se uradi da se pojača civilno društvo u Bosni i Hercegovini. Drago mi je da imam podršku predstavnika civilnog društva. Bilo bi super da su i lideri političkih stranaka organizovali jedan okrugli sto i isto tako izabrali jednostavno integraciju. Mislim da bi to svi građani Bosne i Hercegovine pozdravili, snažno. Ali, što se toga tiče vidjeti ćemo krajem ove nedjelje. Hvala. Toliko od mene. Predsjednik Srpskog građanskog vijeća – Pokret za ravnopravnost u Bosni i Hercegovini, Mirko Pejanović: Hvala. Dobar dan. Pozdravljam vas u ime gospođe profesorice Hadžović, predsjednice Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca, gospodina fra Luke Markešića, predsjednika Hrvatskog narodnog vijeća i dakako u svoje ime, predsjednika Srpskog građanskog vijeća. Najprije, nama čini izuzetnu čast da smo mogli danas na naš iskazani interes razgovarati sa visokim predstavnikom gospodinom Lajčákom o temi koja je tema svih tema ili pitanje svih pitanja već dugo u Bosni i Hercegovini, a to je projekt reforme policije u Bosni i Hercegovini. Mi smo kratko razgovarali. Gospodinu Lajčáku smo iznijeli glavne tačke zaključaka okruglog stola ove tri nevladine organizacije. Prije nego što iznesem te tačke želim vam kazati da smo upoznali visokog predstavnika sa našim višegodišnjim iskustvom u zajedničkom radu unutar koga smo pokretali pitanja i projekte koji su imali mnogo otpora u društvu, a posebno u političkoj strukturi, a na kraju su bili prihvaćeni i na kraju su postali dio uspjeha ove države i ove zemlje kao na primjer postizanje ustavne ravnopravnosti i konstitutivnosti naroda na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine. Mnogo je bilo nevjernih Toma, mnogo je bilo otpora. Na kraju je to prihvaćeno i na Ustavnom sudu i na kraju je to postala materija ustavnih tekstova u oba entiteta i na kraju je to bio jedan od onih plusova koji je upisan Bosni i Hercegovini da dobije članstvo u Vijeću Evrope. Ono što smo mi na okruglom stolu u punom konsenzusu zaključili je slijedeće: prvo, naš zaključak je išao ka tome da upozori da je društveno, ekonomsko i političko stanje i stanje duha u Bosni i Hercegovini tokom posljednje godine dana pogoršano i da je jedno od najtežih i najgorih od Dejtonskog mirovnog sporazuma i da takvo stanje ako se nastavi može proizvesti nekontrolisana kretanja i može ugroziti potpunu stabilnost i mogućnost provođenja Dejtonskog mirovnog sporazuma i stabilizacije mira na ovom prostoru. Naš drugi zaključak je da protokol visokog predstavnika gospodina Lajčáka o reformi policije predstavlja i dobru i valjanu osnovu za rješenje koje nam omogućuje da Bosna i Hercegovina prekorači svoj najvažniji prag u poslijeratnom razvoju a to je potpisivanje Sporazuma o pridruživanju i stabilizaciji, odnosno uključivanje u Evropsku uniju. Naš treći, odnosno slijedeći zaključak jeste da je reforma policije strateško pitanje i za građane i za državu. Ono je strateško pitanje jer od njega sada ovisi hoće li ići integracijski proces ili će se potpuno zaustaviti. Ako se potpuno zaustavi, Bosna i Hercegovina može ući u vrijeme i u stanje koje bi bilo krajnje nepovoljno za sve građane u Bosni i Hercegovini. A spoznaja s kojom mi raspolažemo iz naših aktivnosti, građanskih, jeste da većina građana ima interes da Bosna i Hercegovina uspješno uđe u proces pridruživanja i stabilizacije, odnosno da uspješno ide u pravcu integracije. Još smo imali dva zaključka. Jedan je bio poziv svim političkim strankama koje čine parlamentarnu većinu i koje imaju vlast da odluče da nešto bude napredak ili da ne bude, da pronađu konsenzus da prihvate protokol visokog predstavnika i da time otvore šansu za razvoj ove zemlje i da stvore prilike da građani vjeruju u mogućnost integracije i razvoja ove zemlje. I na samom kraju naš zaključak je bio, i prenijeli smo to gospodinu Lajčáku danas ponovo, a to je da očekujemo da će s obzirom na ovakvo stanje u Bosni i Hercegovini visoki predstavnik, a ima za to našu podršku, poduzeti sve mjere koje mu stoje na raspolaganju u ovlaštenjima koje ima i kao visoki predstavnik međunarodne zajednice i kao specijalni predstavnik Evropske unije kako bi uspio projekt reforme policije i u usaglašavanju stranaka i u Parlamentu i u pogledu prihvatanja tog rješenja od strane Vijeća za implementaciju mira u Bosni i Hercegovini. Te na samom kraju ova naša zadnja tačka zaključaka znači ovo – ako neko treba da bude kažnjen, onda to ne trebaju biti građani. Neka budu kažnjeni oni koji su dobili da vrše vlast i neka je vrše odgovorno, a ako to ne mogu onda međunarodna zajednica mora povući radikalne poteze u liku visokog predstavnika kako ovdje ne bi došlo do dalje stagnacije. Hvala. Pitanja i odgovori: Nezavisne Novine, Rubina Čengić: Pitanje za gospodina Lajčáka. Dakle danas se nastavlja nova runda pregovora o policiji. Evo dobili ste podršku od nevladinih organizacija i to recimo, hajde da kažemo, najjačih političkih nevladinih organizacija u Bosni i Hercegovini. Do kada ćete pregovarati? 15-og idete u Brisel. Do kada ćete pregovarati? Ako ne bude uspjeha šta je to što možete predložiti Briselu? Očekujete li da ćete uspjeti do 15-og? Visoki predstavnik / specijalni predstavnik EU, Miroslav Lajčák: Nije pitanje da li ću ja da uspijem ili ne. Pitanje je da li ćete vi uspjeti i da li će vam vaši političari pomoći u tome ili ne. 15-og je sastanak ministara spoljnih poslova Evropske unije. Oni će donijeti zaključke vezane za Bosnu i Hercegovinu i tu će iznijeti politički stav. Taj politički stav će odražavati situaciju ovdje ili u pozitivnom ili u negativnom smislu. Znači, naravno da postoji život poslije 15. oktobra. Ako vaši političari uspiju do kraja ove nedjelje da saberu pamet i da se dogovore oko ovog pitanja koje ima apsolutnu podršku svih građana a oko kojeg ni oni sada izgleda, ili barem oni tako tvrde, nemaju dileme, onda smo uspjeli da uđemo u taj voz i da smo, Bosna i Hercegovina, zajedno tamo sa našim susjedima. Međutim, ukoliko će ponovo prevladati sujeta, jer ima tu puno toga i nepovjerenje prema partnerima sa kojima su formirali jednu vladajuću koaliciju, a međutim ponašaju se jedni prema drugima kao da su najveći neprijatelji ovdje i nepovjerenje prema međunarodnoj zajednici jer i toga ima, iako ja ne vidim razloga za to jer je međunarodna zajednica vrlo ozbiljna i fer i direktna i ne igra nikakvih igara, onda su vaši političari odlučili da vi niste zaslužili da budete na istoj platformi kao vaši susjedi. Ali, još jednom – nije moja utakmica, njihova je utakmica i vi trebate njih da pitate to. Ja im dajem još jedan ekstra krug, još jednu ekstra šansu, ali odgovornost je njihova i odluka je njihova i naravno posljedice će morati snositi oni. Dnevni List, Rešad Dautefendić: Ne znam da li može odgovoriti visoki predstavnik ili neko od gostiju. Da li ste vi rekli gospodinu Lajčáku da vaši političari ne uvažavaju mišljenje nevladinih organizacija? Predsjednik Srpskog građanskog vijeća – Pokret za ravnopravnost u Bosni i Hercegovini, Mirko Pejanović: Pa, konkretno o tom aspektu na taj način nismo razgovarali. Ali, evo podsjetio bi vas s početka našeg sabiranja zaključaka koje smo izložili da smo imali društvenih akcija i opredjeljenja koje su nastajale unutar nevladinih organizacija a koje su imale otpor u većini političkih stranaka. Što je više akcija trajala i što je rastao pritisak civilnog društva i demokratske javnosti koju su ponajviše stvarali mediji, odluke su postajale realnost i prihvatile su ih sve stranke. Sjetite se, a mnogi od nas smo bili zajedno kada je ideja o konstitutivnosti naroda na cijelom prostoru zagovarana, koliko je bilo protivnika a koliko danas od tih javnih radnika i pripadnika političkih stranaka ne samo da to zagovara nego od toga ima veoma visoke plaće. Oslobođenje, Antonio Prlenda: Gospodine Lajčák, u vezi ovog sastanka što se spominje u Briselu bilo je nekih najava da bi to bio i sastanak Kontakt grupe. Da li možda možete reći hoće li biti tog sastanka i u čemu je razlika? Šta očekujete ako bude tog sastanka? Visoki predstavnik / specijalni predstavnik EU, Miroslav Lajčák: Naravno ima niz sastanaka. Kontakt grupa ima svoje sastanke i Kontakt grupa se već neko vrijeme bavi i pitanjem Bosne i Hercegovine, što naravno nije dobro za Bosnu i Hercegovinu. A taj sastanak 15-og u Briselu je redovni sastanak ministara spoljnih poslova Evropske unije, Savjeta za opšte poslove. A ovog puta se očekuje da će donijeti i zaključke vezane za Bosnu i Hercegovinu.
08.10.2007