Mnogi ljudi u Bosni i Hercegovin žive u strahu da će oni ili njihove obitelji biti izloženi napadu, da će im stanovi biti opljačkani ili automobili biti ukradeni.

Što se ranije postigne sporazum i izvrši implementacija reforme policije, to će organi u Bosni i Hercegovini prije moći da se učinkovito bave rješavanjem kriminala.

Ova činjenica se izgubila iz vida u nedavnim kontroverzama koje su se pojavile u svezi sa nesaradnjom Vlade Republike Srpske po pitanju uspješnog okončanja rada Direkcije za reformu policije.

Svrha restrukturiranja policije je da se građanima pruži bolja policijska zaštita. Sasvim jednostavno. A svrha trenutačnog procesa koji je u toku u okviru Direkcije jeste da profesionalci u ovoj oblasti predlože najbolja tehnička rješenja za reformu policije.

Da sagledamo činjenice.

U listopadu 2005. godine, parlamenti oba entiteta i Bosne i Hercegovine prihvatili su Sporazum o reformi policije i obvezali se na restrukturiranje policije sukladno tri principa koje je postavila Europska unija. Ti principi su sljedeći: sve zakonodavne i proračunske nadležnosti za pitanja policije moraju biti na državnoj razini; ne smije biti političkog uplitanja u operativni policijski rad; i funkcionalna policijska područja moraju se utvrditi na osnovu tehničkih policijskih kriterija, pri čemu se operativna komanda vrši na lokalnoj razini.

Tekst Sporazuma o reformi policije predložili su Milorad Dodik i Dragan Čavić; tekst su prihvatile stranke u Federaciji, međunarodna zajednica i Europska unija. Također su ga potvrdile i Narodna skupština Republike Srpske, Parlament Federacije BiH i Parlament Bosne i Hercegovine.

Ovim Sporazumom su se organi Bosne i Hercegovine u oba entiteta također obvezali pružati potporu radu Direkcije za reformu policije, koja će pripremiti ekspertni prijedlog plana implementacije za restrukturiranje policijskog sistema.

Direkciju je prošlog prosinca osnovalo Vijeće ministara. Njeno osnivanje je na ovaj način prihvaćeno i od strane ministara srpske nacionalnosti koje su predložile vodeće političke stranke u Republici Srpskoj.

Nakon završetka predloženog plana implementacije, entitetske vlade i parlamenti bi trebali unijeti potrebne izmjene i onda potvrditi rezultat.

Taj plan i dalje vazi.. To je bio plan sa kojim se saglasila i Europska unija.

Iz tog razloga Javier Solana je prošlog tjedna morao podsjetiti politički establišment ove zemlje da je Europska unija pristala da pokrene pregovore o stabilizaciji i pridruživanju tek nakon što su joj putem Sporazuma o reformi policije pružena uvjeravanja da su vlasti Bosne i Hercegovine ozbiljne u nakani da se uhvate u koštac sa kriminalom.

Dovodeći ovaj plan u pitanje, vlasti Republike Srpske riskiraju da dovedu do odlaganja potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, i na taj način uspore put Bosne i Hercegovine u Europu.

Nakon što Direkcija završi svoj posao, reforma policije će ponovo postati tema političkih razgovora. Vlade i parlamenti potom će usvojiti konačnu reformu. To je proces koji je utvrđen političkim sporazumom.

Ali ti razgovori će se zasnivati na dokumentu kog izradi Direkcija. Odlučivši da smanji svoje prisustvo u Direkciji, Republika Srpska je samoj sebi uskratila prigodu da oblikuje ovu reformu.

Sporazum o reformi policije predstavljao je ogromnu prednost za Bosnu i Hercegovinu, jer je pokazivao kojim putem treba ići naprijed. On je jasno ukazivao kako pobijediti kronični kriminal i korupciju, koji su postali suvremena kuga života u Bosni i Hercegovini.

Profesionalni policijaci, političari, Europska unija i, što je najvažnije, građani Bosne i Hercegovine, slažu se da se Bosna i Hercegovina mora učinkovito boriti protiv kriminala.

Ignoriranje procesa čiji je cilj da ova zemlja dobije učinkovitiju i uspješniju policiju ne koristi nikome. Štaviše, na taj način potkopavaju se i nastojanja – između ostalog i moja – da se isposluje liberalizacija viznog režima Europske unije za građane ove zemlje.

Iako je moj stav da ne interveniram u pitanjima koja su trebale riješiti domaće vlasti, pomno pratim kako rade institucije ove zemlje a posebno kako se ponašaju njeni političari kada je riječ o pitanjima od ključnog značaja za ovu zemlju.

Jedna stvar je jasna. U interesu je svih da Direkcija za reformu policije završi svoj posao. Ta reforma će pomoći da Bosna i Hercegovina postane sigurnija a život u njoj bolji.

Christian Schwarz-Schilling je visoki predstavnik međunarodne zajednice i specijalni predstavnik Evropske unije u Bosni i Hercegovini.