|
Narodna skupština Republike Srpske je 14. maja 2009.
godine usvojila Zaključke u vezi sa «Informacijom o efektima prenosa ustavnih
ovlašćenja s Republike Srpske na institucije Bosne i Hercegovine». Njihovim
objavljivanjem u Službenom glasniku, 15. juna 2009. godine, ovi zaključci su
stupili na snagu 16. juna 2009. godine.
Kao konačni autoritet za tumačenje civilnih aspekata Dejtonskog mirovnog
sporazuma, visoki predstavnik je nakon detaljne pravne procjene zaključio da
usvojeni zaključci većinom nisu u skladu s Dejtonskim sporazumom. Visoki
predstavnik također podsjeća na stav institucija i zemalja članica Evropske
unije o zaključcima Narodne skupštine Republike Srpske. Provedbom zaključaka
bila bi ugrožena podjela nadležnosti između države i entiteta, pokušalo bi se
Narodnoj skupštini Republike Srpske dati pravo veta u odlučivanju o pitanjima na
nivou države, podrivale bi se konačne i obavezujuće odluke Ustavnog suda Bosne i
Hercegovine - dejtonske institucije, i odredilo bi se da su ovlaštenja visokog
predstavnika neustavna. Zbog toga je visoki predstavnik odlučio da upotrijebi
svoje ovlasti i stavi van snage Zaključke Narodne skupštine Republike Srpske.
Odgovarajuće rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, usvojene prema
Poglavlju VII Povelje Ujedinjenih naroda, jasno kažu da je prema Aneksu 10
Mirovnog sporazuma visoki predstavnik konačni autoritet u pogledu tumačenja
civilnih aspekata implementacije Mirovnog sporazuma i da u slučaju spora može
dati svoje tumačenje i preporuke, kao i donijeti obavezujuće odluke, kada to
smatra potrebnim. Ovaj stav je elaboriralo i Vijeće za implementaciju mira na
svojoj sjednici u Bonnu, 9. i 10. decembra 1997. godine, te su ga potvrdile sve
rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a o Bosni i Hercegovini, uključujući posljednju
Rezoluciju, br. 1845, usvojenu 20. novembra 2008. godine.
Ovom odlukom visoki predstavnik ne dovodi u pitanje pravo svakog od entiteta,
konstitutivnih naroda ili Ostalih koji žive u Bosni i Hercegovini da definiraju
ili štite svoje interese.
«Političke stranke, politički predstavnici, druge institucije kao i
pojedinci, naravno imaju pravo da iznose svoje mišljenje i zaštite svoj dignitet
te - duboko sam uvjeren - moraju osigurati da se to učini na primjeren način.
U budućnosti će biti potrebno i korisno razgovarati i jasno artikulirati
želje i strahove svih građana i konstitutivnih naroda, putem okupljanja onih
čiji se glas također mora čuti, kao što su predstavnici nevladinih organizacija,
interesne grupe i druga udruženja.
Dijalog mora biti konstruktivan i pozitivan kako bi se došlo do zajedničke
vizije za budućnost zemlje i njenog ustavnog okvira», rekao je visoki
predstavnik Valentin Inzko.
Stavljanjem van snage, odnosno anulacijom, Zaključaka Narodne skupštine
Republike Srpske i vraćanjem situacije, u pravnom smislu, na stanje od 13. maja
2009.godine, prije usvajanja Zaključaka («Restitutio in integrum»), visoki
predstavnik je osigurao jasnu pravnu situaciju i kreirao atmosferu za
konstruktivni dijalog između predstavnika svih naroda. To bi moglo uključivati i
mogućnost da domaće institucije, uključujući i Ustavni sud, budu konsultirane u
vezi s ovim pitanjima.
«Istovremeno, političkim liderima u Bosni i Hercegovini pružam priliku da se
fokusiraju na prioritete evropske budućnosti ove zemlje i da ostvare ciljeve
koje je definiralo Vijeće za implementaciju mira. Uspješna politika znači
kreiranje situacije od koje svi imaju korist. To se ne može postići putem
isključivih zahtjeva i politike nultog zbira u kojoj neko uvijek mora izgubiti.
Bosna i Hercegovina mora ići ukorak s ostatkom regiona, gdje zemlje ostvaruju
napredak na osnovu vlastitih uspjeha. Evropska unija je i dalje opredijeljena za
Bosnu i Hercegovinu i njenu evropsku perspektivu», zaključio je Valentin
Inzko.
|