Plan djelovanja:

Pove}ati broj rje{enja o povratu imovine i ponovnom zapo{ljavanju

Mjera koju je preporu~io Upravni odbor:

Pribli`ava se prva godi{njica izrade "Operacionog okvira" – dokumenta me|uagencijskog Plana implementacije imovinskih zakona (PLIP) u kojem u~estvuju OHR, OSCE i UNHCR, te UNMIBH i CRPC. Cilj toga plana jeste pove}ati standardiziranost i koordiniranost u pristupu pomenutih organizacija implementaciji imovinskih zakona, te razraditi odgovaraju}e mehanizme, uklju~uju}i i mre`u zaposlenih koji rade na terenu: ‘mehanizme za vezu’ u svim op}inama u kojima je implementacija u toku. Jedan od najva`nijih zadataka te mre`e jeste dostava podataka za mjese~ne statisti~ke izvje{taje o PLIP-u, koji pokazuju stopu implementacije u svakoj od op}ina. Ti statisti~ki podaci, koji se objavljuju jednom mjese~no na, izme|u ostalog, web stranicama pomenutih organizacija te u lokalnim novinama, su trenutno najpouzdanije informacije o nivou implementacije {irom zemlje. [to je najva`nije, ti podaci pru`aju osnovu za dijalog kako sa lokalnim vlastima na svim nivoima tako i unutar njih samih o pitanjima vezanim za izdavanje i provo|enje rje{enja o povratu imovine. Oni tako|er olak{avaju pra}enje procesa i rada svake od op}ina, te samim op}inama daju mogu}nost ve}e anga`iranosti u procesu. Posljedni statisti~ki podaci (iz maja 2001.) pokazuju da je Federacija do sada rije{ila 36% svojih slu~ajeva, a Republika Srpska 17%, {to daje dr`avni prosjek od 27%.

Uprkos razo~aravaju}im rezultatima u nekim dijelovima zemlje, okvir PLIP-a, koji je operativan od ljeta 2000. godine, mo`e se smatrati jednim od najuspje{nijih primjera koji pokazuju da zajedni~ka strategija i dobro koordinirano me|uagencijsko djelovanje mo`e dovesti do progresa uprkos politi~kim opstrukcijama. Me|utim, ~ak se i to pokazalo te{kim za provesti u nekim tvrdolinija{kim podru~jima, te je o~igledno da treba ulo`iti dodatne napore. Tako|er, pomenuti se pristup nije pokazao toliko uspje{nim u izvr{avanju "pozitivnih obaveza" stambenih organa kao {to je njihova obaveza da obezbijede alternativni/nu`ni smje{taj ili da rje{avaju stambena pitanja ugro`enih grupacija kao {to su Romi. Kao krajnji cilj postavlja se uspostava vladavine prava i stvaranje samoodr`ivog i apoliti~nog procesa povrata imovine.

Zakoni koji ure|uju povrat imovine (Zakon o stambenim odnosima, privatizaciji i zakoni o prestanku primjene zakona) moraju se me|usobno uskladiti, izmijeniti i dopuniti te provesti tako da se uspostavi dosljedan i nediskriminatoran sistem povrata imovine;

17. jula visoki predstavnik proglasio je amandmane na zakone oba entiteta koji se odnose na otkup stanova u dru{tvenom vlasni{tvu i istovremeno vratio na snagu zakon Republike Srpske koji je prethodno bio stavljen van snage. Cilj tog seta amandmana jeste uskla|ivanje zakona i uklanjanje diskriminatornih aspekata. Primarni rezultat je stavljanje povratnika koji otkupljuju stanove u jednak polo`aj s ostalim gra|anima koji otkupljuju stanove.

Vrlo efikasnu strukturu RRTF-a I PLIP-a, koju podr`avaju brojne organizacije i osoblje na terenu, treba i dalje odr`avati kako bi se nadgledali i garantovali zajedni~ki pristup I strategija u implementaciji imovinskih zakona, te koordinirale strategije i finansiranje.

Jo{ uvijek u toku.

Uspostava funkcionalnog sistema razmjene informacija izme|u stambenih organa i OMI-ja vezano za povrat imovine, kako bi se rije{io problem vi{estrukih korisnika;

Organizacije unutar PLIP-a uskoro }e zavr{iti projekat standardizirane i efikasne razmjene informacija koji obuhvata ~itavu zemlju. Projekat je osmi{ljen u bliskoj saradnji sa stambenim organima oba entiteta, te predstavnicima ministarstava za izbjeglice i raseljena lica Republike Srpske i Federacije, federalnog Ministarstva za urbanizam i Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH.

Provedba odluka CRPC-a, u skladu sa Zakonom o provedbi odluka CRPC-a;

Jo{ uvijek u toku.

Ubrzano izdavanje odluka i delo`iranje vi{estrukih korisnika;

Jo{ uvijek u toku.

Izdavanje odluka po hronolo{kom redu;

Ta je praksa ve} prihva}ena u mnogim, ako ne svim, op}inama iako se povremeno moraju praviti izuzeci usljed razli~itih prioriteta kao, naprimjer, u slu~aju odluka koje se odnose na vi{estruke korisnike.

Utvr|ivanje i obezbje|enje (bud`etskih) sredstava za alternativni smje{taj od strane lokalnih organa;

Jo{ uvijek u toku.

Provedba svih odluka u zakonski predvi|enom roku, ~ak i u slu~ajevima kada relevantni organi ne obezbijede alternativni smje{taj;

Jo{ uvijek u toku.

Transparentne procedure nadovjere ugovora u vezi sa stanovima za koje nisu podneseni zahtjevi za povrat;

Organizacije u okviru PLIP-a zajedno rade na izradi instrukcija namijenjenih javnim pravobraniocima i lokalnim komisijama u procjeni tih nadovjera.

Izrada kvalitetnog projekta upravljanja u saradnji sa OSCE-ovim Odjelom za demokratizaciju u sektoru administracije i finansija kako bi se osiguralo preuzimanje odgovornosti od strane lokalnih vlasti zadu`enih za imovinska pitanja (obezbje|enje bud`etskih sredstava za alternativni smje{taj, efikasnija provedba implementacije imovinskih zakona).

Organizacije unutar PLIP-a pomno prate – a u nekim slu~ajevima i ispituju – bud`etska sredstva, naro~ito u najproblemati~nijim oblastima kao {to je obezbje|enje alternativnog smje{taja u cilju provedbe imovinskih zakona. Trenutno se radi na izradi plana rada za pojedine op}ine, a na osnovu podataka koje dostavljaju pomenuti mehanizmi za vezu. Cilj toga je utvrditi metode maksimalnog iskori{tenja postoje}ih sredstava kako bi se pove}ala efikasnost administracije a provedba imovinskih zakona okon~ala u razumnom vremenskom periodu.

Plan djelovanja:

Efikasnije reagiranje na incidente vezane za povratak

Mjera koju je preporu~io Upravni odbor:

Incidenti vezani za povratak i dalje su mnogo ozbiljniji u Republici Srpskoj nego oni u Federaciji. Dok ve}ina incidenata u Federaciji uklju~uje verbalno zastra{ivanje i u nekim slu~ajevima nano{enje imovinske {tete, incidenti u Republici Srpskoj uklju~uju upotrebu eksplozivnih sredstava, vatrenog naoru`anja (uklju~uju}i i smrt {esnaestogodi{nje djevojke povratnice 12. jula u Damd`i}ima u op}ini Vlasenica, isto~ni dio Republike Srpske), fizi~ke napade, nano{enje zna~ajne imovinske {tete, te nasilne proteste. Utvr|eno je da policija Republike Srpske u nezadovoljavaju}oj mjeri provodi istrage o tim ozbiljnim incidentima, te je vrlo malo po~inilaca otkriveno i izvedeno pred lice pravde.

Preventivne mjere: Potrebno je izvr{iti pritisak na doma}u policiju, a naro~ito u spornim podru~jima povratka, kako bi se proveli operativni planovi za pove}anje prisutnosti policije u cilju spre~avanja mogu}ih incidenata vezanih za povratak. Pra}enje provedbe takvih planova bi}e prioritetni zadatak;

Incidenti uz upotrebu nasilja koji imaju etni~ku pozadinu daleko su ozbiljniji i brojniji u Republici Srpskoj nego u Federaciji. Iako su ceremonije polaganja kamena temeljca za rekonstrukciju d`amija u Trebinju i Banjoj Luci detaljno isplanirane, relevantne vlasti Republike Srpske nisu sprije~ile ozbiljne napade na Bo{njake i predstavnike me|unarodne zajednice u maju 2001. godine. Nakon zna~ajnog i udru`enog pritiska od strane me|unarodne zajednice, vlasti Republike Srpske su u junu mjesecu 2001. kontrolisale proteste prilikom drugog poku{aja otpo~injanja obnove Ferhadija-d`amije.

Anga`iranje javnih tu`ilaca: Bi}e izvr{ene odre|ene intervencije kod javnih tu`ilaca ~ija je obaveza da nalo`e provo|enje istrage o te{kim krivi~nim djelima;

I dalje se poduzimaju koraci po ovom pitanju, naro~ito na terenu, kako bi se osiguralo provo|enje istraga o te{kim krivi~nim djelima, a naro~ito onim vezanim za povratak. Slu`benici OSCE-ovog Odjela za ljudska oprava i dalje prate istrage i interveni{u kod javnih tu`ilaca kako bi osigurali provo|enje odgovaraju}ih postupaka u slu~ajevima nasilja nad povratnicima. Nakon OSCE-ove intervencije kod javnog tu`ioca u Zvorniku da se izvjesni slu~aj sa prekr{ajnog prebaci na osnovni sud, 25. aprila 2001. Osnovni sud Zvornik proglasio je 14 optu`enih osoba srpske nacionalnosti krivim za u~estvovanje u te{kom napadu i nasilje nad Bo{nja~kim povratnicima. Dvije optu`ene osobe osu|ene su na 45 dana zatvora, dok su ostali ka`njeni nov~anom kaznom.

Krivi~ne istrage: Naro~ita pa`nja posveti}e se slu~ajevima u kojima lokalni zvani~nici poku{avaju ograni~iti kaznene mjere protiv po~inilaca krivi~nih djela putem pokretanja prekr{ajnog postupka (umjesto krivi~nog postupka);

Izvr{en je pritisak na pripadnike trebinjske i banjalu~ke policije, koji su poku{ali reducirati krivi~nu odgovornost po~inilaca nasilja iz maja 2001. godine. Iako je usljed tog pritiska policija osumnji~ila jo{ neke osobe, svjedoci policije su ugrozili proces krivi~nog gonjenja time {to nisu identifikovali po~inioce i time {to istra`nim sudijama davali neta~ne iskaze. Istrage koje se vode o slu~ajevima nasilja protiv Bo{njaka u isto~nom dijelu Republike Srpske, posebno u Bratuncu, Srebrenici i Vlasenici, i dalje su na krajnje nezadovoljavaju}em nivou.

Zahtjevi upu}eni organima unutra{njih poslova i pravosudnim organima da na odgovaraju}i na~in sankcioniraju pona{anje privremenih korisnika koji out|uju imovinu iz stanova;

Prioritetna aktivnost svih me|unarodnih organizacija koje su uklju~ene u PLIP jeste osigurati da nadle`ni pravosudni organi poduzmu odgovaraju}e korake protiv privremenih korisnika koji su navodno out|ivali imovinu iz stanova, i to sa pozitivnim rezultatima, s posebnim naglaskom na ~injenicu da out|ivanje imovine predstavlja krivi~no djelo ({to bi trebalo biti jasno i radnicima organa krivi~nog pravosu|a ali i {iroj javnosti).

Sistematsko prikupljanje informacija o nasilju koje je vezano za proces povratka s obzirom na to da takvi doga|aji imaju negativan utjecaj na ~itav proces povratka. Tako porikupljen statisti~ki materijal bio bi obra|en i kori{ten u slu~ajevima kada policijski du`nosnici na neefikasan na~in rje{avaju pitanje po{tivanja prava;

UNMIBH je uspostavio bazu podataka o nasilju koje je vezano za proces povratka, i to i na regionalnom nivou i na nivou glavnog sjedi{ta. Dostupne informacije se analiziraju kako bi se identifikovale one institucije organa unutra{njih poslova i oni predstavnici koji ne izvr{avaju svoje du`nosti prilikom reagiranja na takve incidente ili ~ak znatno uslo`njavaju problem. Pripadnici me|unarodnih organizacija, a naro~ito oni na terenu, prate slu~ajeve nasilja nad povratnicima i identificiraju one tu`ioce koji ne ispunjavaju svoje du`nosti na efikasan i zadovoljavaju}i na~in.

Poja~ati pra}enje reagiranja lokalne policije na terenu na nasilje nad povratnicima i na povrede imovinskih zakona, uklju~uju}i i out|ivanje imovine. Nakon zvani~nog objavljivanja rezultata reregistracije, izraditi tabelu sa spiskom raseljenih lica i interno raseljenih izbjeglica za problemati~na podru~ja u regiji po pitanju povrata imovine i odr`ivog povratka;

UNMIBH, putem svojih istra`itelja na terenu nadle`nih za problematiku ljudskih prava, i dalje vr{i pritisak na lokalnu policiju da provodi istrage o nasilju nad povratnicima.

Disciplinske mjere i sankcije me|unarodne zajednice protiv {efova policije i policijskih slu`benika; pove}anje broja policijskih du`nosnika razrije{enih du`nosti usljed opstrukcija ili neefikasog rada, broja pripadnika policije kojima su oduzete dozvole za rad I pove}anje broja izre~enih mjera protiv pripadnika policije zbog nepo{tivanja du`nosti; djelotvornija uloga internog tu`ioca nadle`nog za disciplinska pitanja ~iji rad nadgleda me|unarodna zajednica, {to uklju~uje i zloupotrebu imovine;

Nakon zna~ajnog pritiska od strane UNMIBH-a, ministar unutra{njih poslova Republike Srpske smijenio je u junu 2001. godine {efa i zamjenika {efa Centra javne bezbijednosti u Bijeljini, djelimi~no i zbog pristrasnosti prilikom njihovog reagovanja na nasilje nad manjinskim povratnicima. Ministar je u maju 2001. tako|er smijenio {efa Centra javne bezbijednosti Trebinje nakon neodgovaraju}eg odgovora policije na demonstracije protiv ponovne izgradnje Osman-pa{ine d`amije. U junu 2001. UNMIBH je oduzeo dozvolu za rad {efu kriminalisti~ke policije Centra javne bezbijednosti Trebinje zbog nepropisne istrage o po~initeljima nasilja.

@albe na rad javnih tu`ilaca i sudija Kori{tenje obrazaca za prigovore protiv pojedinih tu`ilaca upu}ene odgovaraju}im vije}ima za provjeru (sveobuhvatna provjera);

IJC pretpostavlja da se pomenuti prigovori zaprimaju i razmatraju ali da se odgovaraju}i obrasci trenutno ne koriste. Kako bi se prevazi{ao strah od pojedinaca kao faktor koji mo`e obeshrabriti osobe koje `ele ulo`iti prigovor, OSCE je zapo~eo proces prikupljanja informacija i podno{enja prigovora sudskim i tu`ila~kim komisijama i vije}ima. Postoji potreba za boljim informiranjem me|unarodne zajednice o potrebi za prikupljanjem i objedinjavanjem dokaza o po~injenim prekr{ajima. Prikupljanje informacija mora biti sistemati~no i koordinirano, a informacije prenesene u argumentovane i dokumentovane prigovore, koji se, potom, podnose komisijama i vije}ima. Preporu~uje se uspostava me|uagencijskog koordinacionog mehanizma sa centrima za vezu, a u svrhu prikupljanja informacija, provo|enja istraga i podno{enje prigovora.

Plan djelovanja:

Promoviranje odr`ivog povratka

Mjera koju je preporu~io Upravni odbor:

I dalje postoje zna~ajne prepreke za proces povratka, kao {to je nemogu}nost zaposlenja za manjinske povratnike (diskriminacija pri zapo{ljavanju), razjedinjeni i diskriminatorni obrazovni sistemi, i dalje prisutno spre~avanje povratnika da ostvare svoje pravo na penziju, nedostatak pristupa zdravstvenim uslugama u mjestu povratka i na~in na koji javna komunalna preduze}a i dalje manjinskim povratnicima ne pru`aju usluge snabdijevanja elektri~nom energijom, gasom, niti telekomunikacijske usluge. Uprkos tome, sve je ve}i broj ljudi koji koriste svoje pravo na povratak. Me|utim, usljed {iroko rasprostranjene diskriminacije, mnogi se manjinski povratnici ponovno vra}aju u mjesta u koja su izbjegli, u ona podru~ja gdje predstavljaju ve}inu ili, pak, nastoje emigrirati u tre}e zemlje.

S obzirom na to, a osobito s obzirom na ubrzanje procesa povratka, nu`no je da se me|unarodna zajednica fokusira na sredstva kojima }e se osigurati odr`iv povratak. Pored ja~anja krivi~nog pravosu|a, od vitalnog je zna~aja obezbijediti jednak pristup komunalnim uslugama, mogu}nosti zapo{ljavanja, penzije, te zdravstvene i obrazovne usluge ukoliko se `eli omogu}iti i odr`ati manjinski povratak, a time i pomirenje i stabilnost u Bosni i Hercegovini. Kontinuirana koordinacija izme|u organizacija, politi~ki pritisak i reforma zakonodavstva, zajedno sa pove}anjem sredstava, nu`no su potrebni ukoliko se `eli rije{iti problem diskriminacije u oblasti ekonomskih i socijalnih prava.

Pristup komunalnim slu`bama:

• Prikupljanje informacija bi trebalo osigurati putem Odjela za pomo} UNHCR-a i Informativnih centara Ombudsmena – pored toga od juni 2001. Godine: i putem organizacija UNHCR, OSCE, OHR i OHCHR

• Treba unaprijediti protok informacija unutar i izme|u entitetskih ministarstava.

Ove godine je oformljena me|uorganizacijska Radna grupa za komunalne slu`be i izra|en je Plan djelovanja i sa popratnim rokovima. Po preporukama Upravnog odbora za ljudska prava, zapo~ele su i aktivnosti na izradi koordinirane strategije me|unarodne zajednice za borbu protiv zloupotrebe povratka i protiv povratni~kog pona{anja preduze}a koja pru`aju komunalne usluge. U toku prvog sastanka Radne grupe za komunalne slu`be je dogovoreno da kao po~etni korak manje radne grupe, sastavljene od propadnika organizacija UNHCR, OSCE, OHR i OHCHR rade ne identifikaciji mjesta, vrsta i broja slu~ajeva diskriminacije manjinskih povratnika koji poku{avaju ponovo dobiti usluge komunalnih slu`bi u mjestu povratka.

Izra|en je i odobren sveobuhvatan upitnik. Svrha upitnika je da se u cijeloj zemlji provede anketa o preprekama koje se naj~e{}e javljaju u pristupu komunalnim slu`bama. Plan op}e strategije bi sadr`ao preporuku organizacijama na terenu da naprave pregled svih slu~ajeva diskirminatorske primjene postoje}ih zakona i propisa, te da o nalazima podnesu izvje{taj Radnoj grupi. Planirani su i sastanici sa regionalnim preduze}ima elektroprivrede i kordinacija projekta sa ministarstvima energetike i rudarstva kako bi se zatra`ila njihova pomo} u rje{avanju problema ~ije je postojanje ustanovljeno. Radna grupa }e u svrhu provjere da li preduze}a po{tuju zakone i propise, intervenirati i provesti revizije nakon analize svih slu~ajeva koje primi. Na osnovu prethodnog identificiranja razli~itih vrsta slu~ajeva koju je proveo OSCE, UNHCR je izradio upitnik koji }e koristiti kao osnova za sveobuhvatan me|uorganizacijski izvje{taj o slu~ajevima diskriminacije manjinskih povratnika u razli~irim podru~jima BiH u proteklih 6 mjeseci. Ovaj prikaz }e omogu}iti da se ocjene budu}i koraci. Planirana anketa i ishod koji }e uslijediti }e biti predstavljeni ministarstvima energetike i direktorima preduze}a elektroprivrede kako bi se zatra`ila njihova pomo} u uklanjanju prepreka i rje{avanju problema koji su identificirani.

Uslovaljavanje finansiranja dr`avnih preduze}a koja ne zadovoljavaju potrebe povratnika je preporuka Upravnog odbora za ljudska prava. Kampanja javnog informiranja o komunalnim slu`bama u saradnji sa lokalnim nevladinim organizacijama, pobolj{anje odr`ivosti u podru~jima povratka }e biti od pomo}i u postizanju trajnijih rje{enja.

Odluka visokog predstavnika o ponovnom priklju~enju telefonskih linija od 30. jula 1999. godine, donesena u cilju uklanjanja pote{ko}a sa kojima se suo~avaju manjinski povratnici prilikom ponovnog priklju~enja na mre`u, je sadr`ala odredbu o uspostavljanju PTT savjetodavne komisije kojom predsjedava nezavisna osoba odre|ena od strane OHR-a, koja donosi obavezuju}e odluke u slu~aju neslaganja prijeratnog pretplatnika i odgovaraju}eg ureda PTT-a. Komisija, koja je uspostavljena 1. februara 2000. godine se trenutno sastoji od osobe koja je zadu`ena za dono{enje odluka i koordinatora, pri ~emu su oboje iz OHR-a. Same po{te su pokazale ne{to vi{e spremnosti da sara|uju sa Komisijom, samo zahvaljuju}i naporima i stru~nosti ~lanova komisije i Odjela za pravnu pomo} UNHCR-a i Informativnih centara. Do sada je ova Komisija rije{ila skoro 200 slu~ajeva. Ovaj proces ima podr{ku u dobro organiziranoj mre`i u cijeloj zemlji za primanje i obradu zahtjeva (u slu~aju spora, podnosilac zahtjeva se obra}a najbli`em uredu LAIC koji ga opet proslje|uje Komisiji u slu~ajevima u kojima nisu mogli posti}i dogovor sa PTT-om.)

Zapo{ljavanje

• Provesti revizije u jednom broju odabranih preduze}a kako bi se provjerila njihova kadrovska politika i otkrile eventualne diskriminatorske radnje. Potrebno je poduzeti sljede}e: 1. dobiti sredstva za anga`iranje stru~nih revizora (pomo} od Odjela za borbu protiv korupcije pri OHR-u) ili identificirati organizacije za provedbu u okviru me|unarodne zajednice, 2. Dobiti dozvolu za provedbu revizije od relevantnih organa vlasti i preduze}a i 3. Nepraviti pregled projekta , i 4. Ocijeniti rezultate;

• Anga`irati donatore i Ekonomski odjel OHR-a u razgovorima o kori{tenju uslovljavanja investicija kako bi se unaprijedili "principi pravi~nog zapo{ljavanja" i zapo{ljavanje povratnika prije investiranja;

• Objaviti stav i o~ekivanja MZ u vezi sa zapo{ljavanjem povratnika putem npr. izdavanjem saop}enja za javnost;

• Nadgledati rad komisija za provedbu relevantnih ~lanova zakona o radu (Federacija 143. i RS 152.)

Ovaj projekat jo{ nije pokrenut i ostaje kao prioritet. Jo{ nisu osigurana sredstva za unajmljivanje stru~nih revizora.

Predvi|ena je poja~ana saradnja izme|u organizacija OSCE i OHCHR u cilju ocjene primjera pravi~nog zapo{ljavanja.

Zajedni~ki dokument organizacija o politici i strategiji pravi~nog zapo{ljavanja (Sprje~avanje i eliminacija diskriminacije u zapo{ljavanju) je predstavljen donatorima na Informativnom sastanku o ljudskim pravima u junu, a kopija ovog dokumenta je dostavljena svim ambasadama u Sarajevu. U dokumentu se ohrabruju donatori da svoje investicije uslove po{tivanjem nediskriminatorskih principa. Pored toga, su ~lanovi Radne grupe ze ekonomska i socijalna prava uspostavili samostalne kontakte sa mogu}im donatorima i provedena je studija o najve}im investitorima u BiH i osnovnim oblastima investiranja.

Vare{ provodi anketu o zapo{ljavanju: Slu`benik za ljudska prava OSCE-a u Vare{u je proveo anketu o sada{njem stanju u zapo{ljavanju u op}ini Vare{, koja je uklju~ivala razgovore sa direktorima i pravnim savjetnicima iz 10 najve}ih preduze}a i institucija. Izvje{taj pru`a osnovnu nezavisnu statistiku i informacije o inter alia klasifikacijama na osnovu etni~kog porijekla i pola, o etni~kom sastavu rukovodstva i procedurama za zapo{aljavanje. Izvje{taj otkriva da je vrlo te{ko otkriti konkretne slu~ajeve diskriminacije, iako generalno postoji osnova za sumnju. [tavi{e, u izvje{taju se sugerira da vra}anje na posao ili isplata otpremnine radnicima na ~ekanju prema ~lanu 143 Zakona o radu FBiH daju la`nu nadu stanovni{tvu zbog nedostatka finansijskih sredstava i politi~ke volje. Izvje{taj pru`a va`nu informaciju za strate{ku akciju ~iji je cilj da se pozitivno uti~e na diskriminaciju na radnom mjestu. U toku su sli~ni projekti u podru~jima Travnika i Kaknja i o~ekuju se inicijative da se unutar me|unarodne zajednice osiguraju sredstva za sli~ne procjene situacije u cijeloj zemlji.

OSCE trenutno radi na formulaciji prijedloga bud`eta za Program za preglad stanja u oblasti zapo{ljavanja i tehni~ke savjete.

Informativna javna kampanja je zapo~ela u junu 2001. godine. Radna grupa za ekonomska i socijalna prava (GESR) je pripremila pismo u kojem su izlo`ene strategije zapo{ljavanja. Pismo je upu}eno svim ambasadama akreditiranim u BiH. Pismo je dostavljeno i ambasadama koje su prisustvovale Informativnom sastanku o ljudskim pravima u Junu (vidi gore).

ARC pravna pomo} i Informativni centri (LAIC) kao i OHR nadgledaju proces i vr{e pregled rada komisija i problema na koje nailaze. Saradnja izme|u organizacija OHR, ARC, UNHCR i OHCHR je nastavljena/rad sa Federalnim ministarstvom za socijalna pitanja (uklju~uju}i formiranje radne grupe) kako bi pomogli u radu komisija i podstakli ih da izvr{avaju svoje du`nosti. Naprimjer, ministarstvu je pru`ena pomo} u izradi smjernica za kantonalne komisije u vezi sa njihovom nadle`no{}u i procedurom koju treba slijediti.

GESR je, uz u~e{}e ARC-a izrazila zabrinutost u vezi sa provedbom procedure koja je propisana u ~lanu 143. Zakona o radu FBIH na nekoliko sastanaka sa predstavnicima Federalnog ministarstva za socijalna pitanja (FMSA) GESR je naro~ito sugerirao povla~enje Uputstva Ministarstva kojom sa isklju~uje "administrativni" sektor iz opsega ~lana 143, i dono{enje novih smjernica kojima bi se omogu}io rad Komisija. Ministar za socijalna pitanja, raseljena lica i izbjeglice, gosp. Sefer Halilovi}, je u~estvovao na jednom sastanku i priznao da postoji operativni problem. Na njegov prijedlog, formirana je nova manja radna grupa koja je zadu`ena da izradi nove smjernice. Rje{avano je pitanje ukidanja osporavanog uputstva.

OSCE je nadgledao nekoliko kantonalnih komisija prvenstveno kako bi pratio i izvje{tavao o provedbi Zakona ali i kako bi zagovarao pobolj{ani radni metod i rje{avanje pravnih pitanja sa kojima se Komisija suo~ava.

Penzije:

• Ocijeniti provedbu Sporazuma o pravima i obavezama u vezi sa provedbom penzijskog i invalidskog osiguranja i njegov uticaj na isplatu penzija preko Entitetske linije razgrani~enja (IEBL) i izme|u razli~itih podru~ja nadle`nosti unutar Federacije;

• Analizirati sada{nji pravni okvir i izraditi politiku zajedno sa Ekonomskim odjelom kako bi se osigurala isplata penzija u mjestu stanovanja pojedinaca;

• Rad sa Ekonomskim odjelom OHR-a na uspostavljanju mehanizma za prenos sredstava, u ovom slu~aju penzija, preko IEBL-a.

Proces je u toku. UNHCR je pripremio za objavljivanje aktuelnu informaciju o trenutnoj situaciji u BiH u vezi sa penzijskim pravima i isplati iste.

Kao korak ka racionalizaciji sistema, visoki predstavnik je u novembru 2000. godine donio odluku o spajanju dva federalna fonda u jedan. Visoki predstavnik je, u novembru 2000. godine i dodatno racionalizirao penzijski sistem tako da iznos penzija varira prema ukupnom iznosu prikupljenih doprinosa za svaki mjesec (ako penzije ne mogu pasti ispod odre|enog nivoa).

Posljedica Odluke Ustavnog suda BiH o penzijama je da se sada od funkcionera tra`i da donose formalne odluke o prijemu bilo kakvog zahtjeva za isplatu ostvarenih penzija.

Penzijski sistem Distrikta Br~ko jo{ nije dovr{en. Jo{ uvijek postoje problemi u vezi sa isplatom penzija izbjeglicama u RS (Srbi iz Hrvatske) kao i bh. izbjeglicama u Hrvatskoj (bosanski Hrvati).

Proces je u toku. Trenutno je na snazi sistem po kojem izbjeglice mogu primiti svoje penzije putem po{te. Jedini izuzetak je Mostar gdje povratnici kontaktiraju Penzijski fond koji onda prebacuje penziju ili u po{tu ili u banku, ve} prema potrebi potencijalnog primaoca. Rad sa Ekonomskim i Pravnim odjelom OHR-a na omogu}avanju br`eg prebacivanja sredstava je rezultirao napretkom u vezi sa Sporazumom izme|u dr`ava biv{e Jugoslavije. Dogovor o metodama i prebacivanju penzija bi se trebao ostvariti do septembra 2001. Godine. Va`no je da BiH ratificira Ugovor o penzijama sa Hrvatskom koji ve} postoji.

Na inicijativu slu`benika za ljudska prava OHR-a u Travniku su OHR, UNHCR i OSCE izradili i distribuirali u cijeloj BiH pamflet koji sadr`i podrobne informacije o penzijskim pravima.

Zdravstvo:

• Ocijeniti problem pristupa zdravstvu za razli~ite kategorije stanovni{tva;

• Analizirati postoje}i pravni okvir i zraditi politiku za osiguranje zdravstvenog osiguranja neovisno o kantonu ili entitu u kojem osoba `ivi ili mjestu u kojem se nalazi penzijski fond.

• Uspostaviti mehanizam za prijenos sredstava iz jednog zdravstvenog zavoda (u kojem se prikupljaju doprinosi za zdravstvo) u neku drugu zdravstvenu ustanovu u BiH.

Pristup zdravstvu je i dalje problemti~an. Problem predstavljaju radnici ~ije zdravstvene knji`ice nisu ovjerene zbog toga {to njihovi poslodavci nisu uplatili doprinos za socijalno osiguranje.

UNHCR je zavr{io svoju Analizu zdravstva. U njoj je izlo`en pravni okvir za ovu oblast u BiH (Federacija, RS i Kanton sarajevo kao predmet analize). Opisane su prepreke za funkcioniranje programa zdravstvenog osiguranja u BiH i pote{ko}e sa kojima se suo~avaju posebne kategorije stanovni{tva.

Ovaj proces je tek u toku. Dana 5. juna 2001. godine je dogovoreno da Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice (MHRR) preuzme vode}u ulogu u daljim razgovorima o Nacrtu sporazuma o zdravstvenom osiguranju. ^ini se da }e se sporazum morati ponovno preispitivati na zatjev nekih kantona.

Do sada ne postoji zakonski reguliran zahtjev da neki kantonalni zdravstveni fond dijeli finansijska sredstva sa Federalnim zdravstvenim fondom.

OHCHR je inicijator Radne grupe za zdravstvo. U~estvuju}i u aktivnostima Radne grupe sa drugim ~lanicama MZ, OHCHR, u smislu koncepta odgovornosti i odr`ivosti vr{i pritisak na relevantne doma}e organe vlasti da sazivaju sastanke izme|u razli~itih ministarstava zdravstva kako bi rezrije{ili situaciju.

Odr`ano je nekoliko sastanaka izme|u predstavnika MZ i doma}ih aktera u vezi sa potpisivanjem Me|uentitetskog sporazuma za koji je nacrt izradila grupa doma}ih stru~njaka za zdravstveno osiguranje. Kanton Sarajevo i dalje ne podr`ava predlo`eni sporazum. U maju je Kanton dostavio MZ osnovni amandman. MZ je pozvala kantone i entitete da razgovaraju o ovom prijedlogu i da do|u do rje{enja koje bi garantiralo pristup ustanovama za zdravsvenu za{titu i u onom entitetu u kojem osoba nije osigurana. U junu je oformljena manja komisija sa predstavnicima kantona i OHCHR-a koja bi trebala do}i do dogovora koji }e biti prihvatljiv za sve strane.

Obrazovanje:

• Zajedni~ki vr{iti nadzor procesa pobolj{anja ud`benika i provedbe Me|uentitetskog sporazuma o obrazovanju od 10. maja 2000. godine;

• Prikupljati informacije o u~enicima i nastavnicima koji su pripadnici manjina u 2001. godini;

• Pobolj{ati nivo vidljivosti pitanja obrazovanja na nivou politi~ke strukture OHR-a

Iako je me|uentitetski Sporazum o obrazovanju od 10. maja 2000. godine nacrt za postepenu reformu i modernizaciju oblasti obrazovanja u BiH, EU je 26. aprila predlo`ila "Program za sektorski razvoj" u trajanju od 4-5 godina ~iji je cilj da se razradi strategija za modernizaciju osnovnog i op}eg srednjo{kolskog obrazovanja u BiH. Ovaj program su spremno prihvatili entitetski ministri kao i sve me|unarodne organizacije i njegova realizacija }e zapo~eti ovog ljeta.

UNHCR i dalje ula`e napore u ovoj oblasti na pronala`enju prakti~nih rje{anja kako bi se osiguralo da djeca povratnika imaju pristup obrazovanju.

Bi}e raliziran u jesen 2001. godine budu}i da neke mjere iz Me|uentitetskog sporazuma trebaju biti provedene od septembra 2001. godine.

Nastavnici koji su pripadnici manjina: prema raspolo`ivim podacima trenutno samo 3% nastavnika u RS i na nivou osnovnog i srednjeg obrazovanja su pripadnici drugih konstitutivnih naroda; u Federaciji brojke variraju od jednog do drugog kantona; prosjek je negdje izme|u 5 i 8%. Entitetski ministri trebaju podnijeti izvje{taj OHR-u u augustu 2001. godine o koracima koje su poduzeli kako bi integrirali nastavnike iz svih konstitutivnih naroda po isklju~ivo stru~nim principima, naro~ito u podru~jima povratka.

Vidljivosti: proces je u toku; rezultati }e biti o~igledni u jesen 2001;

• Izraditi savremen zakonski okvir za osnovno i srednje obrazovanje na osnovu standarda EU;

• Raditi na usvajanju modernog zakonskog okvira za visoko obrazovanje;

• Dati podr{ku modernizaciji i racionalizaciji sada{njeg sistema na osnovu Bolonjske deklaracije, koriste}i prilike za regionalni razvoj koje obezbje|uje Pakt stabilnosti, kao i instrumente EU za razvoj i saradnju.

Postoje}i zakoni su uporedo prevedeni i analizirani. Sada je potrebna ekpertiza Vije}a Evrope i stru~ne konsultacije na terenu kako bi se ovaj proces nastavio do o~ekivanog zaklju~ka koji treba uslijediti krajem 2001. godine.

Skup{tina Br~ko distrikta je 27. juna 2001. godine odbila Zakon o obrazovanju u osnovnim i srednjim {kolama u Br~ko distriktu koji je izradila Komisija za provjeru zakona iz Ureda supervizora za Br~ko. Sedmicu dana nakon toga OHR je nametnuo taj Zakon.

Proces }e biti zavr{en do kraja 2001. godine.

Izra|uje se novi zakonski okvir za visoko obrazovanje pod okriljem Koordinacionog odbora za visoko obrazovanje, a principi Bolonjske deklaracije (jedinstveni evropski prostor za visoko obrazovanje do 2010. godine) }e postepeno biti uvedeni na svim univerzitetima. Me|utim, moraju se provesti osnovne strukturalne reforme kako bi se dostigli standardi iz navedene Deklaracije. Do sada je jedino Univerzitet u Tuzli ubjedljivo oja~ao ovlasti rektora po pitanju kapaciteta strate{kog planiranja na osnovu akademskih kriterija. Pitanje trenutnog broja univerziteta koje jedna mala zemlja kao {to je BiH treba i mo`e priu{titi treba {to prije uzeti u razmatranje. Visoko obrazovanje je klju~na oblast za budu}nost BiH po{to se time mo`e zna~ajno smanjiti op}i trend me|u mladima koji `ele da napuste zemlju jer trenutno ne vide nikakve budu}nosti u svojoj vlastitoj zemlji (62% prema istra`ivanju koje je proveo UNDP).

Proces je u toku: Me|utim, ne treba o~ekivati konkretne rezultate u kratkoro~nom periodu po{to se promjena sistema obi~no veoma sporo odvija.

U martu i aprilu OSCE i OHR su vr{ili provjere na licu mjesta o nekoliko {kola koje rade prema hrvatskom planu i programu. Ovo je uslijedilo nakon prijava da biv{i zamjenik ministra obrazovanja nije ispunio dogovoreni sporazum da }e u~enici drugog razreda u~iti drugi alfabet po~ev od drugog polugodi{ta teku}e {kolske godine. Provjere su veoma va`ne kako bi se utvrdilo da li se postupa u skladu sa teku}im naporima koji se vr{e da se uspostave zajedni~ki elementi u razli~itim planovima i programima u BiH. Preliminarni rezultati za 12 {kola koje je posjetio OSCE su pokazali da je jedna {kola u potpunosti ispunila sve kako je dogovoreno, pet {kola je djelimi~no ispunilo dogovoreno, a preostalih {est {kola nije. Na`alost, provjere na licu mjesta su prekinute zbog politi~kih doga|anja u Hercegovini koja su se desila u martu i aprilu.

Za vrijeme tog perioda, rad slu`benika OSCE-a za ljudska prava u ^apljini jasno pokazuje da se povratak {kolske djece u glavnu {kolu u Stocu ne odvija glatko i da integracija ne napreduje. Veoma je va`no ponovo razmotriti politiku me|unarodne zajednice nazvanu "dvije {kole od jednim krovom" kako bi se osiguralo da je to samo jedan korak ka istinskoj integraciji, a ne cilj sam po sebi, {to bi dovelo do segregacije pod jednim krovom.

Iako su se pozitivni pomaci desili u oblasti obrazovanja u proteklih nekoliko mjeseci, jasno je da se mnogo vi{e pa`nje treba posvetiti sektoru obrazovanja u BiH. OHR je, stoga, utvrdio da obrazovanje za mir i pomirenje, kako mla|ih tako i starijih, treba postati dr`avni priortet. Stoga je neophodno da postoji javna i nedvosmislena finansijska, moralna i politi~ka podr{ka doma}ih i me|unarodnih faktora u BiH za jedinstveno, multietni~ko obrazovanje i iskorjenjivanje na{iroko rasprostranjene diskriminacije po osnovu nacionalne pripadnosti.

Plan aktivnosti:

Ubrzati unutra{nje restruktuiranje i reformske mjere kako bi se pobolj{ala efikasnost slu`benika pravosu|a i policije u izvr{avanju svojih zadataka

Mjera koju je preporu~io Upravni odbor:

Za{tita prava gra|ana zahtijeva pravosu|e koje dobro funkcionira, po{tivanje vladavine prava i efikasne i nediskriminatorske organe unutra{njih poslova. Slu`benici organa uprave koji su nadle`ni za povratak i imovinska pitanja ne mogu ignorisati zahtjeve manjinskih grupa povratnika kako bi umirili sna`na nacionalisti~ka osje}anja. ^ak {tavi{e, u slu~aju kada policija, tu`ioci i sudije ignori{u zlo~ine protiv manjisnkkih grupa, moraju se poduzeti disciplinske mjere kako bi se osiguralo da diskriminacija ne prevlada. Nezavisna sudska komisija (IJC) je uspostavljena da prati implementaciju reforme struktura pravosu|a, te nadzire rad Komisija za provjeru sudija koje imaju zadatak da detaljno provjeravaju rad aktivnih sudija i tu`ilaca, te da prate imenovanja sudija i tu`ilaca.

Zakonska reforma, revizija krivi~nih zakona i krivi~nih procedura u RS i Federaciji treba da se pozabavi neprihvatljivim otezanjima u pravnom sistemu u vezi sa svakom fazom pravnog procesa (od po~etne policijske istrage, podno{enja prijave do sudskih rasprava). Neuspjeh pravnog sistema da brzo rje{ava slu~ajeve ima direkktan utjecaj na pojavu nasilja u slu~ajevima povratka. To }e zahtijevati povezan i uskla|en pristup ovom pitanju I to treba biti prioritet za reformu pravosu|a. Potrebna je reforma sudskih procedura, promoviranje uspostave jednakih proceduralnih uputa za sudove, poslovnika, itd., ja~anje uloge javnog tu`ioca, smanjenje uloge i funkcije istra`nog sudije zajedno sa obukom sudija, tu`ilaca i pravnika kroz Vije}e Evrope, Lokalni odbor za usavr{avanje i IJC;

OHR-AFD je izradio nacrt zakona o krivi~nom postupku koji bi se trebao donijeti na dr`avnom i entitetskom nivou do kraja 2001. godine. Nacrt je poslan me|unarodnim organizacijama, a kada se prevede odmah }e biti poslan i doma}im organizacijama. Unutar Ministarstva civilnih poslova i komunikacija uspostavljena je radna grupa koju ~ine predstavnici dr`avnih i entitetskih ministarstava, OHR-a, Vije}a Evrope i drugih organizacija. Ta radna grupa }e razraditi principe reforme krivi~nog postupka i nacrta zakona na dr`avnom nivou koji }e biti ugra|eni i u izmjene i dopune zakona na drugim nivoima. U ovom momentu, zakon o krivi~nom postupku }e:

• Smanjiti ulogu istra`nog sudije;
• Ukinuti ulogu privatnog tu`ioca;
• Dati javnom tu`iocu vi{e kontrole nad istra`nim procesom;
• Poticati ve}u koncentraciju rasprava;
• Zahtijevati da apelacioni sud kona~no odlu~uje o `albama;
• Sadr`avati bolje odredbe o za{titi svjedoka.

Predvi|aju}i tok provedbe ovog zakona, IJC je po~eo raditi na po~etnim fazama izrade sveobuhvatnog programa za obuku sudija i tu`ilaca. U taj program su uklju~ene i druge organizacije, kao {to su UNMIBH, US DOJ i OHR-AFD.

OHR i UNMIBH i dalje vr{e konsultacije sa Ministarstvom unutra{njih poslova Federacije u vezi sa revizijom Zakona o unutra{njim poslovima Federacije. Ministrastvo je tra`ilo da se proces revizije ubrza, ali postoje razli~ita mi{ljenja u vezi sa odredbama koje se odnose na ovlasti policijskog komesara. Ta razli~ita mi{ljenja su onemogu}ila ozbiljnu raspravu o poja~avanju odredbi o disciplinskoj odgovornosti i izmjenama odredbi o zapo{ljavanju novih su`benika.

Jo{ niije zapo~ela rasprava o reviziji Zakona o unutra{njim poslovima RS.

Imaju}i u vidu zaklju~ke i preporuke sadr`ane u kona~nom tematskom izvje{taju JSAP-a, ubrzati reformu sudskog sistema i krivi~nog i gra|anskog postupka kroz aktivnosti IJC-a, sa posebnom pa`njom posve}enom pobolj{anju rada sudija i tu`ilaca, smanjenju ka{njenja i neefikasnosti sudskog sistema, te unapre|enju reforme krivi~nog i gra|anskog postupka;

Visoki predstavnik je u martu 2001. godine zvani~no dao mandat IJC-u da vodi i koordinira aktivnosti vezane za reformu pravosu|a u BiH. Te aktivnosti obuhvataju reformu pravosu|a u {irem smislu i pra}enje trenutnog procesa provjere aktivnih sudija i tu`ilaca.

Po~ev{i sa prikupljanjem informacija o radu drugih me|unarodnih organizacija u ovoj oblasti, IJC sada privodi kraju svoj strate{ki plan za narednih dvanaest mjeseci koji treba da odobri visoki predstavnik. Taj plan }e vjerovatno obuhvatiti sljede}e prioritete:

• Pra}enje i savjetovanje komisija i vije}a po{to oni vr{e sveobuhvatne provjere aktivnih sudija i tu`ilaca, te provjeru sada{njih zakona koji reguli{u imenovanja u sudstvu i disciplinske postupke.
• Reforma gra|anskog postupka i obuka;
• Reforma zakona o provedbi presuda u gra|anskom postupku i obuka;
• Reforma sudske administracije i uprave;
• Obuka o krivi~nom postupku

Za sada su svi ovi projekti u po~etnim fazama. Me|utim, IJC je uspostavio izvrsne odnose sa drugim organizacijma sa kojima }e sara|ivati na ovim pojektima, kao i sa resornim ministarstvima i drugim lokalnim organizacijama.

Uspostaviti institute za obuku koji }e, izme|u ostalog, obezbijediti prakti~nu obuku za budu}e i aktivne sudije i tu`ioce, te sveobuhatno i kontinuirano pravno obrazovanje za pravnike. Sa stanovi{ta ljudskih prava, instituti za obuku trebaju obezbijediti obuku u sudskoj administraciji i vo|enju slu~ajeva kako bi se pobolj{ala ekonomi~nost pravosu|a i smanjila odlaganja i neefikasnost u pravosudnom sistemu.

Izra|en je nacrt zakona prema kojem se trebaju uspostaviti instituti za obuku slu`benika u pravosu|u u oba entiteta. O~ekuje se da }e Narodna skup{tina RS i Parlament Federacije usvojiti taj zakon do kraja 2001. godine. IJC }e pomo}i u uspostavi institucija i izradi plana i programa instituta za obuku kako bi se osigurala odr`ivost i zadovoljavanje potreba sudija i tu`ilaca u BiH.

Plan aktivnosti:

Reforma policijskih institucija

Mjera koju je preporu~io Upravni odbor:

UNMIBH/IPTF i dalje insistiraju na strukturnim reformama policijskih institucija, posebno u svjetlu hitne potrebe da se policijski zvani~nici izoliraju od politi~kih pritisaka.

Promovirati depolitizranje policije davanjem podr{ke uspostavi funkcije policijskog komesara unutar svakog ministarstva unutra{njih poslova;

UNMIBH je vr{io kontinuirane napore sa ciljem uspostave funkcije policijskog komesara / na~elnika u cijeloj BiH. Privremeni na~elnik policije u Ministrastvu unutra{njih poslova Federacije je imenovan 20. marta 2001. godine. Privremeni na~elnik policije u Ministrastvu unutra{njih poslova RS je imenovan 18. juna 2001. godine.

Insistirati kod domaih policijskih organa da ujedine policijske uprave koje su podijeljene po principu nacionalne pripadnosti;

Nakon nekoliko mjeseci odlaganja i pritisaka od strane UNMIBH-a, vlasti Federacije su zavr{ile ujedinjenje zatvora u isto~nom i zapadnom Mostaru u julu 2001. godine. Zatvorenici su sada smje{teni u jednu zgradu u zapadnom Mostaru, a bo{nja~ko i hrvatsko osoblje je izmije{ano.

Insistirati kod doma}ih organa vlasti da pobolj{aju i poja~aju mehanizme unutra{nje kontrole;

UNMIBH je zapo~eo procjenu strukturne i funkcionalne prihvatljivosti internih disciplinskih postupaka u policijskim upravama. Podaci i statistike o disciplinskim postupcima koji su prikupljeni u svim kantonima i stanicama javne bezbjednosti se analiziraju sa ciljem da se daju preporuke za ja~anje i pobolj{anje sada{njeg sistema.

Insistirati kod lokalnih organa vlasti da izvr{e reformu procedura privo|enja i pritvaranja, te pretresnog postupka.

Federalni projekat o procedurama privo|enja i pritvaranja se privodi kraju. Zajedni~ka radna grupa UNMIBH-a i Ministarstva unutra{njih poslova Federacije je izradila model vo|enja evidencije o li{avanju slobode u skladu sa evropskim standardima. Jedinstvene procedure i evidencije o li{avanju slobode su usvojene od strane Ministarstva unutra{njih poslova Federacije u februaru 2001. godine, kao i svih 10 kantonalnih ministarstava unutra{njih poslova u maju 2001. godine. Od 1. juna 2001. godine u svim policijskim stanicama Federacije su uvedeni registri sa standardnim evidencijama o li{avanju slobode.

U februaru 2001. godine, komesar IPTF-a je Ministarstvu unutra{njih poslova RS poslao izvje{taj sa rezultatima mikro-revizije koju je IPTF proveo u 105 policijskih stanica i preporukama da organi vlasti RS u saradnji sa UNMIBH izrade i provedu jedinstven mehanizam vo|enja evidencije o privo|enju i pritvaranju. Radna grupa UNMIBH-a i Ministrarstva unutra{njih poslova RS se slo`ila sa modelom vo|enja evidencije o li{avanju slobode. U junu 2001. godine, modeli evidencije su testirani u 12 odabranih policijskih stanica u RS. Nakon testova, Radna grupa treba zavr{iti izradu materijala o li{avanju slobode. O~ekuje se da nove procedure o li{avanju slobode trebaju biti provedene u cijeloj RS do septembra 2001. godine.

Analiza pretresnih postupaka koju provodi UNMIBH u RS i Federaciji jo{ uvijek traje. Cilj toga je ugradnja sigurnosnih mehanizama u sistem kako bi se sprije~ila zloupotreba sistema od strane organa unutra{njih poslova.

Nastaviti rad sa zvani~nicima doma}e policije u Federaciji i RS kako bi se reformirale i pobolj{ale procedure privo|enja i pritvaranja.

UNMIBH i dalje prati provedbu novih procedura o li{avanju slobode u Federaciji. Vidi supra za projekat u RS.

Plan aktivnosti:

Pobolj{ati obuku

Mjera koju je preporu~io Upravni odbor:

Zbog nezadovoljavaju}eg rada agencija unutar sistema krivi~nog pravosu|a, veoma je va`na intenzivna obuka u svim aspektima rada u pravosu|u, a posebno u istra`nim aktivnostima. Iako je me|unarodna zajednica uvidjela tu potrebu, jo{ nisu obezbije|ena dovoljna sredstva.

Pravosudna administracija. Sa stanovi{ta ljudskih prava, instituti za obuku slu`benika u pravosu|u trebaju obezbijediti obuku u pravosudnoj administraciji i vo|enju slu~ajeva kako bi se pobolj{ala ekonomi~nost pravosu|a i smanjila odlaganja i neefikasnost u pravosudnom sistemu;

Ura|en je nacrt zakona o institutima za obuku slu`benika u pravosu|u i postoje sve indikacije da }e taj zakon biti done{en krajem godine.

The IJC }e, tako|er, nastojati da osigura uvo|enje tehnika vo|enja slu~ajeva, koliko je to mogu}e, u reforme svih proceduralnih zakona, kao i druge izmjene u proceduri kako bi se sudski proces u~inio efikasnijim. IJC o~ekuje da }e poduzeti i dodatne inicijative za reformu sudske administracije uop}e.

Seminari /obuka za sudije, tu`ioce i policiju. Me|unarodna zajednica treba podr`ati i stimulisati inicijative Vije}a Evrope, Lokalnog odbora za usavr{avanje, UNMIBH i Nezavisne sudske komisije. Obrazovni seminari trebaju da posvete posebnu pa`nju pitanju istraga i postupaka koji se odnose na povratak.

U vezi s obukom o ljudskim pravima za ~lanove pravosu|a, Vije}e Evrope je u julu 2000. godine pokrenulo sveobuhvatan trogodi{nji program obuke prema standardima Evropske konvencije o ljudskim pravima i evropskim pravnim standardima. Sjednjene Ameri~ke Dr`ave su obezbijedile sredstva za jednu godinu. U periodu izme|u septembra 2000. godine i jula 2001. godine, vi{e od 250 sudija i tu`ilaca je poha|alo sedmi~ne prakti~ne kurseve o primjeni Evropske konvencije o ljudskim pravima u pravnom sistemu BiH. Nekoliko odabranih u~esnika }e poha|ati posebnu obuku u novembru 2001. godine o vo|enju kurseva za obuku. Uprkos ~injenici da je Evropska konvencija o ljudskim pravima dio doma}eg zakonodavstva od decembra 1995. godine, ve}ina sudija nije upoznata ni sa su{tinom Konvencije niti njenim statusom u dr`avi. Ukoliko se obezbijede sredstva, sve sudije i tu`ioci }e od po~etka 2002. godine imati posebnu obuku o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima. Pored tih kurseva, radi se na najva`nijim materijalima i komentarima Evropske konvencije, a sa sudijama je pokrenut dijalog, koji je u toku, u vezi sa Evropskom konvencijom. Va`an element ovog programa je ja~anje funkcionalnosti i nezavisnosti sudsva kroz razvoj doma}ih potencijala.

U skladu sa Rimskim sporazumom iz 1996. godine (‘Rules of the Road’), koji su potpisale potpisnice mirovnog sporazuma iz Daytona odnosno Pariza, predstavnici BiH entiteta slo`ili su se da sve slu~ajeve ljudi osumnji~enih za ratne zlo~ine predaju Me|unarodnom krivi~nom tribunalu za biv{u Jugoslaviju (International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia - ICTY), prije no {to ih doma}i organi uhapse. O~igledno je da postoji potreba za obukom osobito kada je u pitanju prikupljanje informacija i dokaza. Na primjer, mnogi od proslije|enih slu~ajeva, za koje je Tribunal rekao da nema dovoljno dokaza ili pak da dokazi nisu relevantni da bi slu~aj mogao do}i pred sud, mogli su biti odobreni od strane Tribunala da je bilo obuke u tom smislu. Va`no je imati na umu da se takvi slu~ajevi mogu ponovo proslijediti Tribunalu ukoliko se prikupe dodatni dokazi. Upravo da bi odgovorili na pomenute potrebe, Me|unarodni tribunal (jedinica za "pravila puta"), Koalicija za me|unarodno pravo i ABA/CEELI u martu 2001. proveli su obuku u Sarajevu i Banja Luci, sa namjerom da u ovoj godini ponove i pro{ire tu obuku u BiH. Obuka je prilago|ena sudijama, odvjetnicima i tu`iocima, i sponzorirala ju je holandska vlada.

Plan mjera:

Osigurati zakonsku i financijsku reformu u vezi sa institucijama za ljudska prava

Mjere koje je preporu~io Upravni odbor Vije}a za implementaciju mira:

Na snazi su zakoni koji reguliraju rad tri institucije ombudsmena u BiH, na dr`avnom i na entitetskom nivou. Tako|er, na snazi su sporazumi koji se odnose na budu}nost (do 31. decembra 2003.) institucija ustanovljenih u skladu sa Aneksima 6 i 7 Daytonskog mirovnog sporazuma (Ombudsmen BiH, Dom i CRPC). Ove institucije imaju obezbije|ena sredstva za obavljanje zadataka iz njihovog mandata, iako je to ~esto bilo nesigurno. Me|utim, s ciljem izgradnje odr`ive doma}e strukture koja }e mo}i ispuniti zahtjeve koji se stavljaju pred ove institucije, treba raditi na nekoliko razli~itih oblasti: zakonski okvir koji ure|uje spajanje Ustavnog suda sa Domom za ljudska prava te izgradnja potencijala te nove institucije – Venecijanska komisija je u junu 2001. pripremila nacrt zakona; poja{njenje polo`aja zastupnika ("agenata") BiH pred Domom za ljudska prava i me|unarodnim tijelima – nacrt zakona koji je pripremljen na dr`avnom nivou ostavio otvoreno pitanje dr`avnih zastupnika; pra}enje ponovnog imenovanja entitetskih ombudsmena; osigurati odr`ivost institucija (tj. dr`avno financiranje), {to je uvjet za prijem BiH u Vije}e Evrope i uvjet iz smjernica (Roadmap) Evropske unije.

Spajanje Doma za ljudska prava i Ustavnog suda, putem zakona koji treba izraditi na osnovu izvje{taja koji je 2000. godine usvojila Venecijanska komisija;

Venecijanska komisija je zaklju~ila da je i logi~no i po`eljno da se sve nadle`nosti Doma prenesu na Sud, kako bi se sve kona~ne `albe u slu~ajevima koji se odnose na ljudska prava povjerile jednom pravosudnom organu na dr`avnom nivou. To preno{enje ovlasti treba da se izvede u obliku "spajanja" Doma za ljudska prava i Ustavnog suda, obezbje|uju}i ne samo vje{to preno{enje nadle`nosti, nego i efikasno preno{enje ekspertize, iskustva, proceduralnih i drugih potencijala i resursa. Predstavnici OSCE-a, Vije}a Evrope, OHR-a te Doma za ljudska prava i Ustavnog suda pa`ljivo razmatraju:

• Materijalna pravna pitanja, naime, pitanje da li Ustavni sud BiH i Ustav BiH i njegov Poslovnik pru`aju istu za{titu ljudskim pravima kao {to to ~ini Dom za ljudska prava, prema Aneksu 6. Daytonskog sporazuma;
• Metode rada dvije institucije, te njihovi ljudski i financijski resursi;
• Eventualni raspored za preno{enje nadle`nosti, kombiniranje metoda rada i spajanje ljudskih i financijskih resursa.

Nacrt zakona je pripremljen (juni 2001.). Sastanci sa organima vlasti planirani su za septembar ove godine. Postoje dva glavna pristupa – bilo putem zakonodavnog procesa, ili putem amandmana na Ustav. Od institucija se o~ekuju zvani~ni komentari.

Promovirati saradnju izme|u zastupnika (agenata) i dr`avnih vlasti putem adekvatnog financiranja, politi{ke podr{ke i odr`ivog uklju~ivanja zastupnika integracije u vladaju}e strukture BiH;

^ini se da je financiranje Ureda zastupnika FBiH odgovaraju}e, iako je zbog nivoa plata u Federaciji odre|eni broj osoblja pre{ao da radi u pravosu|u.

Ured zastupnika RS nema adekvatnu podr{ku, {to uti~e na njegovu u~inkovitost te dovodi u pitanje implementaciju. Ovo se odnosi na ka{njenje isplate plata i nepla}anje tro{kova ureda.

Status zastupnika BiH jo{ uvijek nije rije{en. Rad zastupnika BiH uglavnom se zasniva na dobrovljnom anga`manu (iako zastupnici dobijaju naknadu za svoj posao), iako Vije}e ministara priprema nacrt zakona o ovom pitanju kako bi se regulirao status zastupnika pred Evropskom sudom za ljudska prava.

Osigurati adekvatna sredstava na dr`avnom nivou za institucije iz Aneksa 6. i 7., najmanje po 600.000 KM po instituciji, za Ombudsmena BiH, Dom za ljudska prava i CRPC, prema zahtjevu iz dokumenata Vije}a Evrope i smjernica EU;

^ini se da su sredstva koja su trenutno predvi|ena u bud`etu BiH neodgovaraju}a. Nedavno je vi{i zamjenik visokog predstavnika, ambasador Sonn, poslao pismo predsjedavaju}em Vije}a ministara tra`e}i da se obezbijede dodatna sredstva za ove institucije, u skladu sa zahtjevom za 600.000 KM po instituciji, {to je sni`eno na 400.000 KM za Ombudsmena i po 100.000 KM za CRPC i za Dom.

Osigurati adekvatno osoblje za institucije iz Aneksa 6. i 7., a osobito osigurati poziciju arhivara Doma za ljudska prava;

Izgleda da je problem novog arhivara Doma za ljudska prava rije{en. Holandska vlada ponudila je dodatno osoblje za Doma za ljudska prava, koje je pomoglo Domu u radu na slu~ajevima. Tako|er, zapo{ljavanje odre|enog broja administrativnog osoblja na pola radnog vremena pobolj{alo je efikasnost rada Doma.

Osigurati adekvatno financiranje ombudsmenskih institucija u entitetima, tako {to }e se bud`et za institucije integrirati u entitetske bud`ete za 2001. godinu; prihvatiti potrebnu minimalnu strukturu ovih institucija u memorandumu o razumijevanju sa OSCE-om;

Kako bi se institucije ombudsmena u entitetima pripremile za prelazak u ruke doma}ih organa, OSCE provodi aktivnosti na zaklju~enju memoranduma o razumijevanju sa vladama RS i Federacije o tranziciji entitetskih ombudsmena i njihovom bud`etu.

Koordinirati prikupljanje sredstava za institucije s ciljem raspore|ivanja sredstava za najhitnije potrebe: ombudsmenima oba entiteta treba}e financijska pomo} me|unarodne zajednice barem do 2006. Neophodna }e biti pomo} u prikupljanju sredstava te lobiranje za pomo} drugih ~lanica me|unarodne zajednice. Stalni kontakti sa zemljama donatorima u vezi sa radom i potrebama entitetskih ombudsmena. Osobito, te`iti ka dugoro~nijem anga`manu donatora, do 2006. godine.

Uspostaviti kontakt sa Vije}em Evrope, OSCE/ODIHR, misijama OSCE-a u regiji i drugim ombudsmenskim institucijama s ciljem iznala`enja odgovaraju}ih za ombudsmenske institucije u entitetima. Po`eljni oblik pomo}i sastoja}e se od posjeta eksperata u trajanju od jedne sedmice do tri mjeseca, s ciljem svakodnevnog savjetovanja ombudsmena. Sredstva bi se mogla obezbijediti putem projekta Pakta stabilnosti koji se odnosi na doma}e institucije za za{titu ljudskih prava, uklju~uju}i i ombudsmenske institucije.

Podr`ati ponovno imenovanje trenutnog ombudsmena RS te imenovanje kvalificiranih kandidata u Federaciji;

Kako bi se institucije ombudsmena u entitetima pripremile za prelazak u ruke doma}ih organa, OSCE prati proces imenovanja novih ombudsmena. Izra|uje se i prati strategija imenovanja kvalificiranih kandidata. Imenovanje kandidata obavi}e se u septembru. U toku su razgovori sa obje ove institucije i entitetskim vladama.

Osigurati prijevod i objavljivanje Op{teg okvirnog Sporazuma za mir (Dayton) u Slu`benim listovima BiH, osobito u vezi sa Sporazumom o ljudskim pravima (Aneks 6.) i statusom me|unarodnih instrumenata za za{titu ljudskih prava u BiH (Aneks 4).

OHR je zamolio Ministarstvo vanjskih poslova da preuzme odgovornost za ovu obavezu iz Daytona. Ministarstvo je prikupilo nekoliko verzija prijevoda i sada je u toku ustanovljavanje zvani~nog prijevoda na sve zvani~ne jezike.

Plan mjera:

Unaprijediti po{tivanje odluka Doma za ljudska prava i izvje{taja ombudsmena BiH i entiteta

Mjere koje je preporu~io Upravni odbor Vije}a za implementaciju mira:

U prvoj polovini 2001. godine do{lo je do daljeg porasta stope provedbe odluka Doma za ljudska prava i institucija ombudsmena u BiH. Me|utim, stopa jo{ uvijek nije dosegla 90%, {to je stopa provo|enja odluka Evropskog suda za ljudska prava. U uspje{nosti provedbe ovih odluka sudjelovale su me|unarodne organizacije, kao i zastupnici vlada pred institucijama iz Aneksa 6. Iako je ove godine postignut napredak, nije do{lo do provedbe tri va`ne odluke i izvje{taja; rije~ je o odlukama u slu~aju oca Matanovi}, slu~aju mostarske ulice Liska, i slu~aju d`amija u Banja Luci.

Posti}i stope provedbe od preko 90% kako za odluke Doma za ljudska prava tako i za Ombudsmena BiH, izme|u ostalog, putem aktivnog pra}enja procesa provedbe od strane OHR-a i OSCE-a, zajedno sa zastupnicima tri vlade, te putem redovnih kontakata i sastanaka sa zastupnicima;

Stopa provedbe porasla je sa 10% u 1999. na trenutnih 73%, za obje institucije. Provedba odluka Doma porasla je na 75% dok je provedba slu~ajeva ombudsmena porasla na 69%. Ovo je u velikoj mjeri rezultat saradnje sa zastupnicima.

Organi vlasti Republike Srpske i dalje sprje~avaju provedbu klju~nih odluka Doma za ljudska prava, osobito u vezi sa umje{ano{}u zvani~nih organa u slu~ajeve nestalih osoba. Uprkos velikom pritisku iz UNMIBH-a i OHR-a, organivlasti RS nisu izvr{ili punu istragu o nestanku oca Tomislava Matanovi}a, kako se zahtijeva u odluci Doma iz 1997. godine.

Nastaviti pomo} koju pru`aju druge me|unarodne organizacije u procesu provedbe, osobito UNMIBH i IJC.

Pomo} se nastavila.

Na primjer, u slu~aju Matanovic UNMIBH je proveo istragu i aktivno uklju~io organe vlasti RS, {to je rezultiralo prvim pozitivnim koracima u provedbi ove odluke od 1997. U maju 2001., UNMIBH je oduzeo odobrenje za rad trojici policajaca RS koji su bili umije{ani u ovaj slu~aj nestanka.

U slu~aju Hermas, IJC }e zajedno sa federalnim tu`ila{tvom poduzeti korake da se obezbijedi provedba.

Organizacije sa sjedi{tem u Mostaru i dalje prate slu~aj iz ulice Liska.

Plan mjera:

Uklju~iti Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice u imovinska pitanja

Mjere koje je preporu~io Upravni odbor Vije}a za implementaciju mira:

BiH Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice ustanovljeno je u aprilu 2000., nakon ~ega je preuzelo neke od tada{njih nadle`nosti BiH Ministarstva za civilne poslove i komunikacije. Osim imigracije, azila i ljudskih prava, ovo ministarstvo je odgovorno za aktivnosti na povratku u zemlju gra|ana BiH koji su postali izbjeglice u inostranstvu te za koordinaciju me|uentitetskih aktivnosti vezanih za povratak (u skladu sa Zakonom o izbgjeglicama iz BiH i raseljenim licima u okviru BiH, objavljenim u decembru 1999.). K tomu, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice od pomo}i je i pri ponovnoj registraciji raseljenih osoba.

Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice treba da predsjedava sastancima o provedbi imovinskih zakona sa me|unarodnom zajednicom i entitetskim ministarstvima koja su odgovorna za provedbu;

U skladu sa konceptom odgovornosti, poduzimaju se koraci ka uspostavljanju funkcionalnih odnosa izme|u organizacija za provedbu imovinskih zakona (PLIP) i Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice. Ministarstvo }e preuzeti punu odgovornost za koordinaciju provedbe imovinskih zakona za i razmjenu informacija. U prelaznom periodu, organizacije u okviru PLIP-a obavje{tavaju Ministarstvo o svim relevantnim informacijama i pitanjima.

U toku 2001. treba oja~ati ulogu Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice u vezi sa povratkom. Ovo Ministarstvo mo`e igrati va`nu ulogu u omogu}avanju ramjene informacija o povratku raseljenih lica i provedbi imovinskih zakona izme|u entiteta. Razgovara}e se i o protokolu o prioritetima u oblasti 2001. u oblasti povratka i obnove izme|u OHR-a, UNHCR-a, Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice i entitetskih ministarstava.

Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice pomoglo je organizacijama u okviru PLIP-a da izrade nacrt projekta za omogu}avanje razmjene informacija o povratku raseljenih lica i provedbi imovinskih zakona izme|u i u okviru entiteta.

U prolje}e 2001. postignut je dogovor protokolu o prioritetima u oblasti 2001. u oblasti povratka i obnove izme|u OHR-a, UNHCR-a, Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice i entitetskih ministarstava; njegov cilj je raspodjela sredstava za oblasti prioritetnog povratka.

Me|utim, bez obzira na stalnu saradnju i komunikacije izme|u me|unarodne zajednice, Ministarstva, i entitetskih ministarstava, jo{ uvijek nije do{lo do realizacije ovog projekta. U pozitivnom smislu, u julu 2001., Pakt stabilnosti je najavio da `eli financijski pomo}i Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice, prepoznav{i njegovu potencijalno klju~nu ulogu i fundamentalna pitanja u njegovom mandatu (kao {to je odr`ivi povratak i jednak pristup osnovnim ljudskim pravima.).

Plan mjera:

Stvaranje `ivog gra|anskog dru{tva

Mjere koje je preporu~io Upravni odbor Vije}a za implementaciju mira:

Jako i `ivo gra|ansko dru{tvo klju~ni je preduvjet za odgovornost i transparentnost u zemlji. Nadalje, ja~anje i podr{ka nevladinim organizacijama i gra|anskom dru{tvu putem zakonodavne reforme, politi~kih intervencija, edukacije, od klju~ne je va`nosti za stabilnost, prosperitet, vitalnost i demokratiju u BiH.

Unapre|enje anga`mana lokalnih centara za pravnu pomo} (koje trenutno poma`e UNHCR) i doma}ih nevladinih organizacija u svim aktivnostima na pra}enju i reformi, kako bi te institucije postale dugoro~no odr`ive. Treba obezbijediti edukaciju i financijsku pomo}.

UNHCR-ova Mre`a pravne pomo}i i informativnih centara i dalje je glavna institucija za pravnu pomo} u BiH, koja u prvih {est mjeseci pomogla 52.000 korisnika. UNHCR je oja~ao ovu Mre`u tako {to je standardizirao administrativne procedure i stavio naglasak na razmjenu informacija, najbolje prakse te raspodjelu samih slu~ajeva u okviru Mre`e. Stalna pravna obuka i izgradnja potencijala rezultirala je identificiranjem ekspertnih podgrupa, koje se u ime Mre`e fokusiraju na konkretna pitanja i projekte. S ciljem dugoro~ne odr`ivosti, ustanovljena je Grupa za implementaciju, koja aktivno radi na uskla|ivanju Mre`e i izradi dugoro~nih strategija.

Pota}i dono{enje Zakona o udru`enjima i fondacijama BiH i dva sli~na zakona u Federaciji i RS. Zakonodavni proces jo{ uvijek veoma mnogo zavisi od lokalnih parlamenata;

Nacrt dr`avnog Zakona o udru`enjima i fondacijama usvojen je od strane Vije}a ministara i upu}en dr`avnom Parlamentu. Zastupni~ki dom je ovaj nacrt usvojio 13. aprila. Me|utim, bit }e potrebno da Dom naroda usvoji ovaj nacrt prije nego se Zakon o udru`enjima i fondacijama kona~no donese na dr`avnom nivou. Pored toga, Ministarstvo civilnih poslova i komunikacija je uspostavilo radnu grupu za podzakonske akte koji bi olak{ali implementaciju ovog zakona. O~ekuje se da }e ovi podzakonski akti biti usvojeni prije zakona.

U RS-u, o nacrtu Zakona o udru`enjima i fondacijama pregovaralo se sa Ministarstvom uprave i lokalne samouprave kako bi se isti uskladio sa standardima Vije}a Evrope i me|unarodnim standardima te odlukom o jezicima ustavnog suda BiH. Vlada RS je usvojila ovaj nacrt i uputila ga Narodnoj skup{tini Republike Srpske (NSRS). Zakon }e u prvom ~itanju biti prezentiran NSRS 24. jula.

[to se ti~e Zakona o udru`enjima i fondacijama Federacije, tokom mjeseca marta je odr`ano nekoliko sastanaka sa federalnim Ministarstvom pravde i Ministarstvom za socijalna pitanja, raseljena lica i izbjeglice kako bi se ovaj nacrt uskladio sa me|unarodnim standardima. Ovaj nacrt bi Ministarstvo pravde trebalo finalizirati do kraja juna i poslati Vladi Federacije.

Nadzirati zakone op}enitog pravnog okvira od kojih se ne o~ekuje da }e obuhvatiti sve pravne probleme i ograni~enja sa kojima se suo~avaju NVO-i. Ovo se naro~ito odnosi na finansijske aspekte, kao {to su oporezivanje i carine, koji imaju veliki uticaj na odr`ivost nevladinih organizacija u BiH.

Nadziranje situacije u vezi sa zakonima koji ure|uju finansijske aspekte koji se odnose na rad NVO-a se nastavlja. Uz to, Grupa za koordiniranje civilnog dru{tva (CSCG) je odlu~ila da anga`ira ekspertnu grupu koja }e analizirati zakone u ovoj oblasti. Ova ekspertna grupa treba da ustanovi glavne probleme u postoje}im zakonima, te u novim nacrtima koji su dio op}ih poreskih reformi u BiH.

Plan djelovanja:

Izvr{iti pritisak na lokalne organe vlasti kako bi se efikasno borili protiv trgovine ljudima

Aktivnosti koje je preporu~io Upravni odbor:

Lokalnim organima vlasti data je primarna odgovornost za djelovanje u vezi sa problemom trgovine ljudima. Vije}e ministara zadu`ilo je Ministarstvo za evropske integracije i Pakt stabilnosti da preuzmu vodstvo te da se pobrinu da BiH ima dr`avni plan djelovanja za borbu protiv trgovine ljudima. Osnovni problem je ~injenica da lokalni organi vlasti nisu osnovali prihvatili{ta za `rtve ove trgovine, oslanjaju}i se umjesto toga na projekat repatrijacije UNMIBH-a/IOM-a. ^injenica da se `rtve tako brzo repatriraju je me|utim zakomplicirala ili sprije~ila krivi~no gonjenje trgovaca ljudima, budu}i da `rtve nisu u stanju da svjedo~e tokom su|enja. ^esto, lokalna policija ili sudski zvani~nici kompliciraju krivi~no gonjenje tako {to ne postavljaju prioritetnim redom slu~ajeve trgovine ljudima.

Izvr{iti pritisak na lokalne organe vlasti da otvore prihvatili{ta te obezbijede za{titu za `rtve, tako da bi one mogle svjedo~iti protiv trgovaca ljudima; izvr{iti pritisak na lokalne organe vlasti da poku{aju na}i finansijska sredstva za takva prihvatili{ta;

U aprilu 2001.god., UNMIBH se sastao sa Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice (MLJPI) kojom prilikom je MLJPI preuzelo obavezu usmenim putem da }e MLJPI preuzeti izvjesnu odgovornost za rad prihvatili{ta koje vodi IOM. Uz pomo} UNMIBH-a i IOM-a, MLJPI je pripremilo nacrt prijedloga projekta kako bi preuzelo operativnu i finansijsku odgovornost za ova prihvatili{ta.

Radna grupa za pitanja trgovine ljudima je podijeljena u 3 podgrupe kako bi efikasnije rje{avala pitanja iz razli~itih oblasti: zakonodavne reforme, unapre|enje znanja i za{tita (na primjer, potpora prihvatili{ta). Podgrupa za zakonodavnu reformu razmatra zakone i radi na uskla|ivanju osam zakonodavnih pitanja, {to uklju~uje aktivnosti svih relevantnih organa vlasti uklju~enih u borbu protiv trgovine ljudima. Mandat podgrupe za za{titu uklju~uje obezbije|ivanje za{tite i prihvatili{ta za `rtve trgovine ljudima. Nastavlja se i rad na provm nacrtu Plana djelovanja koji se odnosi na zakonske mjere koje su zna~ajne za borbu protiv trgovine ljudima. OHR je prezentirao projekat privremenih prihvatili{ta potencijalnim donatorima, koji }e, ukoliko bude odobren, osigurati tro{kove za smje{taj `rtava ove trgovine koje 2 mjeseca ~ekaju da budu vra}ene u zemlju iz koje dolaze.

Izvr{iti pritisak na lokalne organe vlasti da ubrzaju krivi~ne postupke u slu~ajevima trgovine ljudima..

Izvr{iti pritisak na lokalne organe vlasti da sprovedu poresku i zdravstvenu inspekciju no}nih klubova kao drugi metod zatvaranja vlasnika no}nih klubova koji prisiljavaju `rtve trgovine ljudima da se bave prostitucijom. [ dodato juni 2001.god. ]

Izvr{iti pritisak na lokalne organe vlasti kako bi se osiguralo da Odjel za strance, koji je u sklopu Ministarstva unutra{njih poslova, ispravno izdaje radne vize u legalnim paso{ima kako bi se otkrile `rtve trgovine ljudima [ dodato juni 2001.god. ]

UNMIBH je postigao uspjeh pri vr{enju pritiska na tu`ioce da izjave koje su uzete od `rtava trgovine ljudima pred istra`nim sudijom podnesu kao dokaze na su|enju. Tokom 3 su|enja najmanje, sudije su dopustile prezentiranje ovih dokaza {to je rezultiralo izricanjem presuda protiv vlasnika barova.

UNMIBH je izvr{io pritisak na lokalne organe vlasti u Kantonu 6 da sprovedu takve inspekcije a ova se inicijativa mora pro{iriti i na ostale kantone i centre javne bezbjednosti.

UNMIBH je izvr{io kontrolu 2 stanice javne bezbjednosti kako bi se osiguralo da se slijede valjane procedure. Postoje dokazi da se radne vize izdaju u la`ne paso{e te su potrebne daljnje kontrole.

Plan djelovanja:

Olak{ati odgovaraju}e procese ekshumacija i identifikacije

Aktivnosti koje je preporu~io Upravni odbor:

U avgustu 2000. godine, Me|unarodna komisija za nestale osobe (ICMP) osnovala je Institut za nestale osobe (MPI) za BiH. Institut predstavlja istinski napor da se vlada BiH integrira u dr`avnu strukturu koja predstavlja sve tri nacionalne/vjerske grupe u postizanju zajedni~kog cilja: da se razrije{i sudbina osoba koje su nestale u sukobima u BiH, bez obzira na njihovo vjersko ili nacionalno porijeklo. 1. januara 2001.god., zajedni~ki proces ekshumacija preba~en je sa Ureda Visokog predstavnika (OHR) na Institut za nestale osobe (MPI). Tokom perioda na koji se odnosi ovaj izvje{taj, formiran je Nadzorni odbor Instituta za nestale osobe ~ija je prva sjednica sazvana u martu 2001.god. kojom je predsjedavao Jakob Finci sa 3 ~lana iz udru`enja porodica i 3 predstavnika iz Komisija za nestale osobe Federacije i RS-a (koji su predstavljali 3 glavne nacionalne grupe).

Do danas (kraj juna 2001.god.), Me|unarodni komitet Crvenog krsta (ICRC) je primio zahtjeve za tra`enje za ukupno 20.654 osobe koje su nestale tokom trajanja sukoba. Tokom proteklih {est i po godina, razja{njena je sudbina 2347 pojedinaca. Od ovih, 296 osoba su prona|ene `ive. Jo{ 2051 nestala osoba je identificirana i njihovi posmrtni ostaci su predati njihovim porodicama. Na kraju, porodice jo{ 867 nestalih osoba su dobile izvje{taje o smrti njihovih ro|aka ali ~ekaju na posmrtne ostatke kako bi potvrdili ovu informaciju. Zna~i, porodice 17.440 nestalih osoba jo{ uvijek tra`e odgovore na svoje zahtjeve (ovi statisti~ki podaci datiraju od 2. jula 2001.god.).

Organi vlasti moraju obezbijediti informacije o svim osobama za koje nema nikakvih odgovora u skladu sa njihovim obavezama prema Dejtonskom mirovnom sporazumu, Aneks 7, ^lan V.

Razmjena informacija se pobolj{ala, naro~ito jer su dvije enitetske komisije uklju~ene u rad ekspertnih radnih grupa koje se sastaju jednaput mjese~no, ali jo{ uvijek ima problema.

U junu (10-14), predsjedavaju}i Me|unarodne komsije za nestale osobe (ICMP), James V. Kimsey i ~lan ove Komisije, NJ.V. kraljica Noor su posjetili regione biv{e Jugoslavije. Tokom ove posjete, odr`an je sastanak sa ~lanovima Predsjedni{tva BiH i entitetskim premijerima, koji su svi obe}ali svoju punu podr{ku Institutu za nestale osobe (MPI). Njihova politi~ka potpora }e unaprijediti legitimnost rada ove jedinstvene dr`avne strukture. Pored toga, ICMP je bila doma}inom historijskog sastanka izme|u entitetskih premijera, entitetskih ministara pravde, finansija, odbrane i unutra{njih poslova, te predstavnika vlasti u ICMP-u (ministar vanjskih poslova, zamjenik ministra za ljudska prava i izbjeglice te predsjednika Vrhovnog suda RS). U toku razgovora, suglasili su se da daju podr{ku zakonima kako bi se izvr{io pritisak na vlasti da otkriju lokaciju grobnica te da podr`e ministra vanjskih poslova da sara|uje sa ovom Komisijom na izradi sporazuma sa susjedima BiH za razmjenu informacija i nadgledanje ekshumacija.

Tokom sastanka ICMP Komisije odr`anog 26. i 27. juna, 2001.god. u Rimu, ~lanovi Komisije su se slo`ili da }e, zbog nepostojanja inicijative na strani regionalnih vlada da se anga`iraju u va`nom procesu razmjene informacija o lokaciji grobnica i nadgledanja od strane suprotnih strana, ICMP predlo`iti da bude organizator sastanka izme|u ministara vanjskih poslova iz BiH, RH i SRJ (po mogu}nosti u septembru 2001.god.) te da zatra`i od istih da potpi{u protokol za saradnju ~iji bi predmet bili sukobi u periodu 1991-1995.

Upravni odbor za ljudska prava je u junu razgovarao o pitanju uklju~ivanja procesa ekshumacija u okvir za ocjenu doma}eg procesa krivi~nog gonjenja ratnih zlo~ina. Daljnje aktivnosti }e se koordinirati sa ICMP komisijom.

Organi vlasti moraju osigurati dodjelu dovoljnih finansijskih sredstava Komisijama za nestale osobe i sudovima, kako bi se nastavio me|uentitetski program ekshumacija.

U maju 2001.god., sredstva su kona~no upla}ena Komisijama za nestale osobe od strane njihovih Vlada, olak{avaju}i na taj na~in doznaku sredstava (za opremu) od strane ICMP Komisije.

Tokom sastanka odr`anog izme|u predsjedavaju}eg ICMP Komisije, NJ.V. kraljice Noor, entitetskih premijera, entitetskih ministara pravde, finansija, odbrane i unutra{njih poslova, i predstavnika vlade u ICMP-u (ministar vanjskih poslova, zamjenik ministra za ljudska prava i izbjeglice i predsjednik Vrhovnog suda RS) – vidi gornji tekst – lokalni organi vlasti su se tako|er suglasili da daju podr{ku stvaranju i realizaciji stavke u godi{njim entitetskim bud`etima za pitanja nestalih osoba.

Plan djelovanja:

Podr`ati procedure procjene policajaca (sveobuhvatne provjere)

Aktivnosti koje je preporu~io Upravni odbor:

Zna~aj reformiranja policije i sudstva kako bi se izgradili temelji za pove}ano po{tivanje vladavine zakona i za{tite ljudskih prava se ne mo`e precijeniti. Putem implementacije procedure za registraciju, privremeno ovla{}enje i davanje potvrda, UNMIBH procjenjuje podobnost zvani~nika u organima gonjenja. Pored toga, implementiranjem svoje procedure kojom se ustanovljava nepo{tivanje propisa, UNMIBH identificira policajce ~ije pona{anje odstupa od me|unarodnih standarda.

Izvr{iti procjenu policajaca koji kr{e imovinske zakone;

Od 1. januara 2001.god., pribli`no 530 policijskih zvani~nika su legalizirali svoj stambeni status, ili tako {to su dobrovoljno napustili imovinu u kojoj su stanovali ili tako {to su sklopili ugovore o iznajmljivanju sa vlasnicima imovine. Svi policijski zvani~nici sa rje{enjem o privremenom stanarskom pravu bi se ubudu}e trebali provjeriti.

Odlu~na implementacija procedura IPTF-a o registraciji i nepo{tivanju propisa o radu, sa namjerom da se osigura da policajcima sa nepodobnom pro{lo{}u, ili koji pokazuju neodgovaraju}e pona{anje, ne bude dozvoljeno da rade kao policajci;

UNMIBH/IPTF trenutno na privremenom osnovu ovla{}uje lokalne policajce na osnovu procjene njihovog morala i sposobnosti da funkcioniraju kao agenti za sprovo|enje zakona u skladu sa demokratskom policijskom praksom. UNMIBH radi na tome da ispuni kvote nacionalnog balansa kako se te navodi Bonsko-Petersbur{kim i RS okvirnim sporazumom. Krajnja faza provjere i potvrde policajaca, u kojoj }e se policijski zvani~nici srednjeg i vi{eg ranga podvr}i daljnjem ispitivanju kako bi se procijenio njihov moral i profesionalna sposobnost kao policajaca, }e uskoro zapo~eti.

Ukupan broj registriranog osoblja u policiji u cijeloj BiH sada iznosi 24.351. Ova brojka uklju~uje uniformisane policajce kao i administrativno osoblje. Od 13.349 policijskog osoblja koje je registrirano u Federaciji, 66% su Bo{njaci, 29% su Hrvati, i 3% su Srbi. Od 10.001 policijskog osoblja koje je registrirano u RS, 97% su Srbi, 2,5% su Bo{njaci i 0,5% su Hrvati.

Do danas, UMIBH/IPTF je na privremenom osnovu ovlastio ukupno 10.657 osoba da vr{e policijske ovlasti u oba entiteta kao i u policijskim institucijama Dr`ave BiH i Distriktu Br~ko. U RS-u, 5.580 policajaca su ovla{}eni po privremenom osnovu da vr{e policijske ovlasti; 97% su Srbi, 2% su Bo{njaci, i manje od 1% su Hrvati. U Federaciji, 4.664 policajaca su dobili ovla{}enje na privremenom osnovu da vr{e policijske ovlasti uklju~uju}i 61% Bo{njaka, 35% Hrvata, i 3% Srba.

Izvr{iti pritisak na lokalne policijske vlasti kako bi se otpo~eli interni disciplinski postupci protiv policajaca koji su dobili IPTF-ove izvje{taje o nepo{tivanju propisa.

UNMIBH je u procesu finaliziranja svoje nove procedure za oduzimanje ovla{}enja koja uklju~uje odredbe za automatsko iniciranje disciplinskog postupka nakon {to se od strane UNMIBH-a uru~i izvje{taj o nepo{itvanju propisa koji se ti~e bilo kojeg policajca.

Plan djelovanja:

Nadzirati rad, i izgraditi strukturalni okvir Federalne komisije i kantonalnih komisija i Visokih savjeta

Aktivnosti koje je preporu~io Upravni odbor:

Tokom 2000. godine, osnov za regulisanje i unapre|enje profesionalnosti unutar pravosudnog sistema je uspostavljen dono{enjem zakona o sudijskoj i tu`ila~koj funkciji. Ovi zakoni su uspostavili sudijska i tu`ila~ka tijela. Sudije i tu`ioci op}enito govore}i posmatraju ove zakone kao zna~ajnu mjeru pri uspostavljanju neovisnosti sudstva i tu`ila{tva pri rje{avanju njihovih vlastitih poslova. Ovi zakoni u oba entiteta daju ovla{}enje Komisijama/Savjetima da vr{e odre|ene aktivnosti koje imaju uticaja na sudstvo i tu`ila{tvo. Prvo, Komisije/Savjeti vr{e provjeru kandidata za sudijska ili tu`ila~ka mjesta i preporu~uju organu koji vr{i imenovanje najkvalifikovanije kandidate. Drugo, ove Komisije/Savjeti su odgovorni za disciplinske postupke protiv sudija i tu`ilaca koji vr{e povrede etike. Tre}e, Komsije/Savjeti sprovode sveobuhvatnu provjeru sudija i tu`ilaca kako bi odredili njihovu podobnost za vr{enje tih funkcija. Period sveobuhvatne provjere je zapo~eo u ljeto 2000.godine i traja}e 18 mjeseci.

Nadgledanje – pod nadzorom IJC – aktivnosti Komisija/Vije}a u vezi sa provjerom aktivnih sudija i tu`ilaca, kako bi se utvrdilo da li su podobni za vr{enje svojih du`nosti;

IJC trenutno nadgleda sve sjednice sudskih/tu`ila~kih komisija/vije}a u oba entiteta. Komisije/vije}a se redovno sastaju, me|utim nemaju dovoljno kadrova i nedostaje im tehni~ka i administrativna podr{ka za adekvatno izvr{avanje zadataka. Anga`ovane su na imenovanju i provjeri sudija i tu`ilaca. [to se ti~e imenovanja, IJC je 4. jula 2001. osigurao potpisivanje memoranduma o razumijevanju od strane Komisija, Vije}a i entitetskih ministarstava pravde. Memorandumom se uvodi identi~an, pojednostavljen i efikasan proces imenovanja na cjelokupnom teritoriju BiH. [to se ti~e provjere, IJC je sada u potpunosti uklju~en u neposredan rad komisija/vije}a u vezi sa procesom provjere, kako bi se ubrzao postupak smjenjivanja nepodobnih sudija/tu`ilaca. Komisije/vije}a moraju poja~ati svoje napore u vezi sa procesom provjere kako bi se mogli posti}i kvalitetni rezultati u smjenjivanju sudija i tu`ilaca koji su nepodobni da obavljaju du`nost. IJC poduzima sve mjere u sklopu svojih ovlasti kako bi osigurao provedbu ovog procesa.

U vezi sa sveobuhvatnim procesom provjere, prioritet predstavlja prikupljanje informacija o sudijama i tu`iocima i podno{enje konkretnih pritu`bi potkrijepljenih dokazima. Pored razvoja potencijala i obuke, za program pravosudne reforme su tako|e neophodne konkretne disciplinske mjere u slu~ajevima u kojima je jasnim dokazima i putem utvr|ene procedure pokazano da je sudija ili tu`ilac po~inio ozbiljno kr{enje osnovnih normi pona{anja. OSCE prikuplja informacije i dokumentaciju u vezi sa sudijama i tu`iocima koji su zlouptrijebili povjerene funkcije, te ih proslije|uje komisijama/vije}ima u obliku formalnih `albi.

Dugoro~no regulisanje profesionalizma sudija i tu`ilaca putem dono{enja propisa o imenovanjima i disciplinskim mjerama utvr|enim u pravilnicima komisija/vije}a, te razvijanje ovlasti komisija/vije}a. Ove procedure su zna~ajne za dugoro~ni razvoj standarda nezavisnosti i profesionalizma u pravosudnom sistemu. Ove procedure trebaju da uzmu u obzir i standarde iz profesionalnog eti~kog kodeksa koji te tako|e usvojen 2000. godine;

IJC promovi{e dugotrajnu strategiju, u sklopu koje su izra|eni propisi za nedavno ustanovljeni standardni postupak imenovanja. IJC je izradio pravilnike koji reguli{u postupak imenovanja za entitetske komisije/vije}a i dr`avnu komisiju za imenovanje sudija.

IJC tako|e promovi{e usvajanje novih zakona u 2002. godini kojima bi se restruktuirao sastav komisija/vije}a i u~vrstio njihov autoritet u oblastima imenovanja i dono{enja disciplinskih mjera protiv sudija i tu`ilaca. Za takve mjere je tako|e neophodno dono{enje propisa u vezi sa temeljitim eti~kim kodeksima, kvalitetna obuka, regulisanje rada sudija/tu`ilaca, kao i odgovaraju}a podr{ka vlade pro{irenoj ulozi komisija/vije}a putem finansiranja i dodjeljivanja prostorija.

Obezbje|ivanje putem IJC-a komisijama/vije}ima pomo} u prevo|enju zakona koji se odnose na sudije i tu`ioce, kako bi se pomoglo u osna`ivanju njihovih nadle`nosti u vezi sa regulisanjem rada sudija i tu`ilaca bez politi~kog uplitanja, te predlo`ile mogu}e izmjene ili uvele dodatne regulativne mjere neophodne za primjenu eti~kih i profesionalnih standarda;

IJC trenutno dostavlja savjetodavna mi{ljenja u vezi sa tuma~enjem zakona koji reguli{u rad sudija i tu`ilaca. Pored toga, u cilju davanja smjernica po pitanjima koja se ti~u pravosu|a i tu`ila{tava, IJC odr`ava redovne kontakte sa komisijama/vije}ima, ministarstvima pravde i organima vlade koji vr{e imenovanja. Nepostojanje priznatog eti~kog kodeksa i njegova striktna provedba nakon {to se on donese predstavlja glavni izvor budu}e reforme u cilju pobolj{anja profesionalnih standarda.

Provjera sudija koji kr{e imovinske zakone.

IJC sara|uje sa OSCE-om kako bi se identifikovale sudije i tu`ioci koji kr{e imovinske zakone. OSCE putem inicijative PLIP prikuplja informacije i dokumentuje predmete, koji }e se proslijediti komisijama/vije}ima u sklopu sveobuhvatnog procesa provjere koji nadgleda IJC. Kr{enje imovinskih zakona je osnova za smjenu sudije ili tu`ioca.

Plan aktivnosti:

Svi dr`avni slu`benici moraju po{tovati imovinske zakone u vezi sa svojim stambenim statusom

Aktivnosti koje preporu~uje Upravni odbor:

Ve}a odgovornost dr`avnih slu`benika se mora promovisati unutar konteksta postoje}ih mehanizama kao {to su Pravila i propisi PIK-a i postupak visokog predstavnika za smjenjivanje.

Smjenjivanje du`nosnika koji vr{e stalnu opstrukciju putem PIK-a ili ovlasti visokog predstavnika;

PIK je 6. juna 2001. Godine smjenio biha}kog ministra kulture i obrazovanja Izoldu Osmanagi} zbog nepo{tivanja imovinskih zakona. Ona je koristila tu|u imovinu, te se nije iselila iz iste nakon roka koji joj je dat.

Usvajanje nacrta zakona kojim se suspenduju zvani~nici zbog vr{enja opstrukcije u vezi sa implementacijom imovinskih zakona;

Ovo se ne smatra prioritetom. Pojedinci se mogu smjeniti zbog opstruiranja imovinskih zakona putem pozivanja na Pravila i propise PIK-a ili odluke visokog predstavnika, do ~ega i dolazi u praksi.

Krivi~no gonjenje i ka`njavanje zvani~nika koji kr{e zakone ili opstruiraju njihovu implementaciju.

Me|unarodna zajednica nastavlja raditi sa javnim tu`iocima kako bi osigurala krivi~no gonjenje zvani~nika koji kr{e imovinske zakone. Nedavni primjer za to je op{tina Bratunac, gdje su na~elnik i {ef odjela za urbanizam bili optu`eni za nezakonitu dodjelu zemlji{ta i smjenjeni odlukom visokog predstavnika od 1. juna.

Plan aktivnosti:

Osigurati da nadle`ni organi u BiH sara|uju sa Me|unarodnim krivi~nim tribunalom za podru~je biv{e Jugoslavije (ICTY)

Aktivnosti koje preporu~uje Upravni odbor:

Nivo saradnje organa BiH sa ICTY je i dalje neprihvatljivo lo{, naro~ito u Republici Srpskoj. Do sada, nijednog od navodnih ratnih zlo~inaca optu`enih od strane ICTY nisu uhapsili doma}i organi vlasti. U periodu od januara 2001. me|unarodne oru`ane snage su uhvatile jo{ jedno lice optu`eno za ratne zlo~ine, Dragana Obrenovi}a (15. aprila u Kozluku, op{tina Zvornik, isto~na Republika Srpska). Do ovoga je do{lo nakon pauze u ovim aktivnostima koja je nastupila od 12. oktobra, odnosno nakon poku{aja hap{enja Janka Janji}a, kada je osumnji~eni aktivirao ru~nu granatu i ubio samog sebe i ranio petoro, od kojih su ~etvoro bili ~lanovi tima koji je vr{io hap{enje.

Postoji hitna potreba da se uhapse i prebace u Hag dvojica najtra`enijih navodnih ratnih zlo~inaca Radovan Karad`i} i Ratko Mladi}. Naro~ito je va`no da do|e do Karad`i}evog hap{enja i njegovog izru~enja Ha{kom tribunalu u svijetlu skorog zajedni~kog su|enja Biljani Plav{i} i Mom~ilu Kraji{niku, po{to su njih troje optu`eni za ratne zlo~ine vezane za iste doga|aje i ~injenice, te bi zajedni~ko su|enje dovelo do ekspeditivnosti. Do sada organi Republike Srpske nisu poduzeli bilo kakve konkretne mjere kako bi prona{li i uhapsili bilo koje lice optu`eno od strane Tribunala, niti su proslije|ivali informacije SFOR-u koje su mogle dovesti do pritvaranja optu`enih. Uprkos informacijama koje pokazuju suprotno, organi Republike Srpske i dalje tvrde da se na teritoriji Republike Srpske ne nalazi nijedno lice optu`eno od strane Tribunala.

Djelomi~no kao rezultat pove}anog nivoa saradnje SRJ i hrvatskih vlasti sa Tribunalom, me|unarodna zajednica vr{i poja~an pritisak na vlasti Republike Srpske da ispune svoje obaveze.

Kontinuirani problem koji ko~i povratak, naru{ava koncept pravi~nosti i napredak ka postizanju mira i pomirenja u BiH jeste prisustvo velikog broja navodnih ratnih zlo~inaca u BiH, naro~ito onih koji su na vlasti ili koji i dalje imaju veliki uticaj na doma}e stanovni{tvo, politi~ke strukture i sistem krivi~nog pravosu|a. Ovo je ozbiljan problem za koji se ne mogu prona}i jednostavna rje{enja. Jedan mogu}i na~in rje{avanja ovog problema jeste da se pove}a politi~ka i finansijska podr{ka aktivnostima jedinici Tribunala za "Rules of the Road", a ~iji je cilj pove}avanje broja predmeta koji se podnose Tribunalu na saglasnost i pobolj{anje standarda u vezi s tim predmetima, kao i pove}anje broja i pobolj{anje standarda doma}ih su|enja za ratne zlo~ine. Podr{ka obuci koju predla`e jedinica Tribunala za Rules of the Road, a koju je prethodno obezbje|ivala jedinica Tribunala za Rules of the Road, Koalicija za me|unarodnu pravdu (CIJ) i American Bar Association/Central and East European Law Initiative (ABA/CEELI) u martu 2001. godine (vidi gore), bi pomogla u popravljanju situacije u kojoj postoji op{te nepoznavanje osnovnih istra`nih i pravosudnih procedura i me|unarodnih standarda u vezi sa krivi~nim gonjenjem ratnih zlo~inaca.

Osigurati da nadle`ni organi u BiH preuzmu svoje obaveze saradnje sa Tribunalom, utvr|ene u Daytonskom sporazumu

Do{lo je do pomaka {to se ti~e aktivnosti Republike Srpske u vezi sa mogu}im doma}im su|enjima za ratne zlo~ine i uklju~ivanjem Tribunala u ovaj proces, {to signalizira da je do{lo do odre|enih promjena u vezi sa stavom vlasti RS prema nadle`nosti Tribunala. Prema Rimskom sporazumu iz 1996. godine (‘Rules of the Road’), koji su potpisali potpisnici Daytonskog/pari{kog mirovnog sporazuma, predstavnici entiteta u BiH su prihvatili da }e Me|unarodnom tribunalu za biv{u Jugoslaviju dostaviti sve predmete vezane za osumnji~ene za ratne zlo~ine prije njihovog hap{enja od strane doma}ih organa. Iako su dr`avni organi po{tivali Sporazum, konkretne naznake saradnje Republike Srpske su se mogle vidjeti tek od marta 2001. godine. U martu je tu`ila{tvo Republike Srpske podnijelo 13 predmeta jedinici za Rules of the Road na pregled, a u proteklom periodu je zapo~elo sa pripremama drugih predmeta za pregled od strane Tribunala. Prije ovoga je od potpisivanja Sporazuma Tribunal primio samo dva predmeta od Republike Srpske na pregled. Uprkos ovom napretku, saradnja RS sa Tribunalom u vezi sa optu`nicama Tribunala za su|enje u Tribunalu je i dalje veoma lo{a.

Me|unarodna zajednica vr{i veliki pritisak na vlasti RS, naro~ito na rukovodstvo SDS-a, kako bi do{lo do ispunjavanja njihovih obaveza i saradnje sa Tribunalom. Uprkos izjavi rukovodstva SDS-a od 12. decembra 2000. godine da }e sara|ivati sa Tribunalom (predsjednik RS [arovi}, potpresjednik RS ^avi} i predsjedavaju}i Narodne skup{tine Kalini}), SDS nije nakon podsticanja od strane OHR-a zvani~no isklju~io Radovana Karad`i}a iz stranke.

Napredak je postignut u vezi sa problemom osiguravanja da tri oficira za vezu u Hagu (Bo{njak, Hrvat i Srbin) dobiju jednaku i potpunu finansijsku, logisti~ku i politi~ku podr{ku. Predsjedni{tvo BiH je 31. maja 2001. godine preuzelo punu nadle`nost za oficire za vezu. Potreba da svaki oficir za vezu radi neovisno jedan od drugog i od ambasade i sa svojim timom, prihva}ena je od strane Predsjedni{tva i u skladu s tim je zatra`ena saglasnost za bud`et. Odobravanje bud`eta se o~ekuje krajem avgusta. Pored toga, trenutno se razmatraju kandidati za upra`njeno mjesto hrvatskog oficira za vezu. OHR }e nastaviti sa nadgledanjem napretka i vr{enjem pritiska na vladu RS kako bi se osiguralo da nedavno ustanovljeni ured za saradnju sa Tribunalom, kojeg vodi \or|evi}, u potpunosti podr`i aktivnosti oficira za vezu RS Jovi~i}a. Vlada RS bi tako|e trebala uspostaviti odnose unutar nadle`nih ministarstava RS u cilju podr{ke radu oficira za vezu RS i potpune i ekspeditivne saradnje u vezi sa zahtjevima i nalozima Tribunala i daljeg postupanja oficira za vezu. Ove mjere se trebaju poduzeti odmah, u obliku izrade instrukcija ministarstvima, uz nadgledanje OHR-a.

Plan aktivnosti:

Osigurati za{titu prava izbjeglica

Aktivnost predlo`ena od strane Upravnog odbora:

Od januara 2001. saradnja vlasti RS u vezi sa omogu}avanjem pristupa informacijama i potencijalnim svjedocima se pobolj{ala, mada je jo{ uvijek daleko od idealne.

Tribunal je 9. aprila 2001. godine dao svoje komentare u vezi sa nacrtom zakona RS o saradnji sa Tribunalom. U prvobitnom nacrtu su stavljena ograni~enja na saradnju na koju se RS ve} obavezala, te je jurisdikcija RS stavljena iznad jurisdikcije Tribunala. Izmjenjeni i dopunjeni nacrt je uzeo u obzir zna~ajna pitanja na koje je ukazao Tribunal. Iako dodatni zakoni nisu potrebni u vezi sa saradnjom sa Tribunalom, zakon mo`e dovesti do potrebne politi~ke podr{ke i pomo}i u ispunjavanju postoje}ih obaveza. Nacrt je upu}en Narodnoj skup{tini Republike Srpske 24. jula, a mo`e biti usvojen tek u septembru. Tribunal i OHR ne}e ~ekati do septembra da se ispune obaveze vlasti Republike Srpske.

BiH je u pro{loj godini postala atraktivna tranzitna zemlja za trgovce bijelim robljem, {vercere, ilegalne migrante i osobe koje tra`e azil. Razlozi za ovakav razvoj doga|aja izme|u ostalog uklju~uju pobolj{anu sigurnosnu situaciju, relativno liberalan vizni re`im i jedan broj pravnih praznina u pogledu migracija i azila.

UNMIBH nevodi da je zbog efikasnijeg rada Dr`avne grani~ne slu`be BiH od januara 2001. godine sprije~en ilegalni ulazak 6800 osoba. Me|utim i dalje zabrinjava broj onih koji tra`e me|unarodnu pomo} i za{titu.

Iako se pa`nja usmjerava na "ilegalne" ili neredovne migracije, mo`da zna~ajan broj tih ljudi ima legitimne razloge za napu{tanje svoje dr`ave, uklju~uju}i i osobe koje tra`e azil kojima se mora osigurati za{tita u skladu sa me|unarodnim pravom koje se odnosi na izbjeglice i ljudska prava. Iako je Zakon o imigraciji i azilu tehni~ki na snazi od 31. decembra 1999. godine, on predstavlja kompletnu institucionalnu i strukturalnu reformu ranijeg zakona. Potrebno je donijeti detaljne podzakonske akte i instrukcije, a jo{ uvijek nisu uspostavljene ni potrebne dr`avne institucije. U me|uvremenu UNHCR provodi proces utvr|ivanja statusa izbjeglica, te Ministartsvu za ljudska prava i izbjeglice osigurava detaljne tehni~ke ekspertize i ograni~ena finansijska sredstva.

Novo Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice je zadu`eno za sva pitanja vezana za ljudska prava, imigraciju i azil u BiH. Me|utim, treba napomenuti da su pitanja vezana za migracije i azil prili~no nova za BiH, kao i to da se Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice suo~ava s ozbiljnim nedostatkom sredstava za rad. Stoga je potrebno vr{iti ozbiljan razvoj potencijala i nakon 2001. godine.

S ciljem osiguranja po{tivanja osnovnih principa me|unarodog prava izbjeglica, uklju~uju}i refoulement (deportacija) i pristup teritoriji (refoulement je povratak u zemlju ili na teritorij gdje sigurnost osobe no`e biti ozbiljno ugro`ena – princip se tako|e primjenjuje kod indirektnog povratka kao i povratka sa granice). Naime,

Kako bi se osiguralo po{tivanje prava osoba koje tra`e azil i izbjeglica i

Kako bi se osiguralo da osobe imaju pristup procedurama vezanim za azil u BiH, utvr|ivanjem mehanizama za identifikaciju potencijalnih azilanata i izbjeglica kao i njihovo upu}ivanje na UNHCR;

UNHCR vodi konsultacije sa Ministarstvom za ljudska prava izbjeglice, sa Me|unarodnim policijskim snagama (IPTF) i Dr`avnom grani~nom slu`bom (DGS):

• kako bi osigurao da budu upoznati sa svojim obavezama i pru`io im smjernice;
• kako bi osigurao veze sa UNHCR-om;
• kako bi pojasnio modalitete identificiranja azilanata i na~in na koji se obra|uju njihovi slu~ajevi;
• s ciljem pru`anja pomo}i identificiranim azilantima.

UNHCR, u ime vlade BiH, provodi program utvr|ivanja statusa izbjeglica.

Azilantima i izbjeglicama se izdaju posebna pisma za{tite kako bi im se izme|u ostalog osigurala za{tita od refoulement-a (deportacije).

Obimniji trening vezan za zakon o izbjeglicama koji se provodi sa Ministarstvom za ljudska prava, Dr`avnom grani~nom slu`bom, lokalnom policijom, pravosu|em i ostalim;

U toku perioda koji je predmet ovog izvje{taja UNHCR je provodio razli~ite vrste obuke vezane za osnovne principe za{tite prava izbjeglica, uklju~uju}i:

• 2 op{irna seminara za oficire IPTF-a i DGS-a;
• nekoliko poludnevnih treninga u sklopu prijelaznog treninga za oficire DGS-a;
• redovni trening UN-ovih slu`benika za ljudska prava;

• redovni trening oficira IPTF-a.

Izraditi podzakonske akte na osnovu Zakona o imigraciji i azilu i druge potrebne instrukcije i odluke zajedno sa Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice;

UNHCR, zajedno sa OHR-om, OHCHR-om i IOM-om, nastavlja aktivnosti na izradi podzakonskih akata na osnovu Zakona o imigraciji i azilu kao i aktivnosti na utemeljenju strukture vezane za imigraciju i azil putem svog redovnog u~e{}a u Radnoj grupi o imigraciji i azilu. Uskoro }e biti zavr{en prvi Pravilnik o ulasku, putnim ispravama, vizama i dozvolama boravka.

UNHCR vodi razgovore sa Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice u vezi sa mogu}im amandmanima na Instrukciju o privremenom ulasku izbjeglica iz Savezne Republike Jugoslavije (SRJ) u Bosnu i Hercegovinu kao i o mogu}im promjenama na~ina provedbe te Instrukcije.

UNHCR vodi razgovore sa Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice u vezi sa mogu}no{}u produ`enja privremene za{tite koju omogu}ava Instrukcija SRJ ostalim ugro`enim grupama.

Tra`iti trajno rje{enje za izbjeglice iz SRJ i Hrvatske.

UNHCR i dalje ula`e napore na utvr|ivanju slu~ajeva za preseljenje.

UNHCR pru`a usluge savjetovanja dobrovoljnim povratnicima.

UNHCR je sada uklju~en u proces koji je u toku, ~iji je cilj razjasniti status hrvatskih Srba koji su izbjegli iz Hrvatske prije 1995. godine.

Plan aktivnosti:

Pru`iti podr{ku Ministarstvu za ljudska prava I izbjeglice BIH kako bi izradilo izvje{taje koje treba dostaviti tijelima zadu`enim za provedbu sporazuma o ljudskim pravima, a u ~iju izradu treba uklju~Iti i nevladine organizacije.

Aktivnost predlo`ena od strane Upravnog odbora:

Me|unarodne organizacije su spremne ponuditi tehni~ku pomo} u izradi ovih izvje{taja i razvoja potencijala unutar Ministarstva za izradu i "odbranu" izvje{taja pred relevantnim komisijama.

Me|unarodna zajednica treba raditi zajedno sa Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice na zapo~injanju procesa izvje{tavanja tijela zadu`enih za implementaciju. Pru`iti tehni~ku pomo} u ovom procesu. Trenutno se kasni sa dostavim 14 izvje{taja u vezi sa svih 6 sporazuma. Pa`nja se prvo treba usmjeriti na Komisiju za ekonomska, socijalna i kulturalna prava i Komisiju za ljudska prava i Osnovni dokument za izvje{tavanje tijela za provedbu sporazuma o ljudskim pravima;

OHR je u aprilu 2000. godine bio koordinator radnog okruglog stola gdje se raspravljalo o procesu izvje{tavanja, koji je bio dobro primljen od strane prisutnih. Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice je u po~etku pru`alo podr{ku prijedlogu da se zaposli dodatno osoblje u Ministarstvo. Ka{njenja u procesu se mogu dovesti u vezu sa preseljenjem na Marijin Dvor. OHCHR je po~eo proces osiguravanja da se jedna osoba po{alje u Ministarstvo kako bi pru`ala pomo} u izradi izvje{taja o ekonomskim i socijalnim pravima. Tra`i se pomo} donatora u pogledu osiguranja osoblja u Ministarstvu u cilju pru`anja pomo}i pri uskla|ivanju zakona sa ECHR.

OSCE i OHCHR su pokrenuli aktivnosti na osiguravanju dodatnih ekpertiza za osoblje Ministarstava u svrhu ispunjavanja njihovih obaveza vezanih za izvje{tavanje. Do kraja septembra se o~ekuju dodatne informacije s tim u vezi.

Me|utim, BiH do danas jo{ uvijek nije ispunila svoje obaveze izvje{tavanja 6 glavnih tijela zadu`enih za provedbu sporazuma o ljudskim pravima.

Pobolj{ati status nacionalnih manjina, uklju~uju}i Rome, u BiH u skladu sa Okvirnom konvencijom o za{titi nacionalnih manjina kroz provedbu Okvirne konvencije o za{titi nacionalnih manjina u Bosni i Hercegovini (po~etak 2001. godine).

Vije}e Evrope i OSCE su 28-29 marta 2001. godine organizirali Okrugli sto posve}en pitanju statusa Roma i provedbe Okvirne konvencije o za{titi nacionalnih manjina u sklopu zajedni~kog projekta Vije}a Evrope, OSCE-a/ODIHR-a "Romi u sklopu projekta Pakta stabilnosi". Cilj radnog stola je bio podi}i svijest u pogledu situacije u kojoj se nalaze Romi u BiH i osigurati forum na kojem bi se ~uo glas romskih nevladinih organizacija. Na okruglom stolu su u~estvovali predstavnici dr`avnog Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice i Ministarstva za evropske integracije, Ministarstva za povratak i raseljene osobe RS, Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta FBiH, romskih organizacija, Ombudsmena dr`ave i Federacije, me|unarodnih organizacija i nevladinih organizacija. Predstavnici Roma su iznijeli niz preporuka koje }e se dostaviti nadle`nim ministarstvima i me|unarodnim organizacijama kako bi iste razmotrili i djelovali na osnovu njih. U~esnici okruglog stola su preporu~ili da ustavne komisije razmotre trenutni ustavni status Roma. Tako|e su podr`ali uspostavu Dr`avnog savjetodavnog vije}a za pitanja Roma uz u~e{}e predstavnika nadle`nih ministarstava, romskih zajednica, lokalnih nevladinih organizacija i me|unarodnih organizacija. Jedan od konkretnih rezultata okruglog stola je priprema izvje{taja koji sadr`i 27 preporuka razra|enih tokom okruglog stola. Izvje{taj je poslat nadle`nim ministarstvima zajedno sa zajedni~kim pismom OSCE-a i Vije}a Evrope u kojem se apelira na njih da izrade, utvrde i provedu politike i strukture (kao {to je Romski savjetodavni odbor) kako bi se zapo~eli rje{avati problemi Roma koji su i dalje najbrojnija nacionalna manjina.

Predlo`eni projekat razvoja potencijala sa romskim udru`enjima/nevladinim organizacijama: Predstavnici Roma su uporno nagla{avali da je potrebno da oni budu uklju~eni u izradu, provedbu i procjenu politike i programa s ciljem pobolj{anja njihove situacije i statusa u BiH. Me|utim, zbog velikog broja romskih udru`enja nedostatka finansijskih sredstava njihovi potencijali i saradnja sa drugim udru`enjima su ograni~eni, kao i mogu}nost zagovaranja i lobiranja kod vlade za pru`anje podr{ke njihovim naporima da pobolj{aju situaciju u kojoj se nalaze Romi u BiH. Zbog toga }e OSCE omogu}iti odr`avanje skupa me|unarodnih romskih lidera sa romskim udru`enjima u BiH (pristup Romi Romima). Ovaj sastanak }e se iskoristiti kako bi se pomoglo Romima u BiH da izrade zajedni~ku platformu i prijedlog za izbor ~lanova u romsko predstavni~ko tijelo, koje }e postati partner BIH vlastima u realizaciji dr`avne strategije vezane za pitanja Roma. Ovo tijelo }e delegirati predstavnike u Romsku koordinacionu grupu i u predvi|eni Dr`avni savjetodavni odbor o Romima/nacionalnim manjinama.

Vije}e ministara je usvojilo dva nacrta zakona vezana za za{titu nacionalnih manjina: jedan je predlo`io Ministar za ljudska prava i izbjeglice, Kre{imir Zubak, a drugi Ibrahim Spahi}, delegat u Domu naroda. Dom naroda je na svojoj 5. sjednici (14. juna 2001.) usvojio Nacrt zakona o pravima etni~kih i nacionalnih zajednica ili manjina, kojeg je predlo`io Spahi}. Vije}e ministara je 19. aprila usvojilo Zubakov zakon i isti proslijedilo Zastupni~kom domu. Pohvalno je to {to su oba zakona predlo`ena nezavisno i bez pritiska ili intervencije od strane me|unarodne zajednice. Ipak, me|unarodna zajednica podsti}e debatu o nekim problemati~nim odredbama i mogu}em usagla{avanju dva zakona.

S ciljem osiguranja za{tite posebnih interesa i spre~avanja diskriminacije konstitutivnih naroda ili Ostalih, Visoki predstavnik je 11. januara 2001. godine donio dvije odluke kojim se uspostavljaju {esnaesto~lane ustavne komisije u entitetskim parlamentima.