Prioriteti u oblasti ljudskih prava za 2000. godinu

Preporuke Upravnog odbora organizacija koje se bave pitanjima ljudskih prava Radnoj grupi za zastitu ljudskih prava

20. januar 2000. godine

Ovim dokumentom Upravnog odbora organizacija koja se bave pitanjima ljudskih prava (HRSB), u koji ulaze predstavnici OHR-a, UNHCR-a, OSCE-a, OHCHR-a, UNMIBH-a i Vijeca Evrope, predlazu se prioriteti za 2000. godinu na pregled i usvajanje od strane Radne grupe za zastitu ljudskih prava (Human Rights Task Force - HRTF). Predlozeni prioriteti predstavljaju rezultat detaljnih konsultacija izvrsenih kroz Centar za koordinaciju u oblasti ljudskih prava (Human Rights Coordination Centre - HRCC) sa koordinacionim grupama iz oblasti zastite ljudskih prava, regionalnim radnim grupama i nevladinim organizacijama iz BiH.

Ovim dokumentom se koncizno odredjuju prioriteti za najkriticnije oblasti u 2000. godini. U vezi dodatnih materijala ili detalja u pogledu opsega ovih prioriteta, pogledati tri popratna dokumenta objedinjena od strane HRCC-a u sklopu Procesa HRTF-a, kojima se elaboriraju dole navedeni prioriteti: Popratni dokument #1: Procjena i prioriteti Koordinacionih grupa HRSB-a; Popratni dokument #2: Procjena i prioriteti Regionalnih Radnih grupa za zastitu ljudskih prava; i Popratni document #3: Procjena i prioriteti nevladinih organizacija iz BiH.

Uvod

Zajednica organizacija iz oblasti ljudskih prava mora djelovati zdruzeno i nastupati odlucno, kao i uhvatiti se u kostac sa politickim opstrukcijama koje sprijecavaju primjenu sustinskih ljudskih prava na cjelokupnom teritoriju Bosne i Hercegovine. Zajednica mora nastaviti sa pruzanjem pomoci u uspostavljanju pravnih okvira i struktura kojima se izgradjuje postivanje vladavine zakona. Nadalje, zajednica mora nastaviti sa jacanjem i obezbjedjivanjem mehanizama koji ce osigurati preuzimanje odgovornosti od strane domacih faktora za zastitu ljudskih prava, sto ce konacno dovesti do samoodrzivog mira.

Od sustinske je vaznosti eliminacija diskriminacije po bilo kojem nedozvoljenom osnovu. Gradjani BiH moraju ocekivati od svojih sluzbenika policije, sudstva ili upravnih organa da ih ne diskriminisu bez obzira na njihovu etnicku pripadnost, politicke stavove, vjeru ili pol. Svi dole navedeni prioriteti ce se provoditi u 2000. godini uzimajuci u obzir sadasnje oblike diskriminacije, i to sa ciljem njihovog konacnog uklanjanja.

Centralno pitanje u utvrdjivanju prioriteta za 2000. godinu mora biti oznacavanje i rijesavanje diskriminacije na osnovu polne pripadnosti. Clanovi HRSB-a su saglasni da obrate posebnu paznju na razvoj zakonodavstva i programa koji ce adekvatno uzeti u obzir potrebe i muskaraca i zena. Od sustinske je vaznosti da se kroz Koordinacionu grupu za jednakost polova u proces revizije zakonodavstva ukljuce strucnjaci za pitanja jednake zastupljenosti polova.

1. Odrziva buducnost u BiH: Istinska pravda za sve

U oblasti povrata imovine, Visoki predstavnik je nametanjem vise od dvadeset zakona i Odluka uspostavio primarno zakonodavstvo kojim se osigurava pravo pojedinca na povrat imovine. Uklonjene su nedorecenosti u zakonu kojima su se prethodno sluzili opstrukcionisti kako bi ustvari uskratili pravo na povratak, cime se omogucilo preusmjeravanje paznje sa pitanja vezanih za mijenjanje zakonodavstva na samu implementaciju. Komisije koje identifikuju visestruke korisnike stanova i imovinske komisije su na cjelokupnom teritoriju BiH postigle pocetni uspjeh u nekim regijama, dok je ucesce policije u delozacijama poboljsalo implementaciju u Sarajevu i na nekim drugim mjestima. Medjutim, sagledavajuci cjelokupnu situaciju, mora se konstatovati da implementacija i dalje tece izrazito sporo, sa stopom izvrsenih povrata stanova skoro manjom od 5% na teritoriju cijele BiH i cak sa jos nizom stopom u regijama sa vecinskim hrvatskim i srpskim stanovnistvom. Ovakvo stanje ozbiljno ugrozava mogucnosti za povratkom.

Povratak porodica sa djecom se jos vise ugrozava opstom diskriminacijom u sistemu obrazovanja. Osnovno i srednjoskolsko obrazovanje je etnicki podijeljeno, a integracija se sprijecava nacionalistickom retorikom na svim stranama. Mnoga djeca uce iz stranih udzbenika u kojima se nalaze krajnje uvredljivi tekstovi, a sirom zemlje se "skole" osnivaju po kucama posto se ne uspostavlja multietnicki sistem obrazovanja. Uprkos odredjenim uspjesima u 1999. godini, kao sto su vazni koraci koji su poduzeti kako bi se uvredljivi materijali izbrisali iz udzbenika, zadatak u 2000. godini i poslije nje je ogroman: osigurati da se djeci sirom BiH ponudi ne samo kvalitetno obrazovanje, vec i obrazovanje koje ce razvijati dugorocno pomirenje i mogucnost odrzivog mira.

Slicno tome, posto se pojedinci i porodice vracaju ili nastavljaju zivjeti kao raseljena lica unutar Bosne i Hercegovine, pitanje njihove egzistencije ­ njihovim zaposljavanjem ili, u odredjenim slucajevima, davanjem penzije ­ postaje sve urgentnije. Jasno je da nedostatak mogucnosti za zaposljavanje predstavlja veliki izazov; diskriminacija u zaposljavanju na osnovu etnicke pripadnosti, politickih stavova ill pola produbljuje vec pomenuti otpor integraciji. Uprkos naporima organizacija za zastitu ljudskih prava, diskriminacija u vezi sa ponovnim sticanjem prava na penziju je i dalje predstavlja jednu od vecih prepreka mnogim gradjanima BiH. Ograniceni pocetni uspjesi u 1999., kao sto su konceptualizacija "Projekta za uslovljeno ulaganje" (Conditional Investment Project), razvoj "Pravicnih principa u zaposljavanju" (Fair Employment Principles) na osnovu medjunarodnih primjera i stavljanje sveobuhvatne odredbe o nediskriminaciji u nedavno usvojenom Federalnom Zakonu o radu pruzaju mogucnosti za rijesavanje pitanja diskriminacije u zaposljavanju. Sadasnji napori na spajanju penzionih fondova u Federaciji takodje daju razloga za nadu. Medjutim, imperativi u 2000. godini su jasni: moraju se odrediti prioriteti u zdruzenim naporima usmjerenim ka rijesavanju ovih pitanja, inace ograniceni uspjeh postignut po pitanju povratka nakon rata nece biti odrziv.

Konacno, jedno od sustinskih pitanja za povratnike i one koji su ostali u svojoj kuci tokom rata jeste fizicka i psiholoska sigurnost. Hapsenje ratnih zlocinaca optuzenih od strane Haskog tribunala i podrska procesu ekshumacija je od sustinske vaznosti ne samo za promovisanje integracije, vec i za pomirenje. Saradnja lokalnih organa vlasti sa Tribunalom je i dalje slaba, a u vezi sa ekshumacijama je po pravilu dobra. Izazov u 2000. ce biti da se pomogne kako bi se osigurao napredak u oba procesa.

Prioriteti za 2000. godinu stoga se moraju odnositi na ova sustinska pitanja: osigurati Bosancima mogucnost da povrate svoje domove; osigurati provodjenje temeljite reforme i poboljsanja obrazovnog sistema; osigurati bolje perspektive za odrzivu egzistenciju svim Bosancima; te osigurati unapredjenje fizicke i psihicke sigurnosti kroz bolju drzavnu i entitetsku suradnja sa Medjunarodnim tribunalom za ratne zlocine. Kao sto je konkretnije objasnjeno dolje u tekstu, u ovo se moraju ukljuciti i kontinuirani napori na rjesavanju administrativnih i pravnih prepreka povratku, koje i dalje postoje, bez obzira na te napore. Takodjer se moraju ukljuciti napori da se osigura pristup osnovnoj zdravstvenoj zastiti i svakoj drugoj vrsti pomoci koja postoji, bez ikakve diskriminacije.

Prioritetni zadaci⁽¹⁾ :

1. Nastaviti sa naporima da se osigura fizicka i psihicka sigurnost svih Bosanaca, putem kontinuiranog angazmana na obuci i integraciji policije, neovisnoj istrazi o slucajevima krsenja ljudskih prava od strane lokalne policije, pomno pracenje odabranih istraga koje provodi lokalna policija, te nastaviti sa pruzanjem podrske ekshumacijama i suradnji sa Tribunalom. (UNMIBH, OHR, OHCHR)
2. Ciljane politicke intervencije kako bi se osiguralo provodjenje imovinskih zakona u svrhu olaksavanja povratka raseljenih osoba. Kao dio ovoga, mora postojati mehanizam koji ce davati preporuke za poduzimanje sankcija protiv zvanicnika koji obstruiraju provodjenje imovinskih zakona. (OHR, OSCE, UNHCR, UNMIBH)
3. Otklanjanje administrativnih prepreka povratku, putem: usvajanja i provodjenja drzavnih i entitetskih zakona o licnim kartama i prijavama boravka; politickih intervencija ciji je cilj omogucavanje jednakog pristupa javnim uslugama; te novi napori da se omoguci pristup i priznavanje javnih dokumenata. (OHR, OSCE, UNHCR, UNMIBH, SFOR)
4. Otklanjanje pravnih prepreka povratku, putem: amandmana na Zakon o javnom redu i miru; usvajanje i provodjenje drzavnih i entitetskih zakona o izbjeglicama i raseljenim osobama; te provodjenje zakona o drzavljanstvu u BiH i RS, te usvajanje i provodjenje istih u Federaciji. (OHR, OSCE, UNHCR, UNMIBH, CoE)
5. Pokretanje i, ukoliko je neophodno, nametanje procesa koji ce voditi ka provodjenju zajednickog okvirnog nastavnog plana i programa u cijeloj BiH, sa ciljem uvodjenja novog nastavnog plana i programa za skolsku godinu 2000./2001. Nastavak revizije i korekcije udzbenika, u sprezi sa stalnim interveniranjem, kako bi se osigurala etnicka integracija ucionica i pristup djece izbjeglica obrazovnim kapacitetima. ² (OHR, OSCE, UNHCR, CoE)
6. Nastaviti sa naporima na smanjenju diskriminacije po svakom osnovu do koje dolazi pri zaposljavanju, i to putem promoviranja "Pravicnih principa zaposljavanja" i provodjenja "Projekta uvjetovanog ulaganja". Revizija Zakona o radu RS je od sustinske vaznosti, kao i pracenje slucajeva diskriminacije u okviru procesa privatizacije. Potrebno je pojacati napore na ponovnom zaposljavanju osoba koje su bile u radnom odnosu prije sukoba.(OSCE, OHCHR, CoE)
7. Nastaviti sa naporima da se penzionerima osigura ostvarivanje prava na osnovu penzionog osiguranja, putem napora da se ustanovi odgovarajuci pravni okvir (uskladjivanje entitetskih zakona, usvajanje novog zakona u RS u skladu sa Ustavom BiH i stadardima ljudskih prava, te usvajanje zakona na drzavnom nivou kojima ce se urediti osnovna penziona prava te suradnja izmedju tri fonda), putem napora na ujedinjenju penzionih fondova, i putem promatranja sporazuma koji treba da se zakljuci izmedju tri fonda. (OHR, UNHCR, OSCE, OHCHR)
8. Politicke intervencije kako bi se svim gradjanima omogucilo koristenje elektricne energije, vode, plina i telefona, bez diskriminacije. Provodjenje odluke Visokog predstavnika od 30. jula u vezi sa ponovnim prikljucenjem telefona. (OHR, OSCE, UNHCR)
9. Zakonska revizija i intervencije kako bi se osigurala nediskriminacija u politici i praksi u vezi sa pruzanjem zdravstvene zastite, u sprezi sa medjuentitetskom suradnjom u oblasti zdravstvene zastite, te podrska stvaranju pristupacnog zdravstvenog osiguranja. Podrska lokalnim vlastima za izradu programa edukacije o HIV-u odnosno AIDS-u. (OHCHR, UNMIBH, CoE)
10. Ustanoviti mehanizam procjene uvjeta za povratak, kako bi se osigurao siguran i dostojanstven povratak raseljenih. (UNHCR)
11. Pracenje tretmana ugrozenih grupa poput pripadnih manjinskih naroda i Roma, kako bi se osiguralo da svi dijelovi drustva mogu podjednako koristiti povoljnosti. (OSCE, UNHCR, OHCHR)
12. Revizija zakona i pracenje provodjenja zakona, poput entitetskih zakona o amnestiji, kako bi se osigurala nediskriminacija pred zakonom i u praksi. (OHR, UNHCR, OSCE, UNMIBH, OHCHR, CoE)

2. Zakonski okvir i strukture: postivanje vladavine zakona

Promoviranje vladavine prava zahtijeva ne samo pruzanje podrske postojecim strukturama, nego i razvoj institucija i kapaciteta. Takvi napori su od sustinske vaznosti da bi se osigurala konacna primopredaja ovlasti izmedju medjunarodne zajednice i Bosanaca. U toku 1999. podrzani su napori na stvaranju neovisnog sudstva time sto je usvojen identicni eticki kodeks u Federaciji i u RS. Izradjeni su nacrti zakona koji uredjuju izbor i razrjesenje sudija i trenutno se nalaze pred zakonodavnim tijelima. Nametnuti su zakoni ciji je cilj jacanje neovisnosti sudija i tuzilaca, no oni jos uvijek nisu provedeni. Napori na suzbijanju medjuentitetskog kriminala, poput nasilja usmjerenog protiv povratka, podrzani su usvajanjem zakona kojim se jaca federalno tuziteljstvo u slucajevima koji spadaju u iskljucivu nadleznost Federacije, ukljucujuci i krivicna djela medjukantonalne prirode (kao sto je organizirani kriminal ukljucujuci trgovinu ljudima). Takodjer, amandmani na Zakon o Vrhovnom sudu u Federaciji predvidjaju prvostepenu nadleznost za slucajeve koji spadaju u iskljucivu nadleznost Federacije. Medjutim, pokazalo se da provodjenje ova dva federalna zakona ide tesko. U 2000. godini, ove pocetne uspjehe treba prosiriti i dalje razviti, kako bi se osiguralo istinski nepristrasno i neovisno sudstvo.

Izrada zakona koji predvidjaju formiranje centara za sudsku obuku u Federaciji i RS, koji bi osigurali konkretni mehanizam za razvoj konsistentne etike nepristrasnosti u okviru pravosudja, u zavrsnoj je fazi. Realizacija ovih centara predstavljace izazov za 2000. Godinu. U vezi sa stvaranjem sistema pruzanja pravne pomoci i pravnih savjeta, u toku 1999. doslo je do napretka u vezi sa koordinacijom u okviru medjunarodne zajednice, i dogovoreno je da je neophodan zakon koji ce regulirati pruzanje pravne pomoci.

S obzirom na smanjenje finansiranja odredjenih agencija, u 2000. godini ce biti neophodno osigurati da se ne ugrozava ovaj temeljni mehanizam koji omogucava pristup pravdi.

U domenu policije, trenutno se radi na restruktuiranju i reformi policijskih snaga u oba entiteta. Napredak se postize sporo. Neodgovarajuci politicki utjecaji i dalje ometaju uspostavu profesionalne policije u skladu sa medjunarodno prihvacenim principima demokratskih policijskih snaga. Ucesce pripadnika manjinskog stanovnistva kako u policiji Federacije, tako i u policiji Republike Srpske je jos uvijek ograniceno, i oba entiteta su jos uvijek daleko od ispunjenja zahtjeva za minimalnu zastupljenost manjinskog stanovnistva. U Federaciji jos uvijek nije okoncan rad na restruktuiranju Ministarstva unutarnjih poslova Federacije BiH, i jos uvijek postoji otpor prema ukidanju paralelnih struktura unutar ministarstava unutarnjih poslova u mjesovitim kantonima. Potpun potencijal Policijskih akademija nije ispunjen ni u jednom entitetu.

Usvajanje bh. Zakona o imigraciji i azilu predstavlja bitan korak ka uspostavi vladavine zakona i postivanju medjunarodnih standarda zastite izbjeglica i postupanja sa strancima. Medjutim, potrebno je da drzavna i entitetske vlade nastave poduzimati odredjene mjere kako bi zakon bio i sproveden, a podzakonski akti i instrukcije izradjene na drzavnom i entitetskim nivou; kako bi zakonom previdjena tijela bila uspostavljena, kako bi obuka duznosnika bila obavljena, a relevantni dokumenti prevedeni.

Pitanje koje u znacajnoj mjeri odrazava napredak u Bosni na putu ka odgovornoj, nepristrasnoj provedbi pravde, jesu hapsenja ratnih zlocinaca na lokalnom nivou i krivicno gonjenje na nediskriminirajuci i nepristrasan nacin. Po ovom visoko osjetljivom pitanju postignut je donekle napredak u toku 1999. godine. Broj lokalnih hapsenja osumnjicenih ratnih zlocinaca suprotno Pravilima puta je u znatnoj mjeri smanjen. Ovim je znatno povecana sloboda kretanja i smanjen je broj proizvoljnih hapsenja. Medjutim, saradnja sa medjunarodnim sudom u Hagu je i dalje uglavnom slaba.

Stoga u 2000. godini prioriteti u ovoj oblasti moraju obuhvatiti: nastavak rada kako bi se osigurala neovisnost i nepristrasnost sudstva; dalji napori u pravcu restruktuiranja policije prema Deklaraciji iz Luksemburga Vijeca za provedbu mira; nastavak monitoringa kako bi se osiguralo da se domaca hapsenja i sudjenja ratnim zlocincima provode bez diskriminacije.

Prioritetni zadaci:

1. Kontinuirana izgradnja temelja kojima se promovira vladavina zakona, putem: osiguranja usvajanja i provedbe Zakona o sudskoj i tuzilackoj funkciji u Federaciji i Zakona o sudovima i sudskoj sluzbi u RS-u; promoviranja entitetskih zakona o obuci u sudstvu i pruzanje pomoci u procesu uspostave Centara za obuku u sudstvu u Federaciji i u RS-u; pruzanja pomoci i promoviranja amandmana na RS Krivicni zakon i RS Zakon o krivicnom postupku; i usvajanja Zakona o zastiti svjedoka/zakona o zastiti identiteta RS-u. (OHR, UNMIBH-JSAP, OSCE, Vijece Evrope).
2. Kontinuirana izgradnja institucija koje ce pomoci uspostavu vladavine zakona, putem: provedbe izmijenjenog i dopunjenog Zakona o Vrhovnom sudu i Zakona i tuziteljstvu u Federaciji; pojacanje uloge tuzitelja u istraznom postupku i sudjenju, sto vazi za policiju i istrazne sudije uz pojacanje uloge branitelja u krivicnom postupku; daljnje revizije organizacije i rada prekrsajnih sudova; provedbe Zakona o sudskoj policiji u Federaciji; usvajanja Zakona o sudskoj policiji u RS-u, kao i obuka u oba entiteta; nastavka napora u cilju ozivljavanja i prosirenja suspendirane Komisije o unapredjenju medjuentitetske pravne saradnje u pogledu mehanizama za provodjenje presuda u gradjanskim parnicama. (HR, UNMIBH/JSAP, OSCE, Vijece Evrope).
3. Kontinuirana podrska nastojanjima u pravcu izgradnje kapaciteta u oblasti vladavine zakona, putem: pomaganja u stvaranju odrzivih domacih struktura za pruzanje pravnih savjeta kojima ce pristup biti omogucen; jacanja postojeceg programa za pravnu pomoc (Komisija za pravnu pomoc-Benefits Commission) putem njene uspostave kao domace pravne institucije, djelimicno putem izrade zakona o pravnoj pomoci, a djelimicno kroz osiguranje finansiranja sve dok se ne preda vladi; osiguranja dugorocnijeg odrzivog finansiranja sektora pravne pomoci (pravni savjeti i pravna pomoc) u cjelini kroz uspostavu fonda za pravnu pomoc; povecana domaca i postojeca medjunarodna pravna informiranost i materijal bi trebali biti dostupni sudijama, pripravnicima i opcoj javnosti; kontinuirani napori u pogledu strategije vodjenja parnicnog postupka; i na kraju, javnost u odnosu na tekuce reforme i njihova prava prema zakonu. (UNHCR, Vijece Evrope, OHR, OHCHR).
4. Kontinuirani napori u cilju restruktuiranja policijskih snaga u oba entiteta. Napori ce se nastaviti u pogledu restruktuiranja i reforme lokalne policije u skladu sa demokratskim principima policije i medjunarodnim standardima ljudskih prava. Konkretno, napori ce se pojacati u pogledu registracije policije, uposljavanja pripadnika manjinskog stanovnistva, objedinjenja paralelnih policijskih struktura i uspostave zajednickih institucija, kao sto je drzavna granicna sluzba. Registracija cjelokupnog policijskog osoblja od strane IPTF-a i ukidanje privremenih ovlastenja za izvrsenje policijskih ovlasti policajcima koji ne ispunjavaju ni minimalne standarde ce se i dalje primjenjivati kao strategija. (UNMIBH, OHR, Vijece Evrope).
5. Kontinuirano nadgledanje odabranih slucajeva i opceg ponasanja lokalnih organa vlasti i lokalne policije, kako bi se procijenio uspjeh gore navedenih napora. Konkretno: nadgledanje sudskih i drugih organa koji ne izvrsavaju svoje obaveze u cilju njihove moguce smjene ili krivicnog gonjenja; nastavak pracenja sudjenja, ukljucujuci i sudjenja za ratne zlocine pred domacim sudovima, kako bi se osiguralo po{tivanje me|unarodnih standarda ljudskih prava; nastavak pracenja postivanja Pravila puta. (OHR, OSCE, UNHCR putem Centara za pravnu pomoc, UNMIBH).
6. Kontinuirano pracenje sudjenja, osobito onih sa medjuetnickom dimenzijom i sudjenja za domace ratne zlocine, kako bi se osiguralo postivanje medjunarodnih standarda i da bi se pravda propisno provodila. (OSCE, OHR).
7. Kontinuirana revizija zakona, kako bi se osiguralo postivanje Evropske konvencije o ljudskim pravima.
8. Puna provedba bh. Zakona o imigraciji i azilu, osobito u pogledu: izrade podzakonskih akata i instrukcija na drzavnom i entitetskom nivou, gdje ce se detaljno regulirati provedba Zakona; uspostava zakonom predvidjenih organa; prijenos evidencije o odlukama nadleznih vladinih institucija u vezi sa ulaskom, kretanjem i boravkom stranih drzavljana, kao i davanje azila, na Ministarstvo civilnih poslova i komunikacija; obuku drzavnih i entitetskih duznosnika o medjunarodnom pravu izbjeglica i azilu; prijevod i distribucija relevantnih dokumenata/prirucnika/modula za obuku koji tretiraju izbjeglicka pitanja. (OHR, UNHCR, OHCHR, UNMIBH).

3. Izgradnja odrzivog domacih kapaciteta za zastitu ljudskih prava

Dosta toga treba ostvariti putem zastite koju nude institucije ombudsmena i Dom za ljudska prava.

Dok je uocen odredjeni napredak tokom 1999. godine, lokalne vlasti i u Federaciji i u RS nisu postupile u skladu sa mnogim izvjestajima i odlukama, posebno u smislu imovinskih slucajeva. Sveukupno, nivo postupanja prema odlukama ovih tijela nije dovoljan da ponudi istinske, kredibilne pravne lijekove za krsenja ljudskih prava. Ne postoji opci nivo prihvatanja obaveza strana da osiguraju ljudska prava, ukljucujuci sprijecavanje buducih krsenja.

Na kraju 1999. godine je jos uvijek nerijeseno adekvatno finansiranje institucija koje se bave ljudskim pravima od strane drzave, kako je to trazeno u skladu sa Daytonskim sporazumom; uspostavljanje institucije Ombudsmena RS; implementacija odluka CRPC, u skladu sa Daytonom i novim zakonima posebno zahtijevajuci njihovu implementaciju; objavljivanje odluka Doma za ljudska prava u Sluzbenim listovima; i adekvatna suradnja vlasti na svim nivoima sa zastupnicima RS, Federacije i Drzave. Naporima medjunarodne zajednice u 2000. godini se moraju pokusati rijesiti ova jos uvijek nerijesena pitanja.

Tokom 1999. godine su nastavljeni napori da se razviju kapaciteti gradjanskog drustva, preko NGO, kako bi se pozabavilo pitanjima ljudskih prava i osigurala odrzivost aktivnosti u zastiti ljudskih prava koje trenutno sprovode medjunarodne organizacije ukljucujuci nadgledanje krsenja ljudskih prava, kao i nadgledanje odgovora od strane vlasti i nadgledanje sudskih procesa. Neophodno je, pak, poduzeti vazan zakonodavni rad da se osigura da su ove NGO (kao i mnoge druge aktivne po ovom pitanju) sposobne da rade efikasno. Naime, sada se moraju donijeti Zakoni o udruzenjima i fondacijama na nivou citave drzave i entiteta u svrhu osiguravanja pravnog okruzenja koje doprinosi radu bosanskih NGO.

Osujedjene su namjere naprednih medija u Bosni i Hercegovini da pruze kriticne, objektivne informacije kao sto je to na najdramaticniji nacin dokazano pokusajem atentata na jednog banjaluckog novinara u 1999. godini. Prema izvjestajima ombudsmenima Federacije i Helsinskom komitetu, brojni novinari koji su se suprostavili stavovima politickih stranaka i preduzeli rizik neophodan za kriticko izvjestavanje su se suocili sa optuzbama za klevetu i uvredu. U 1999. godini su preduzeti preliminarni napori, ukljucujuci uspostavljanje zakonodavne savjetodavne grupe o zakonima za medije, odluku Visokog predstavnika da ukine zatvorsku kaznu kao mogucu krivicnu kaznu za klevetu i uvredu, imenovanje posebnog asistenta ombudsmena Federacije koji se fokusira na pitanja medija. Ovi napori moraju biti pojacani u 2000. godini uspostavljanjem novog zakonodavnog okvira i konkretnim mjerama za zastitu novinara. Bez ovoga, bit ce usutkani izvori informacija od sustinskog znacaja, kao i zalaganje za zastitu ljudskih prava.

Napori da se poboljsa nacin na koji gradjani shvataju svoja ljudska prava, ukljucujuci uvrstavanje obrazovanja o ljudskim pravima u univerzitetske i skolske nastavne planove i programe, nisu postigli zeljenu vidljivost. Napori u tom smislu se moraju nastaviti tokom 2000. godine, posebno u smislu povecanja pristupa materijalima koji se odnose na ljudska prava i stalnim obrazovanjem pravnika u vezi sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.

Ovi mehanizmi ce konacno predstavljati osnovu za zastitu ljudskih prava u Bosni i Hercegovini, pored prisustva medjunarodne zajednice. U 2000. godini, posebno u kontekstu smanjenih sredstava, napori se moraju preusmjeriti kako bi se osiguralo da ova orudja za zastitu ljudskih prava ojacaju do najveceg moguceg stepena. Priroritetni zadaci u tom smislu su slijedeci:

Prioritetni zadaci:

1. Na osnovu koncepta lokalne odgovornosti za zastitu ljudskih prava, medjunarodna zajednica ce raditi na visem nivou kako bi osigurala trenutnu i punu implementaciju odluka Doma za ljudska prava, izvjestaja Ombudsmena za BiH kao i izvjestaja federalnih Ombudsmena od strane odgovornih lokalnih vlasti. Jednako, medjunarodna zajednica mora izvrsiti politicki pritisak neophodan da se osigura sprovodjenje odluka CRPC-a. (OHR, OSCE, UNMIBH, Vijece Evrope/ u daljem tekstu CoE/)
2. Osigurati jacanje institucija ljudskih prava, putem ohrabrivanja adekvatnog drzavnog finansiranja institucija, upotpunjenog medjunarodnim finansiranjem po potrebi. (OHR, OSCE, UNHCR, CoE)
3. Reforma mehanizama za zastitu ljudskih pravana osnovu misljenja Venecijanske komisije o buducnosti mehanizama ljudskih prava u BiH koja bi se trebala dovrsiti prije isteka petogodisnjeg tranzicionog perioda u Aneksu 6 Daytona.
4. Promovirati saradnju izmedju zastupnika i lokalnih vlasti i ohrabriti vlasti da osiguraju adekvatno finansiranje, posebno prema RS zastupniku. Nadalje, medjunarodna zajednica mora promovirati stalnu saradnju izmedju zastupnika i institucija koje se bave ljudskim pravima, ukljucujuci trenutni i puni odgovor od strane vlasti na svim nivoima radi informacija i dokumenata. (OHR, OSCE, CoE)
5. Promovirati usvajanje zakona na nivou drzave RS i Federacije koji se ticu odgovarajucih institucija ombudsmena u prvoj polovini 2000 godine. (OHR, OSCE, CoE)
6. Osigurati usvajanje Zakona o udruzenjima i fondacijama na drzavnom i entiteskom nivou kako bi se osigurala da postoji potrebni pravni okvir za NGO sirom zemlje. (OSCE, OHR, OHCHR, UNHCR, CoE)
7. Promovirati saradnju izmedju agencija koje rade na unaprijedjivanju sposobnosti NGO-a i ostalih pripadnika gradjanskog drustva da budu aktivni na podrucju ljudskih prava preko uspostavljanja Koordinacine grupe Upravnog odbora organizacija koje se bave ljudskim pravima za NGO-e i gradjansko drustvo. (OSCE, OHR, OHCHR, UNHCR, CoE)
8. Povecati proizvodnju sredstava i materijala za zastitu ljudskih prava i javnu informiranost, poput prevoda vec postojecih publikacija ili novih publikacija napisanih za javnost u BiH. (CoE, OHCHR, UNHCR, UNMIBH)
9. Nastaviti obuku o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima posebno za pravnike koji pruzaju pravnu pomoc, kao i za druge u pravnoj zajednici. Takva obuka mora biti progresivno povezana za centrima za obuku sudstva. (CoE, UNHCR, OHCHR)
10. Izrada nacrta, usvajanje i implementacija zakona o kleveti i sloboda informiranja; upotpunjena razradjivanjem konkretnih prjedloga za zastitu novinara (OHR, OSCE, CoE)

Zakljucak

Sustinska pitanja koja zahtijevaju paznju su: osiguravanje odrzive buducnosti, preko rjesavanja konketnih pitanja uzdrzavanja, imovine, obrazovanja, penzija, je od osnovne vaznosti za promoviranje reintegracije i pomirenja i mora predstavljati kljucni prioritet. Samo rjesavanjem ovih pitanja, uz osiguravanje sredine u kojoj nece biti diskriminacije, medjunarodna zajednica se moze nadati da ce iza sebe ostaviti odrziv mir. Moraju biti osnazeni i konsolidovani napori da se uspostavi i ojaca vladavina prava sto bi Bosancima dalo povjerenje u njihovo sudstvo i policiju. Moraju se pronaci orudja koja ce osigurati odgovornost Bosanaca za mehanizme zastite ljudskih prava preko institucija koje se bave ljudskim pravima, razvitka NGO-a i unaprijedjivanja nezavisnih i dinamicnih medija.

Vise no ikad, medjunarodna zajednica se mora definitivno suprostaviti opstruktivnim snagama koje su cetiri godine sprijecavale punu implementaciju mira i zastitu ljudskih prava. Onima koji traze odlaganje ovih napora prema BiH u vezi sa zastitom ljudskih prava ne smije se dopustiti dalje ometanje procesa izgradnja mira.

Mnogo toga mora biti postignuto tokom 2000. godine. Ljudska i finansijska sredstva koja su trenutno dostupna za rjesavanje gorenavedenih priroriteta u vezi sa ljudskim pravima se moraju koristiti usmjereno, strateski i zajednicki. Nastavak saradnje sa organizacijama koje se bave ljudskim pravima ce biti od osnovne vaznosti za postizanje ovog cilja.

1. Prioritetni zadaci nisu navedeni po redu vaznosti.
2. SFOR je izrazio svoju spremnost da pomogne u osiguravanju fizickog pristupa skolama, u slucajevima gdje je to neophodno.

OHR Human Rights/Rule of Law Department