|
2/7/2004
Zadatak ove Komisije je jasan: pružiti pomoć Bosni i Hercegovini u
uspostavljanju policijske strukture koja će biti efikasna, djelotvorna i
provoditi vladavinu prava.
Dozvolite
mi da budem otvoren. Trenutno u ovoj zemlji vlada organizirani kriminal.
Policijske snage u BiH su podijeljene, imaju preveliki broj ljudi, nemaju
resurse i čak ne mogu provoditi akcije preko međuentitetske linije
razgraničenja. Međutim, kriminalci u BiH su ujedinjeni, dobro opremljeni i
nekažnjeno djeluju preko granica.
Bosna i
Hercegovina nije opasna zemlja. Ulice u Sarajevu su sigurnije nego ulice u
Londonu. Međutim, to je zemlja koje je u kandžama korupcije i orgniziranog
kriminala. Novac poreskih obveznika se krade, lica optužena za ratne zločine
slobodno šetaju, krijumčarenje se nesmetano odvija.
To je
poznato premijeru. To je poznato vama, kao novinarima koji pratite kriminal koji
je tako često sastavni dio vijesti. To je prije svega poznato građanima ove
zemlje zbog toga što to vide svaki dan. Javne ankete pokazuju da su vladavina
prava i borba protiv organiziranog kriminala i korupcije pitanja od najveće
važnosti za građane Bosne i Hercegovine.
Ovaj
problem je posljedica rata i tranzicije. On nije karakterističan za BiH, ali
podijeljene bh. strukture ga čine gorim. To je problem koji BiH mora riješiti
ako hoćemo da napredak koji smo postigli ostane nepromjenljiv kao dio procesa
stabilizacije mira.
Prije
svega, ovo je strukturalni problem. IPTF, a sada EUPM, je postigao značajan
napredak u jačanju pojedinačnih standarda, ali sada moramo rješavati slabosti u
samoj strukturi policije.
Članstvo u
EU i NATO predstavlja najbolju priliku za BiH za dugoročni mir i prosperitet.
Ipak, i jedno i drugo zavise od restrukturiranja policijskih snaga u BiH tako da
djeluju kao efikasan štit protiv organiziranog kriminala, koji koristi Balkan
kao put za Evropu. NATO je to jasno stavio do znanja u svom komunikeu u
Istambulu. Evropska komisija je to jasno stavila do znanja u svojoj Studiji
izvodljivosti.
Ako se
Bosna i Hercegovina želi priključiti Evropi, moraće restrukturirati svoju
policiju. To je više nego očito, pri čemu je i izrazito hitno. Za mnoge građane
BiH Evropa predstavlja daleku destinaciju do koje žele doći. Međutim,
svakodnevna realnost je ta da moraju podnijeti zahtjev za izdavanje viza da bi
mogli putovati izvan zemlje, što predstavlja stalnu povredu njihovih prava kao
slobodnih građana. Ono što sada žele jeste putovanje bez izdavanja viza. Ja se
slažem sa njima. Međutim, nikada nećemo postići bezvizni režim ukoliko ne budemo
imali efikasnu vladavinu prava. A ne možemo imati efikasnu vladavinu prava sa 19
policijskih struktura. Prema tome, ova Komisija je prijeko potrebna ako se
nadamo skoroj uspostavi bezviznog režima.
Zbog toga
sam danas, uz saglasnost premijera Terzića, donio Odluku o uspostavljanju
Komisije za restrukturiranje policije.
U kratkim
crtama, mandat Komisije će biti da predloži jedinstvenu i efikasnu policijsku
strukturu za cijelu Bosnu i Hercegovinu. U tom cilju, ona će utvrditi
operativna, financijska, ustavna i zakonodavna pitanja koja u ovom trenutku mogu
stajati na putu stvaranja jedne takve jedinstvene strukture, te će predlagati
rješenja.
Komisija
će također procijeniti kako se policija uklapa u širi pravosudni sistem kao
cjelinu.
Komisija
će imati 12 članova koji se imenuju prema funkcijama koje obavljaju u sljedećim
institucijama za provođenje zakona i državnim institucijama – detaljni podaci se
mogu dobiti nakon konferencije za štampu.
Premijer i
ja smo dali rok Komisiji da do kraja ove kalendarske godine podnese izvještaj o
rezultatima rada.
Zadovoljstvo mi je sada predstaviti vam predsjedavajućeg Komisije za
restrukturiranje policije, bivšeg premijera Belgije, Wilfreda Martensa. Mislim
da imamo veliku sreću što je osoba sa takvim renomeom i iskustvom pristala da
preuzme ovu dužnost. Ne vjerujem da postoji kompetentnija osoba, kako sa aspekta
liderstva, poznavanja evropskih institucija tako i sa aspekta iskustva u
provođenju reformi u kompleksnim ustavnim i policijskim uređenjima, za takav
zadatak u zemlji gdje postoje tri konstitutivna naroda, 3 jezika i mnogi nivoi
vlasti. Iskustvo koje ima premijer Martens bi trebalo svakome uliti povjerenje.
KOMISIJA ZA RESTRUKTURIRANJE POLICIJE
Komisija se sastoji od dvanaest članova i sedam pridruženih članova.
Predsjedavajućeg i dopredsjedavajućeg Komisije imenuje visoki
predstavnik.
Ostali članovi Komisije su:
- Ministar sigurnosti BiH;
- Ministar unutrašnjih poslova Federacije BiH i
ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske (koji istovremeno predstavljaju
i premijere svojih entiteta);
- Dva ministra unutrašnjih poslova iz kantona u
Federaciji BiH (koje imenije Dom naroda Parlamenta Federacije BiH u roku od
petnaest dana i koji će predstavljati sve kantonalne ministre unutrašnjih
poslova);
- Jedan gradonačelnik iz Federacije BiH i jedan
gradonačelnik iz Republike Srpske (koje imenuje Zajednica općina i gradova
svakog entiteta u roku od petnaest dana) i gradonačelnik Distrikta Brčko;
- Predstavnik predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH;
- Komesar EUPM-a.
Pored navedenih članova Komisije, u sastav Komisije ulaze i sljedeći
pridruženi članovi:
- Glavni tužilac Bosne i Hercegovine;
- Direktor Agencije za informacije i zaštitu Bosne i
Hercegovine;
- Direktor Državne granične službe Bosne i Hercegovine;
- Direktor Ureda za saradnju sa Interpolom;
- Direktor Uprave policije u Federaciji;
- Direktor policije u Republici Srpskoj;
- Kantonalni komesar policije (kojeg imenuju kantonalni komesari policije u
Federaciji u roku od petnaest dana).
Wilfried Martens - Biografija
Wilfried Martens je danas imenovan na mjesto predsjedavajućeg iz Međunarodne
zajednice Komisije za restrukturiranje policijskih snaga u BiH. Martens je više
od decenije obavljao funkciju premijera Belgije, i u tom periodu, između 1979. i
1992. godine, bio je na čelu osam različitih vlada.
Martens je jedan od suosnivača Stranke evropskih naroda (EPP), formirane
1976. godine, a na mjestu predsjednika ove stranke nalazi se od 1990. godine.
Između oktobra 2000. i novembra 2001. god. bio je predsjednik udruženja
Međunarodni demokrati centra (Centrist Democrat International). Od 1993.
god. obavljao je funkciju predsjednika Evropske unije hrišćanskih demokrata, sve
do njenog spajanja sa EPP-om 1996. godine.
Martens je 1962. godine pristupio Flamanskoj hrišćansko-demokratskoj stranci,
postao njen predsjedavajući 1972. god., a 1974. godine ušao je u parlament. Bio
je poslanik u belgijskom Zastupničkom domu (federalni parlament) od 1974.
do 1991. god., te je služio kao senator između 1991. i 1994. godine. 1994. god.
postao je član Evropskog parlamenta, gdje je predsjedavao grupom EPP-a.
Predsjednik Martens doktor je pravnik nauka, te posjeduje diplome iz prava i
filozofije sa Univerziteta Louvain. Studirao je također međunarodne političke
nauke na Univerzitetu u Harvardu, S.A.D. Od 1960. godine aktivno se bavi pravnom
praksom na žalbenom sudu u Gentu.
Među brojnim domaćim i međunarodnim priznanjima, treba napomenuti da je 1998.
god. doktor Martens dobio nagradu Charles V za doprinos Evropskoj uniji.
Wilfried Martens rođen je 19. aprila 1936. godine u Sleidinge-u u Istočnoj
Flandriji, u Belgiji, oženjen je i ima petero djece.
|
