I. Zaštita vitalnog interesa

II. Distribucija ključnih političkih funkcija

III. Minimalna zastupljenost u Vladi Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske

IV. Proporcionalna zastupljenost u svim javnim organima vlasti, uključujući i sudove

V. Završne / prelazne odredbe

I. Zaštita vitalnog interesa

Zaštita vitalnog interesa je obezbijeđena preko

- Doma naroda u Federaciji Bosne i Hercegovine, i

- Vijeća naroda u Republici Srpskoj

Član 1.

Zakonodavstvo

Zakonodavnu vlast će u RS vršiti NSRS i Vijeće naroda, a u Federaciji Zastupnički dom i Dom naroda.

Zakoni i drugi propisi RS koje izglasa NSRS a koji se tiču pitanja vitalnog nacionalnog interesa bilo kojeg od konstitutivnih naroda stupaju na snagu tek nakon usvajanja u Vijeću naroda.

Nespojivost funkcija: Ni jedan zastupnik u NSRS/Zastupničkom domu/Općinskom vijeću Federacije ne može vršiti funkciju delegata u Vijeću naroda/Domu naroda.

Član 2.

Najmanji broj zastupnika u NSRS/Zastupničkom domu Federacije

Najmanje 4 člana jednog konstitutivnog naroda će biti zastupljeno u NSRS i Zastupničkom domu Federacije.

Član 3.

Sastav Vijeća naroda i Doma naroda i izbor članova

Satav Vijeća naroda i Doma naroda će biti paritetan tako da svaki konstitutivni narod ima isti broj zastupnika.

Najmanje 8, a najviše 17 članova je iz reda jednog konstitutivnog naroda. Ostali su zastupljeni u broju koji ne prelazi jednu polovinu predstavnika jednog konstitutivnog naroda u Vijeću naroda odnosno Domu naroda.

Ostali imaju pravo da ravnopravno učestvuju u postupku većinskog glasanja.

RS (Vijeće naroda)

Članove Vijeća naroda bira odgovarajući klub delegata NSRS.

U slučaju da broj članova jednog kluba delegata u Vijeću naroda bude veći od broja predstavnika u odgovarajućem klubu NSRS, dodatni broj delegata će birati klub koji će se formirati u tu svrhu iz reda delegata u skupštinama opština u RS.

Nakon narednih općinskih izbora, konačan način biranja članova u Vijeće naroda uređuju NSRS i Vijeće naroda.

Federacija (Dom naroda)

Skupštine kantona

Član 4.

Definicija vitalnog interesa

Vitalni nacionalni interesi konstitutivnih naroda su definisani na slijedeći način:

• ostvarivanje prava konstitutivnih naroda da budu adekvatno zastupljeni u zakonodavnim, izvršnim i pravosudnim organima vlasti,

• identitet jednog konstitutivnog naroda,

• ustavni amandmani,

• organizacija organa javne vlasti,

• jednaka prava konstitutivnih naroda u procesu donošenja odluka,

• obrazovanje, vjeroispovijest, jezik, njegovanje kulture, tradicije i kulturno naslijeđe

• teritorijalna organizacija,

• sistem javnog informiranja,

i druga pitanja koja bi se tretirala kao pitanja od vitalnog nacionalnog interesa ukoliko tako smatra 2/3 jednog od klubova delegata konstitutivnih naroda u Domu naroda odnosno Vijeću naroda.

Član 5.

Parlamentarna procedura za zaštitu vitalnih interesa

Zakoni ili drugi propisi ili akti koje izglasa NSRS će se dostaviti i razmatrati od strane Vijeća naroda ako se isti odnose na vitalni interes definiran u članu 4.

Zakoni ili drugi propisi ili akti koji se podnesu Zastupničkom domu u Federaciji se također usvajaju u Domu naroda Federacije.

Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske maksimalno imaju po 9 članova.

Vijeće za zaštitu vitalnog interesa Ustavnog suda Federacije/RS osniva se kako bi odlučivalo o pitanjima vitalnog interesa u dole opisanoj proceduri. Ovo Vijeće razmatra sva pitanja koja su od vitalnog interesa.

Vijeće za zaštitu vitalnog interesa sastoji se od 7 članova, 2 iz svakog konstitutivnog naroda i 1 član iz reda Ostalih. Sudije bira Zastupnički dom i Dom naroda u Federaciji, a NSRS i Vijeće naroda u RS.

1. Procedura za zakone u vezi sa vitalnim interesom kako je definirano u listi iz člana 4.

   Ukoliko više od jednog predsjedavajućeg ili dopredsjedavajućeg Vijeća naroda/Doma naroda smatra da zakon spada u pitanja od vitalnog interesa definirana u članu 4, zakon će biti uvršten na dnevni red Vijeća naroda/Doma naroda kao pitanje od vitalnog interesa.

   Ako samo jedan predsjedavajući ili dopredsjedavajući tvrdi da zakon spada u pitanja od vitalnog interesa , 2/3 većina odgovarajućeg kluba može proglasiti da je riječ o pitanju sa liste vitalnih interesa. U tom slučaju će se slijediti procedura opisana u članu 5.b u daljem tekstu.

   Predsjedavajući i dopredsjedavajući moraju donijeti odluku u roku od jedne sedmice.

   Ukoliko većina svakog kluba koji ima zastupnike u Domu naroda/ Vijeću naroda glasa za takve zakone ili druge propise ili akte, smatraće se da su oni usvojeni.

   Ukoliko se u Domu naroda/ Vijeću naroda postigne saglasnost o amandmanima, takav zakon, propis ili akt se ponovo podnosi Zastupničkom domu /NSRS na odobravanje.

   Ukoliko saglasnost nije moguća u Domu naroda/Vijeću naroda, ili ukoliko se na prijedlog amandmana ne dobije saglasnost, formiraće se zajednička komisija od predstavnika Zastupničkog doma/NSRS i Doma naroda/Vijeća naroda. Zajednička komisija je sastavljena na paritetnom osnovu i odluke donosi konsenzusom. Zajednička komisija usaglašava tekst zakona. Ukoliko se tekst zakona usaglasi, zakon se smatra usvojenim.

   Ukoliko se ne postigne saglasnost, zakon neće biti usvojen, te se isti vraća predlagaču na novi postupak. U tom slučaju predlagač ne može ponovo podnijeti isti tekst zakona, propisa ili akta.

2. Procedure za zakone koji se odnose na vitalninacionalni interes ukoliko je odlučeno 2/3 većinom jednog od klubova konstitutivnih naroda u Domu naroda/Vijeću naroda

U slučaju da 2/3 jednog od klubova konstituvnih naroda u Domu naroda /Vijeću naroda odluči da se zakon, akt ili propis odnosi na vitalni interes, zakon će razmatrati Dom naroda/Vijeće naroda.

Ukoliko većina svakog kluba zastupljenog u Domu naroda/Vijeću naroda glasa za taj zakon, drugi propis ili akt, isti se smatra usvojenim.

Ukoliko se Dom naroda/Vijeće naroda usaglasi o amandmanima, zakon, propis ili akt se ponovo dostavlja na odobrenje Zastupničkom domu/NSRS.

Ukoliko Zajednička komisija iz tačke a. ne postigne saglasnost, pitanje se proslijeđuje Ustavniom sudu Federacije /Republike Srpske da donese konačnu odluku da li se predmetni zakon odnosi na vitalni interes jednog od konstitutivnih naroda.

Vijeće za zaštitu vitalnog interesa pri Ustavnom sudu RS/Federacije odlučuje o prihvatljivosti takvih slučajeva 2/3 većinom u roku od jedne sedmice, a u roku od mjesec dana odlučuje o meritumu slučajeva koji se smatraju prihvatljivim.

U slučaju da proceduru prema članu 5.b pokrene 2/3 većina jednog od klubova, potreban je glas najmanje dvojice sudija da bi sud odlučio da se radi o vitalnom interesu.

Ukoliko Sud donese pozitivnu odluku o vitalnom interesu, taj zakon se smatra neusvojenim, te se dokument vraća predlagaču koji treba pokrenuti novu proceduru. U tom slučaju predlagač ne može ponovo dostaviti isti tekst zakona, propisa ili akta.

U slučaju da Sud odluči da se predmetni zakon ne odnosi na vitalni interes, smatra se da je zakon usvojen/ biće usvojen prostom većinom.

II. Distribucija ključnih političkih funkcija

• Premijer/predsjednik Vlade i zamjenici premijera/potpredsjednici Vlade ne mogu biti iz reda istog konstitutivnog naroda.

• Od niže navedenih funkcija, najviše 2 se mogu popuniti iz reda jednog konstitutivnog naroda ili iz reda Ostalih.

1) Premijer/Predsjednik Vlade

2) Predsjedavajući Zastupničkog doma / NSRS

3) Predsjedavajući Doma naroda / Vijeća naroda

4) Predsjednik Vrhovnog suda

5) Predsjednik Ustavnog suda

6) Javni tužioci

• Predsjednici entiteta

Predsjednik ima dva potpredsjednika iz različitih konstitutivnih naroda. Oni se biraju u skladu sa ustavima entiteta.

III. Minimalna zastupljenost u Vladi Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske

Vladu bira Zastupnički dom / Narodna skupština RS.

U prijelaznom periodu do potpune provedbe Aneksa 7,

Vlada RS (premijer/predsjednik Vlade i 16 ministara) sastoji se od 8 ministara iz reda srpskog, 5 iz reda bošnjačkog i 3 iz reda hrvatskog naroda. Jednog ministra iz reda Ostalih može imenovati premijer/ predsjednik Vlade iz kvote najbrojnijeg konstitutivnog naroda. Vlada ima i premijera/predsjednika Vlade, koji ima dva zamjenika iz različitih konstitutivnih naroda, koji se biraju iz reda ministara; i

Vlada Federacije BiH (premijer/predsjednik Vlade i 16 ministara) sastoji se od 8 ministara iz reda bošnjačkog, 5 iz reda hrvatskog i 3 iz reda srpskog naroda. Jednog ministra iz reda Ostalih može imenovati premijer/predsjednik Vlade iz kvote najbrojnijeg konstitutivnog naroda. Vlada ima i premijera/predsjednika Vlade koji ima dva zamjenika, iz različitih konstitutivnih naroda, koji se biraju iz reda ministara.

Nakon potpune provedbe Aneksa 7, najmanje 15% članova Vlade mora biti iz jednog konstitutivnog naroda. Najmanje 35% članova Vlade mora biti iz dva konstitutivna naroda. Jedan član Vlade mora biti iz reda Ostalih.

IV. Proporcionalna zastupljenost u svim javnim organima vlasti, uključujući i sudove

Konstitutivni narodi i grupa Ostalih će biti proporcionalno zastupljeni u javnim institucijama u Federaciji Bosne i Hercegovine i u Republici Srpskoj.

Kao ustavni princip, takva proporcionalna zastupljenost će se bazirati na popisu iz 1991. godine, dok se Aneks 7 u potpunosti ne provede, u skladu sa Zakonom o državnoj službi Bosne i Hercegovine. Ovaj opći princip će se precizirati entitetskim zakonima. Entitetski zakoni će utvrditi konkretne rokove i reguliraće gore pomenuti princip u skladu sa regionalnom etničkom strukturom entiteta i kantona.

"Javne institucije" kao što je to pomenuto u gornjem tekstu su ministarstva u Vladi Federacije, u Vladi Republike Srpske i vladama kantona, općinski organi vlasti, kantonalni sudovi u Federaciji i okružni sudovi u Republici Srpskoj, kao i općinski sudovi u Federaciji i Republici Srpkoj.

V. Završne / prelazne odredbe

1. Usaglašavanje principa u vezi sa kantonima Federacije Bosne i Hercegovine

   U roku od 9 mjeseci od usvajanja amandmana na ustave entiteta, principi sadržani u dokumentu se primjenjuju na kantone u Federaciji Bosne i Hercegovine.

   U kantonima će se formirati organi za zaštitu vitalnog interesa, a garantiraće se minimalna zastupljenost u pogledu kantonalne vlade.

2. Dužnosti Doma naroda i Ustavne komisije Republike Srpske

   Od datuma usvajanja amandmana na ustave entiteta, Dom naroda Federacije Bosne i Hercegovine i Ustavna komisija Republike Srpske (koju je formirao Visoki predstavnik) će se pridržavati principa sadržanih u ovom dokumentu.

3. Tumačenje ovog Sporazuma

Visoki predstavnik je konačni autoritet u tumačenju ovog dokumenta sve dok ga Parlamenti entiteta u potpunosti ne provedu.