vaša e-mail adresa

 

 

Vodić kroz zakone i pravosudni sistem Brčko Distrikta

 

12.12.2002
 
 Pravosudna komisija Brčko Distrikta BiH
 
I. KONAČNA ODLUKA...................................................................................................... 3
II. MANDAT ZA PRAVNU REFORMU U DISTRIKTU...................................................... 3
III. STATUT......................................................................................................................... 3
IV. SISTEM PRAVOSUĐA U DISTRIKTU......................................................................... 3
V. OBJEDINJENJE SUDOVA.............................................................................................. 4
VI. PRAVOSUDNI ORGANI............................................................................................... 4
VII. PRAVOSUDNA KOMISIJA......................................................................................... 4
VIII. SUDOVI...................................................................................................................... 5
OSNOVNI SUD..................................................................................................................... 5
APELACIONI SUD............................................................................................................... 5
IX. SUDIJE........................................................................................................................... 6
X. SUDSKA ADMINISTRACIJA I OSOBLJE...................................................................... 6
XI. JAVNO TUŽILAŠTVO................................................................................................... 7
XII. KANCELARIJA ZA PRAVNU POMOĆ....................................................................... 7
XIII. PRIVATNI ADVOKATI.............................................................................................. 8
XIV. POLICIJA.................................................................................................................... 8
XV. PRAVA OŠTEĆENE STRANKE................................................................................... 9
XVI. SVJEDOCI................................................................................................................... 9
XVII. PREDMETI U PARNIČNOM POSTUPKU................................................................ 9
XVIII. TROŠKOVI PARNIČNOG POSTUPKA.................................................................. 10
XIX. KRIVIČNI PREDMETI I SISTEM KRIVIČNOG PRAVOSUĐA................................ 10
XX. JAMSTVO................................................................................................................... 10
XXI. NAGODBA O PRIZNANJU KRIVICE....................................................................... 10
XXII. OSUDA..................................................................................................................... 11
XXIII. PRETRESI I RASPRAVE........................................................................................ 11
XXIV. MALOLJETNI POČINIOCI..................................................................................... 12
XXV. PREKRŠAJNI POSTUPAK...................................................................................... 12
XXVI. POSREDOVANJE................................................................................................... 12
DODATAK:........................................................................................................................ 13

I. KONAČNA ODLUKA

5. marta 1999. god., Arbitražni tribunal za spor oko međuentitetske linije razdvajanja u Brčkom (u daljem tekstu: Arbitražni tribunal) je donio Konačnu odluku, kojom se pravosnažno implementira posljednja faza Dejtonskog sporazuma. Konačnom odlukom uspostavljen je Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Distrikt), autonomna oblast koja ima status "kondominijuma" između Federacije i Republike Srpske. Ovakvom odlukom, Arbitražni tribunal je izuzeo Distrikt iz “isključive nadležnosti Entiteta i upravljanje Distriktom povjerio u ruke nezavisne vlade Distrikta, koja je multietnička i demokratska, pod isključivim suverenitetom Bosne i Hercegovine.” Konačna odluka je proizašla iz odluke Arbitražnog tribunala u Rimu, Italija, 14. februara 1997. god. kojom je uspostavljena kancelarija Supervizora za Brčko Distrikt (u daljem tekstu: Supervizor). Supervizoru je povjerena odgovornost za implementaciju Dejtonskog sporazuma u oblasti Brčkog, jačanje demokratskih institucija u Brčkom i dato ovlaštenje da donosi i objavljuje obavezujuće propise i naloge u svrhu ostvarenja ovih ciljeva.

II. MANDAT ZA PRAVNU REFORMU U DISTRIKTU

Donošenjem Konačne odluke, Arbitražni tribunal je eksplicitno predvidio značajnu reformu pravosuđa i zakonodavstva za Distrikt. Komisiju za reviziju zakona u Brčkom (u daljem tekstu: “BLRC”) osnovao je Supervizor u skladu sa Aneksom Konačne odluke, sa zadatkom da obezbijedi jedinstveni sistem zakona za oblast Distrikta.

BLRC je izradio veliki broj zakona, koje je Skupština kasnije usvojila. Ipak, do trenutka kada u Distriktu budu usvojeni svi novi zakoni, postojeći zakoni oba Entiteta ostaju na snazi u onim dijelovima Distrikta koji su ranije bili pod njihovom kontrolom.

III. STATUT

Statut Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: “Statut”) obezbjeđuje da svaka osoba uživa sva prava i slobode zagarantirane Ustavom i zakonima Bosne i Hercegovine i zakonima Distrikta, bez diskriminacije bilo koje vrste. U ta prava spada i pravo na slobodan pristup svim javnim ustanovama i objektima.

IV. SISTEM PRAVOSUĐA U DISTRIKTU

v       nezavisno pravosuđe

v       pravični i pristupačni pravosudni organi

v       transparentnost, odgovornost i ažurnost

Najvažniji ciljevi novog pravosudnog sistema Brčko Distrikta su održanje i obezbjeđenje postojanja nezavisnog pravosuđa, u kome su pravični i pristupačni pravosudni organi dostupni svima. Pravda je zagarantirana svim osobama, bez obzira na etničku pripadnost, primjenom osnovnih principa transparentnosti, odgovornosti i efikasnosti. Distrikt podržava princip vladavine prava i sprovodi ga kroz nezavisne pravosudne organe. Najviši prioritet pravosuđa je da javnosti obezbijedi stručnost i uljudnost pri pružanju usluga, starajući se da svaki pojedinac ostvaruje fundamentalna prava i privilegije, u skladu sa zakonom.

V. OBJEDINJENJE SUDOVA

Ujedinjenje sudova koji su prije toga bili pod nadležnošću Federacije odnosno Republike Srpske imalo je suštinski značaj za promjenu strukture pravosuđa Distrikta. U skladu sa predviđenim planom, došlo je do objedinjenja Osnovnog suda u Brčkom, Osnovnog suda u Maoči, Suda za prekršaje u Brčkom, Suda za prekršaje u Brki i Suda za prekršaje u Seonjacima, u jedan sud – Osnovni sud Brčko Distrikta. Analogno tome, predmeti vezani za teritoriju Brčkog koje su procesuirali Kantonalni sud u Tuzli odnosno Okružni sud u Bijeljini, prebačeni su u novoosnovani Apelacioni sud Brčko Distrikta. Tako su, od 1.04.2001.god., Osnovni i Apelacioni sud Brčko Distrikta preuzeli nadležnost nad rješavanjem svih krivičnih, prekršajnih i parničnih predmeta u Brčko Distriktu.

VI. PRAVOSUDNI ORGANI

Objedinjeni sistem pravosuđa Brčko Distrikta čini 5 (pet) pravosudnih organa - Pravosudna komisija, Osnovni sud, Apelacioni sud, Javno tužilaštvo i Kancelarija za pravnu pomoć. Svaki od pravosudnih organa radi nezavisno i ima odvojene i precizno definirane funkcije u skladu sa zakonima Distrikta. Dalekosežna i značajna pravna reforma ostvarena je radikalnom izmjenom cjelokupnog pravosudnog sistema i sistema krivičnog prava. U Distriktu su ustanovljene nove institucije među kojima su Pravosudna komisija i Kancelarija za pravnu pomoć, čiji je zadatak, po zakonu, da zastupa osobe lošeg imovinog stanja u krivičnim i parničnim predmetima. Pravosudna komisija i Kancelarija za pravnu pomoć su prve ustanove takve vrste u Bosni i Hercegovini.

VII. PRAVOSUDNA KOMISIJA

Komisija je samostalno i od drugih organa vlasti Brčko Distrikta BiH nezavisno tijelo, koje svoja ovlaštenja obavlja u okviru djelokruga utvrđenog Statutom Brčko Distrikta BiH i zakonima Distrikta. Niko nema pravo da daje instrukcije, naređuje ili utiče na Pravosudnu komisiju u obavljanju njenih funkcija.

Pravosudna komisija ima ključni značaj u pravosuđu Brčko Distrikta (u daljem tekstu: Komisija). Komisija je osnovana da obezbijedi nezavisnost i nepristrasnost cijelog pravosuđa. Ona garantira da svi pravosudni organi obavljaju svoje aktivnosti u okviru zakona, oslobođeni vanjskih uticaja i pritisaka. Uz to, Komisija se stara o etičnom ponašanju i stručnosti u radu sudija, tužilaca i pravnika iz Kancelarije za pravnu pomoć. Ona takođe obezbjeđuje profesionalnost i efikasnost Osnovnog i Apelacionog suda.

Komisija je nezavisan organ sastavljen od 7 članova.

PRAVOSUDNA KOMISIJA BRČKO DISTRIKTA BIH

predsjednik Apelacionog suda
predsjednik Osnovnog suda
direktor Kancelarije za pravnu pomoć
Javni tužilac
predsjednik Ustavnog suda BiH
(ili sudija Ustavnog suda koga izabere predsjednik)
2 stanovnika Brčko Distrikta

Članovi Komisije biraju predsjednika i potpredsjednika. Nezavisnost, nepristrasnost i integritet njenih članova su od suštinskog značaja za izvršenje dužnosti i funkcija Komisije. Svaki član Komisije mora obavljati svoje dužnosti u skladu sa najvišim moralnim i profesionalnim standardima, potpuno oslobođen nepriličnih uticaja ili predrasuda i sa nedvojbenom nezavisnošću. Nijedan član Komisije ne može biti član bilo koje političke partije, učestvovati u bilo kakvoj aktivnosti neke političke partije, podržavati bilo kog političkog kandidata niti platformu.

Komisija ima sekretara čija je dužnost da pomaže predsjedniku, potpredsjedniku i drugim članovima Komisije. Sekretar se brine za sva pravna, stručna i administrativna pitanja koja spadaju u djelokrug rada Komisije. Stručne kvalifikacije sekretara jednake su kvalifikacijama sudije Osnovnog suda.

Dužnosti i funkcije Komisije uključuju imenovanja i razrješenja sudija, tužilaca i pravnika Kancelarije za pravnu pomoć. Komisija regulira organizacione i interne procedure Osnovnog i Apelacionog suda. Ona sprovodi zakone, pravilnike i mjere vezane za organizaciju i rad sudova, Javnog tužilaštva i Kancelarije za pravnu pomoć. Komisija takođe razmatra pritužbe na rad sudova, Javnog tužilaštva i Kancelarije za pravnu pomoć, uključujući odlaganje postupaka, ponašanje sudija, tužilaca, pravnika Kancelarije za pravnu pomoć, tumača, vještaka ili drugih zaposlenih u pravosuđu.

VIII. SUDOVI

Sjedišta Osnovnog i Apelacionog suda nalaze se na području grada Brčko. Dužnost sudova Distrikta je da ostvaruju pravdu, štite ljudska prava i osnovne slobode zagarantirane Ustavom, zakonima BiH i Distrikta. Sudovi Distrikta ne samo da će se starati da pravda bude zadovoljena, nego će štititi ljudska prava nepristrasno i nezavisno, brinući se da se zakon prema svim ljudima primjenjuje jednako. Zakon zabranjuje trećoj strani ili vladinim organima da vrše pritisak na sudove, u bilo kom obliku, u namjeri da utiču na rezultat sudskog postupka. Predsjednici Osnovnog i Apelacionog suda, uz asistenciju Sekretara suda, dodjeljuju predmete sudijama ili vijećima i odgovorni su za upravljanje sudom. Sudija ili službenik suda mogu biti izuzeti iz određenog predmeta. Izuzeće se može izvršiti u posebnim okolnostima predviđenim zakonom. Na primjer, sudija odnosno službenik suda se izuzimaju kada su stranke u postupku, u rodbinskoj vezi sa bilo kojom od stranaka, bilo krvnoj ili bračnoj, ili imaju određen interes za ishod postupka.

U najvećem broju slučajeva, svi postupci pred sudom su otvoreni za javnost, osim postupaka prema maloljetnicima ili u drugim predmetima u kojima sudija smatra prikladnom odluku da sudnicu zatvori za javnost, a ima diskreciono pravo da tako odluči, u skladu sa zakonom.

OSNOVNI SUD

Osnovni sud je prvostepeni sud čija nadležnost obuhvata sve krivične, prekršajne, privredne, parnične i druge vrste predmeta u Distriktu.

Predmete uglavnom rješavaju sudije pojedinci, osim u krivičnim predmetima gdje je zaprijećena kazna 10 godina i više. U takvim slučajevima, o predmetu odlučuje tročlano sudsko vijeće osim ako se optuženi odrekne tog prava i zatraži da mu sudi sudija pojedinac.  

APELACIONI SUD

Apelacioni sud je drugostepeni sud, nadležan da odlučuje o žalbama protiv odluka i presuda donesenih u postupcima pred Osnovnim sudom. Apelacioni sud takođe odlučuje o vanrednim pravnim lijekovima protiv pravosnažnih odluka Osnovnog suda. Odluke se donose u vijeću sastavljenom od trojice sudija. Nadležnosti Suda BiH u odnosu na odluke sudova Brčko Distrikta BiH određene su Zakonom o sudu BiH.

IX. SUDIJE 

Od sudija se zahtijeva ponašanje koje podstiče povjerenje javnosti, u naporima da se potvrdi integritet i nezavisnost pravosuđa, kao i održavanje i primjenjivanje najviših standarda sudskog ponašanja. Sudije, po svaku cijenu, moraju izbjegavati i najmanji privid nepriličnosti.

Sudije imenuje, suspenduje, razrješava ili smjenjuje sa dužnosti Komisija. Od svih sudija se zahtijeva da uspješno prođu obavezni jednogodišnji probni rad. Nakon što Komisija povoljno ocijeni njihov rad, sudije dobijaju imenovanje koje traje do navršenih 70 godina života i mogu biti smijenjeni sa dužnosti samo u skladu sa zakonom utvrđenim uvjetima. 

Sudija može biti smijenjen sa dužnosti zbog traženja ili primanje mita ili zbog nekog drugog nepriličnog ponašanja pri donošenju sudskih odluka ili odluka vezanih za upravljanje. Osim pod određenim okolnostima predviđenim zakonom, sudija ne smije primiti poklon, testamentom ostavljeni dar, uslugu niti pozajmicu od bilo koje osobe. Sudija se takođe mora kloniti političkih aktivnosti.

Od sudije se zahtijeva da bude nepristrasan u radu i da ažurno i efikasno rješava predmete koji mu se dodjeljuju. Ni pod kakvim okolnostima, sudija ne smije prema osobama koja su mu podređene upotrebljavati riječi ili ispoljavati ponašanje kojim se iskazuju predubjeđenja ili predrasude prema rasi, boji, polu, vjerospovjesti, etničkoj pripadnosti, hendikepiranosti, dobi, bračnom stanju, promjeni bračnog stanja, trudnoći, roditeljstvu, seksualnom opredjeljenju ili društvenom ili materijalnom statusu.

X. SUDSKA ADMINISTRACIJA I OSOBLJE

Pravna reforma u Distriktu je takođe obuhvatila i reformu sudske administracije. Ključne promjene su učinjene u opisu posla, obavezama i odgovornostima zaposlenih u sudu, što uključuje stručne saradnike, pripravnike suda, upisničare, daktilografe, sudske zapisničare i obezbjeđenje. Svi zaposleni moraju vršiti svoje dužnosti poštujući kodeks ponašanja i pravila i propise o radu sudova, kako ih je definirala Komisija.

Pristup javnosti sudovima i pravosudnom sistemu kroz saradnju sa osobljem suda je od vitalne važnosti. Sudsko osoblje je obučeno da svoje obaveze izvršava stručno, uljudno, vješto i nepristrasno kako bi učinili javnost svjesnom rada suda, i učinili da ga razumije i cijeni, povećavajući time povjerenje javnosti u pravosudni sistem. Obaveze i dužnosti sudskog osoblja obuhvataju i davanje informacija javnosti u vezi sa različitim aspektima sudskih procedura. Međutim, zaposlenima u sudu je zabranjeno da javnosti daju pravne savjete. Onaj zaposlenik suda koji pruža pravne savjete strankama, ne samo da krši pravila suda, nego se neovlašteno bavi pravom. Informacije ili pomoć koje osoblje pruža vezano za funkcije sudova, procedure i sistem rada sudova, ne treba ni u kom slučaju tumačiti kao pravne savjete. Pravne savjete treba tražiti samo od ustanova i pojedinaca za to ovlaštenih, kao što su pravnici iz Kancelarije za pravnu pomoć ili privatni advokati. Čak i ukoliko je zaposlenik u sudu pravnik po struci, on/ona ne smije davati pravne savjete jer se time krše principi neutralnosti i nepristrasnosti.

Takođe, osoblju suda nije dozvoljeno da otkriva povjerljive podatke o bilo kom predmetu niti da,  makar i prividno, favorizuje jednu stranu u postupku u odnosu na drugu/e time što će pristrasno davati informacije. Osoblje suda mora jednako pružati tražene informacije svakoj stranci.

XI. JAVNO TUŽILAŠTVO 

Javno tužilaštvo je nezavisan organ čija je jedina funkcija da istražuje krivična djela i goni njihove počinioce, počinioce privrednih prestupa i pojedinih prekršaja. Javni tužilac vodi Tužilaštvo, u čemu mu pomažu glavni zamjenik Javnog tužioca i zamjenici. Javnog tužioca i zamjenike imenuje, razrješava i smjenjuje sa dužnosti Komisija. Nakon uspješno obavljenog obaveznog jednogodišnjeg probnog rada, tužioci se imenuju do 70 godine života.

U Distriktu više ne postoji institut privatnog tužioca. Javno tužilaštvo je odgovorno za sva krivična gonjenja i usmjerava rad Policije Brčko Distrikta BiH u istrazi krivičnih djela. Tužilaštvo vodi istrage, razmatra i preduzima radnje po pritužbama podnijetim od strane organa Distrikta, preduzeća, pravnih i fizičkih osoba. Niko nema pravo da upućuje, naređuje niti utiče na Javno tužilaštvo u vršenju obaveza i zadataka. Svi tužioci moraju postupati po zakonu i od njega ne smiju odstupati kako bi udovoljili javnosti, izbjegli kritiku ili afirmisali nepriličan interes.  

Svi tužioci moraju obavljati svoje dužnosti nepristrasno, marljivo i ponašati se u skladu sa Etičkim kodeksom. Svaki tužilac mora postupati u skladu sa zakonom i ponašati se na način koji obezbjeđuje povjerenje javnosti u integritet Javnog tužilaštva. Nijedan tužilac ne smije biti član bilo kakve organizacije za koju zna da sprovodi diskriminaciju na osnovu rase, pola, vjeroispovjesti ili etničke pripadnosti. Osim u određenim slučajevima predviđenim zakonom, tužiocima je zabranjeno da primaju darove, usluge ili pozajmice od bilo koga. U određenim okolnostima, tužilac može biti izuzet od strane sudije koji sudi ili se može dobrovoljno povući. Na primjer, do izuzeća tužioca dolazi kada je stranka u postupku, kada ima interes u predmetu ili ako je krvnom ili bračnom vezom vezan za bilo koju stranku u postupku.

Javno tužilaštvo ima zakonsku obavezu da godišnje obavještava javnost o stopama kriminaliteta i drugim pitanjima od javnog značaja za Distrikt.

XII. KANCELARIJA ZA PRAVNU POMOĆ 

Kancelarija za pravnu pomoć (u daljem tekstu: Kancelarija) je prva takva ustanova u Bosni i Hercegovini. Osnovana je sa ciljem pružanja pravnih savjeta i pomoći fizičkim osobama za koje se smatra da su lošeg imovnog stanja. Kancelarija je nezavisna od sudova i Javnog tužilaštva i niko nema pravo da vrši uticaj na Kancelariju u vršenju njenih funkcija. Kancelarijom upravlja direktor, a radi uz pomoć 5 pravnika.

Osobama lošeg imovnog stanja pruža se besplatna pravna pomoć u krivičnim predmetima, određenim parničnim predmetima, vanparničnim predmetima i onim postupcima koje je definirala Komisija. Osobe koja žele besplatnu pravnu pomoć Kancelarije moraju podnijeti obrazac o imovnom stanju koji potvrđuje da ne raspolažu dovoljnim sredstvima, da nisu finansijski sposobni niti imaju druga sredstva kojima bi platili privatnog advokata. Na osnovu datih podataka, predsjednik Osnovnog suda odlučuje da li je osoba lošeg imovnog stanja i time ispunjava uslove da je Kancelarija zastupa.

Kancelarija zastupa siromašne osobe u sljedećim parničnim postupcima: izdržavanje (djece i supružnika), utvrđivanje očinstva, smetanje posjeda, radni sporovi vezani za postupak zapošljavanja, bračne tekovine i u drugim parničnim predmetima koje odredi Komisija.

Direktor i pravnici Kancelarije moraju raditi profesionalno, nezavisno, nepristrasno i marljivo, sa najvišim mogućim poštovanjem za vladavinu zakona. Pored toga što moraju raditi u skladu sa zakonom, ponašanje Direktora i pravnika se ocjenjuje prema najvišim principima utvrđenim Etičkim kodeksom. Komisija imenuje, razrješava i smjenjuje sa dužnosti Direktora i pravnike. Nakon uspješno obavljenog jednogodišnjeg probnog rada, Direktor se imenuje na period od 4 godine, koji Komisija može produžiti.

Slično sudijama i tužiocima, Direktor i pravnici kancelarije ni sami ne mogu biti članovi bilo koje organizacije za koju znaju da vrši diskriminaciju na osnovu rase, pola ili etničkog porijekla, niti se sami mogu ponašati na način koji odražava takva predubjeđenja ili predrasude. Ne smiju prihvatiti poklon, testamentom ostavljeni dar ili pozajmicu ni od koga, osim pod posebnim uvjetima definiranim zakonom. Pored toga, moraju se uzdržavati od bilo kakvog političkog angažmana i mogu biti izuzeti iz određenog predmeta ukoliko su stranka u tom predmetu ili u njemu imaju interes.

XIII. PRIVATNI ADVOKATI

Privatni advokati koji su članovi Advokatske komore bilo u Federaciji ili Republici Srpskoj mogu zastupati svakoga kome su njihove usluge potrebne. U Distriktu postoji određeni broj privatnih advokata od kojih se zahtijevaju visoki standardi profesionalnosti, znanja i poznavanja zakona i postupaka Distrikta. Od privatnih advokata se zahtijeva moralno i etično ponašanje kako nalaže zakon. Privatni advokati imaju kancelarije u Brčko Distriktu i zastupaju pojedince i preduzeća (mala i velika) u svim pravnim predmetima, uključujući, ali ne isključivo: krivične, prekršajne, parnične, privredne, upravne, izvršne i vanparnične postupke. Podaci o privatnim advokatima mogu se dobiti u Osnovnom sudu, a njihovi telefonski brojevi mogu se dobiti pozivanjem broja za  informacije putem telefona, 988.

XIV. POLICIJA 

Policija Brčko Distrikta BiH (u daljem tekstu: “Policija”) sprovodi Ustav BiH i zakone Distrikta. Razne dužnosti i odgovornosti Policije obuhvataju zaštitu života, osobne sigurnosti i sigurnosti imovine, obezbjeđenje sigurnosti prometa i kontrolu saobraćaja, održavanje javnog reda i mira, sprečavanje kriminala, otkrivanje krivičnih djela, prekršaja i privrednih prestupa i istraga prema uputstvima Javnog tužilaštva. Sva lica na teritoriji Distrikta moraju se povinovati zakonitim naredbama Policije ili ovlašćenih službenih osoba. Zaštita života je najviši prioritet Policije.

Policija obuhvata sljedeće jedinice: uniformisanu policiju, kriminalističku policiju, saobraćajnu policiju i administrativnu jedinicu. Dužnosti policije i ovlaštenih službenih osoba se moraju izvršavati za vrijeme trajanja dužnosti i van nje. Od njih se zahtijeva da svoje dužnosti izvršavaju odgovorno i savjesno, štite prava, slobode i bezbjednost svih osoba u Distriktu bez obzira na etničku pripadnost, porijeklo, pol ili rasu.

Od Policije se zahtijeva da javnosti redovno prezentira podatke o kriminalu i aktivnostima Policije, ali joj nije dozvoljeno otkrivati bilo kakve podatke o istragama koje su u toku bez pristanka Javnog tužilaštva.

Fizičke i pravne osobe imaju pravo da podnose pritužbe i prijedloge Policiji. Unutarnji disiplinski organi se bave disciplinskim mjerama protiv pripadnika Policije i ovlaštenih službenih osoba. Prekršaji, koji mogu dovesti do disciplinskih kazni obuhvataju manje i veće prekršaje dužnosti u radnom odnosu. Sankcije se kreću od novčanih kazni i premještaja na drugo radno mjesto do suspenzije i prestanka radnog odnosa. Ukoliko je u određenom slučaju došlo do ozbiljnijeg prekršaja, Disciplinska komisija, tj. tročlano vijeće sastavljeno od radnika Policije, mora sprovesti disciplinski postupak (saslušanje) i odrediti koja će se kazna primjeniti. Žalbe na odluke koje je donijela Disciplinska komisija podnose se Policijskoj komisiji u petočlanom sastavu, koju čine 2 radnika Policije i 3 člana imenovana od strane Komisije za javnu bezbjednost i kontrolu nad Policijom Skupštine Brčko Distrikta. Odluka koju donese Policijska komisija je konačna.

XV. PRAVA OŠTEĆENE STRANKE

Dio pravne reforme u Distriktu činile su i izmjene zakona usmjerene na zaštitu prava oštećene stranke. Pored toga, pojedini organi pravosuđa, koje je svjesno potreba oštećene stranke i problema sa kojima se ta stranka susreće, donijeli su pravilnike o unutranjem radu. Oštećenoj stranki su u Distriktu zagarantirana određena prava koja može ostvariti sama oštećena stranka, član porodice žrtve ubistva, roditelj, staratelj ili drugi srodnik maloljetnika, hendikepirana ili neuračunljiva oštećena stranka, ovlaštena osoba ili zakonski zastupnik. Među ovim pravima su i posebna zaštita oštećene stranke ili svjedoka u određenim slučajevima. Uz to, oštećena stranka ima pravo na zaštitu od zastrašivanja, maltretiranja, prijetnji ili napada. Javno tužilaštvo ili Policija imaju obavezu da povremeno obavještavaju oštećenu stranku o pojedinim fazama krivičnog postupka. On/ona imaju pravo da prisustvuju pretresu i svim drugim postupcima pred sudom i imaju pravo uložiti zahtjev za nadoknadu štete u krivičnom, prekršajnom ili parničnom predmetu.

XVI. SVJEDOCI 

Osim u posebnim slučajevima izuzeća svjedoka koji imaju privilegiju, sve osobe koje sud ili Javno tužilaštvo pozove da se pojave kao svjedoci u krivičnom ili parničnom postupku, moraju se odazvati pozivu. Neodazivanje pozivu može imati za posljedicu prinudno dovođenje i novčanu kaznu do 500 KM. Svjedoci imaju pravo na nadoknadu troškova putovanja, hrane i izgubljene zarade.

XVII. PREDMETI U PARNIČNOM POSTUPKU

Osnovni i Apelacioni sud u Distriktusu nadležni za vođenje postupka u predmetima i sporovima o ličnim i porodičnim odnosima, radnim odnosima, imovinskim i drugim građansko-pravnim odnosim fizičkih i pravnih osoba. Ciljevi suda su da razriješi sporove i donese pravednu odluku na najefikasniji način i sa što manje troškova, kao i da spriječi bilo kakvu zloupotrebu prava stranaka. Sudovi su nadležni da donose odluke u sljedećim slučajevima:

(1)   u postupcima protiv osoba čije je boravište ili prebivalište u Distriktu;

(2)   u sporovima protiv pravnih osoba čije je sjedište u Distriktu;

(3)   u sporovima protiv stanovnika Distrikta koji stalno žive u inostranstvu, gdje su upućeni na službu ili na rad od organa Distrikta ili pravne osobe, ako je njihovo posljednje prebivalište bilo na području Distrikta.

(4)   te u drugim slučajevima predviđenim zakonom (posebna mjesna nadležnost). Sudija pojedinac donosi prvostepenu presudu ili odluku na ročištu ili raspravi koja se snima.

Žalbe protiv odluka ili presuda Osnovnog suda (prvostepene) podnose se Apelacionom sudu, a o njima se odlučuje većinom glasova vijeća. Apelacioni sud može odbaciti žalbu kao neblagovremenu, nepotpunu ili nedopuštenu. Takođe može ukinuti prvostepenu presudu i odbaciti tužbu ili preinačiti prvostepenu presudu. Apelacioni sud će ukinuti prvostepenu presudu i sam održati glavni pretres pod sljedećim okolnostima:

(1)   ako sud utvrdi da postoji bitna povreda postupka;

(2)   da pravilno utvrdi činjenično stanje; i

(3)   ako ustanovi da radi pravilnog utvrđivanja činjeničnog stanja treba utvrditi nove činjenice ili izvesti nove dokaze, koje su stranke predložile u žalbi, a učinile su vjerovatnim da te dokaze nisu mogle predložiti do zaključenja glavne rasprave pred prvostepenim sudom (Osnovni sud).

XVIII. TROŠKOVI PARNIČNOG POSTUPKA 

Osim u slučaju da ih sud oslobodi, svaka stranka je dužna da unaprijed plati troškove postupka, uključujući i troškove advokata i ostale troškove koje povlači postupak. U najvećem broju slučajeva, stranka koja izgubi postupak je dužna da nadoknadi troškove koje je u postupku imala suprotna stranka. Međutim, u određenom broju slučajeva, sud može naložiti da obje strane plate svoje troškove. U drugim slučajevima, sud može naložiti stranki koja je izgubila postupak da kompenzuje ili plati samo dio troškova parnice suprotne stranke u postupku.

Stranka može zastupati samu sebe u parničnom postupku ili može imenovati zakonskog zastupnika, punomoćnka ili advokata da je zastupa. U ograničenom broju posebnih slučajeva, sud može odrediti advokata da zastupa stranku koja ne može snositi troškove postupka a da pri tom ne ugrozi sopstveno izdržavanje i izdržavanje svoje porodice.

Strankama u parničnom postupku je dozvoljeno da sklope sporazum o sporu–sudsku nagodbu. Takođe a i kasnije, a u bilo kom trenutku tokom postupka, tužitelj i tuženi se mogu dogovoriti o razrješenju spora. Sudija nadgleda dogovaranje i pomaže strankama da postignu sporazum, bez nepotrebnog održavanja ročišta.

XIX. KRIVIČNI PREDMETI I SISTEM KRIVIČNOG PRAVOSUĐA

Krivični zakon Brčko Distrikta BiH definira krivična djela u Distriktu. Kazne za djela počinjena u Distriktu uključuju i novčane kazne u rasponu od 500 KM do 100.000 KM. Predviđene kazne zatvora su od 30 dana do 15 godina, a kazne dugotrajnog zatvora od 20 do 40 godina, uz mogućnost uslovnog otpusta, dok se amnestija i pomilovanje mogu dati tek nakon 4/5 izdržane kazne.

Rad na krivičnom predmetu može početi hapšenjem ili krivičnom istragom. Svaka osoba, bez obzira da li je okarakterisana kao osumnjičeni ili kao optuženi (tj. osoba protiv koga je Javni tužilac podigao optužnicu) smatra se nevinom dok mu se na pretresu ne dokaže krivica. Nakon hapšenja ili krivične istrage, Javni tužilac može zahtijevati podizanje optužnice protiv određene osobe. Ukoliko je osoba u pritvoru, sudija mora potvrditi ili odbiti optužnicu na prethodnom saslušanju u roku od 24-do-48 sati. Kad osoba nije u pritvoru, prethodno saslušanje za potvrđivanje optužnice zakazuje se u roku od sedam dana od dana prijema optužnice.

XX. JAMSTVO

Sudija utvrđuje posebne uvjete koji optuženom dopuštaju da ostane na slobodi dok čeka suđenje. Sudijina odluka se zasniva na prirodi i okolnostima krivičnog djela, vezanosti optuženog za zajednicu u kojoj živi, zaposlenje i materijalno stanje. Kako bi osigurao prisustvo optuženog na suđenju, sudija može odrediti jamstvo, zahtjevajući od optuženog da položi određenu sumu novca ili dio imovine kao zalog sudu da neće pobjeći i garanciju da će se pojaviti na dan suđenja. U zavisnosti od okolnosti slučaja i od optuženog, sudija može zahtijevati samo usmeno obećanje optuženog da će se pojaviti na suđenju.

XXI. NAGODBA O PRIZNANJU KRIVICE

Kada je zakonom zaprijećena kazna zatvora do deset godina, optuženi može dati izjavu o priznanju krivice i van pretresa u zamjenu za manju kaznu o kojoj se dogovore Javni tužilac i branilac. Sudija mora odobriti izjavu o priznanju krivice, a može prihvatiti ili odbaciti dogovorenu kaznu.

XXII. OSUDA

Pravne posljedice osude obuhvataju prestanak vršenja određenih aktivnosti ili funkcija u vladi, prestanak radnog odnosa ili bavljenje određenom profesijom ili zanimanjem. Osobi koja je osuđena za neko krivično djelo može se takođe onemogućiti dobijanje određenih stručnih zvanja i dozvola za rad. Osuđena osoba takođe mora snositi troškove krivičnog postupka.

XXIII. PRETRESI I RASPRAVE

Pretresi u krivičnim i rasprave parničnim predmetima se vode na sličan način. U krivičnim predmetima, Javni tužilac je prva stranka koja iznosi dokaze na saslušanju ili pretresu. Nakon što tužilac iznese dokaze kako bi dokazao krivicu optuženog, optuženi i njegov branilac dobijaju priliku da iznesu dokaze za koje smatraju da protivrječe tužiočevim optužbama i idu u prilog odbrani. Slično tome, u parničnom postupku, tužitelj prvi iznosi dokaze, a zatim tuženi ima mogućnost da ospori tvrdnje tužitelja. Takođe sudija može objema strankama narediti izvođenje dodatnih dokaza.

Svjedoka ispituje ona stranka koja ga je pozvala da svjedoči na glavnom pretresu odnosno raspravi. Nakon uvodnog ispitivanja, suprotna stranka može ispitati svjedoka. Ispitivanje suprotne stranke u postupku se naziva “unakrsno ispitivanje”. Sudija takođe može postavljati pitanja svjedoku bilo kad u toku postupka.

Mada je glavni pretres odnosno rasprava uglavnom otvoren(a) za javnost, sudija ima pravo da isključi javnost pod određenim okolnostima. Dozvoljeno je prisustvo samo odraslim osobama, uz preporuku da na glavni pretres ne nose oružje niti opasna oruđa. Osobe koje ometaju sudski postupak mogu biti udaljene iz sudnice i kažnjene novčanom kaznom u iznosu do 1.000 KM.

Primjeri krivičnih djela u Brčko Distriktu koja do sada nisu postojala su sljedeći:

Krivična djela protiv finansija obuhvataju falsifikovanje i upotrebu papira od vrijednosti, kreditnih kartica, pravljenje i nabavljanje sredstava za falsifikovanje, pranje novca, obmana pri dobijanju kredita ili drugih pogodnosti, nedozvoljeno bavljenje bankarskom djelatnošću, izdavanje papira od vrijednosti bez pokrića, protivpravno raspolaganje gotovim novcem, krijumčarenje i carinska prevara.

Krivična djela protiv slobode i prava građana obuhvataju povredu slobode izražavanja nacionalne pripadnosti, povredu slobode izražavanja misli i povredu prava na udruživanje i političko organiziranje.

Krivična djela protiv izbornih prava obuhvatajusprečavanje održavanja izbora i glasanja, i podmićivanje pri izborima ili glasanju.

Krivična djela protiv zdravlja ljudi obuhvataju svjesno prenošenje infekcije HIV virusom, protivpravno vršenje medicinskih ogleda na ljudima i nesavjesno postupanje pri spravljanju i izdavanju lijekova.

Krivična djela protiv privrednog poslovanja, proizvodnje i trgovine obuhvataju zloupotrebu u stečajnom postupku, zloupotrebu lažnog stečaja, prevaru u privrednom poslovanju, falsifikovanje i uništavanje poslovnih ili trgovačkih knjiga ili isprava.

Krivična djela protiv javnog reda i pravnog saobraćaja obuhvataju neovlašteno posjedovanje i korišćenje radio i televizijske stanice, neovlašteno bavljenje određenim zanimanjem i izrada, nabavljanje, posjedovanje, prodaja ili davanje na upotrebu sredstava falsifikovanje isprava.

Krivična djela protiv službene i druge odgovorne dužnosti obuhvataju davanje mita domaćim javnim funkcionerima, primanje mita domaćih javnih funkcionera, podmićivanje članova domaćih javnih skupština, davanje i primanje mita u privatnom sektoru, trgovanje uticajem i pranje novca dobijenog kažnjivim djelom korupcije.

XXIV. MALOLJETNI POČINIOCI 

Krivični postupak protiv maloljetnika se vodi na nešto drugačiji način od postupaka prema odraslima. Općenito govoreći, maloljetnici su osobe stare najmanje 14 godina, kao i one koje još nisu napunile 21 godinu u trenutku pokretanja postupka odnosno suđenja. Postoje dvije kategorije maloljetnika - stariji i mlađi maloljetnici. Sudski postupci prema maloljetnicima su zatvoreni za javnost, a o svakom predmetu koji se tiče maloljetnika obavještava se organ za socijalnu zaštitu maloljetnika. Krivičnim djelima koja počine maloljetnici se u Distriktu ozbiljno prilazi. Međutim, kazna za maloljetnike zavisi od vrste krivičnog djela, stepena mentalnog razvoja i ličnih karakteristika maloljetnika. Kažnjavanje maloljetnika uključuje novčane kazne, kazne zatvora i obrazovne mjere kakve su redovno pohađanje nastave, rad u zajednici, smještaj u drugoj porodici, domu ili instituciji. U Osnovnom sudu postoji sudija za maloljetnike, a u Apelacionom sudu vijeće za maloljetnike koje se bavi žalbama protiv odluka koje je donio sudija za maloljetnike.

XXV. PREKRŠAJNI POSTUPAK

Prekršaji su povrede javnog reda, saobraćajnih propisa, propisa o privrednim i finansijskim transakcijama ili drugih propisa. Prekršajni postupak može biti pokrenut protiv fizičke ili pravne osobe (okrivljeni). Okrivljeni koji bude proglašen krivim za prekršaj dužan je snositi troškove sudskog postupka, pored kazne koju mu je odredio sudija. Kazne obuhvataju novčane kazne, ukor i sigurnosne mjere kao što su oduzimanje predmeta, zabrana upravljanja motornim vozilom i obavezno liječenje zavisnika od droga i alkohola.

Niko ne može dobiti kaznu zatvora za prekršaj. Međutim, pod određenim okolnostima, policija može zadržati okrivljenog, po nalogu sudije, na najviše 24 sata, u kom roku se mora provesti prekršajni postupak. Ročišta za prekršaje se održavaju na sličan način kao i u krivičnim i parničnim predmetima. Ipak, okrivljeni nema pravo na branioca, ali ga sam može unajmiti ili imenovati zakonskog zastupnika. Okrivljeni ima pravo da iznese dokaze u svoju odbranu i osporava dokaze koji mu idu na štetu. Nalog za hapšenje se izdaje za onog okrivljenog koji nije odgovorio na poziv da se pojavi pred sudom radi vođenja prekršajnog postupka.

Osobi kojoj je počinjenim prekršajem nanijeta šteta ima pravo podnijeti zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, iznijeti dokaze, i podnijeti zahtjev za naknadu štete ili povrat predmeta u skladu sa imovinskim zakonima.

Prekršajni postupak se ne može pokrenuti protiv maloljetnika, ako je on/ona mlađi od 16 godina. Sudija može izreću ukor, novčanu kaznu ili sigurnosnu mjeru maloljetniku koji je proglašen krivim za prekršaj. Roditelj, usvojilac ili staratelj koji ne pokloni potrebnu pažnju brizi o maloljetniku koji je počinio prekršaj, može za to biti smatran odgovornim i kažnjen.

XXVI. POSREDOVANJE

Osnovni sud uskoro uvodi obavezno posredovanje u svim parničnim predmetima po novom postupku. Svrha posredovanja je da se strankama (tužiocu i tuženom) pruži prilika da riješe svoj spor za kraće vrijeme bez troškova i odlaganja koje zahtijeva sudski spor. U skladu sa zakonom, stranke i njihovi advokati ili zakonski zastupnici će imati obavezu da se pojave pred sudijom Osnovnog suda radi posredovanja u sporu. Ukoliko posredovanje ne dovede do sporazuma između stranaka, biće zakazana glavna rasprava pred drugim sudijom. S obzirom da je posredovanje ekonomičnije za stranke i da za rezultat ima rješavanje spora za mnogo kraće vrijeme preporučivaće se i u predmetima koji su sudu predati prije stupanja na snagu novog zakona.

DODATAK:

VAŽNI BROJEVI TELEFONA:

1 - Pravosudna komisija ………………………….216 086

2 - Apelacioni sud…………………………………216 081

3 - Osnovni sud …………………………………...216 499

4 - Javno tužilaštvo………………………………..217 227

5 - Kancelarija za pravnu pomoć…………………216 085

6 - Policija Brčko Distrikta……………………….216 855

7 - Privatni advokati……………………………………988