• Nesebičnost – Nosioci javnih funkcija treba da donose odluke koje su isključivo u javnom interesu. Oni ne treba da donose odluke da bi obezbijedili finansijsku ili bilo koju drugu materijalnu korist sebi, drugim institucijama ili političkim partijama.

• Integritet – Nosioci javnih funkcija ne treba da se stavljaju pod finansijsku ili bilo koju drugu obavezu u odnosu na neku osobu ili instituciju iz vana, koje bi mogle uticati na obavljanje njihovih dužnosti.

• Objektivnost – U obavljanju javne dužnosti, uključujući imenovanje javnih zvaničnika, dodijeljivanje ugovora , ili preporučivanju kandidata za dodjelu nagrada i beneficija, nosioci javnih funkcija moraju donositi odluke u skladu sa zaslugama i odlikama.

• Odgovornost – Nosioci javnih funkcija su odgovorni javnosti za svoje odluke i djela, i moraju se podvrći svakoj potrebnoj kontroli primjerenoj njihovoj dužnosti.

• Otvorenost – Nosioci javnih funkcija moraju u najvećoj mogućoj mjeri biti transparentni u donošenju odluka i svom djelovanju.

• Iskrenost - Nosioci javnih funkcija imaju dužnost da objelodane svaki elemenat privatnog interesa pri obavljanju javne funkcije, i da preuzmu korake ka rarješavanju mogućeg sukoba interesa tako što će prvenstveno štititi javni interes.

• Lični primjer - Nosioci javnih funkcija moraju podsticati i podržavati ove principe svojim ličnih primjerom i djelovanjem.

Korupcija, organizovani kriminal i pranje novca - često povezani sa privrednim kriminalom i prijevarom - identifikuju se kao glavna prepreka uspješnoj implementaciji Dejtonskog mirovnog sporazuma, demokratizaciji i razvoju tržišne ekonomije u Bosni i Hercegovini (BiH). Uklanjanje korupcije je osnova za normalizaciju i integraciju društva ove zemlje u evropsku kuću naroda i globalnu ekonomiju. Ova borba ne predstavlja samo izazov za pravni i ekonomski sistem države, nego se postavlja kao potreba za sistematskom transformacijom prihvaćenih normi i vrijednosti javnog života.

Šta je korupcija?

Korupcija je zloupotreba javnog života u ličnu korist. Odluke se ne donose za javno dobro, nego privatne interese. Pod korupcijom se često pogrešno podrazumijeva razmjena novca ili pružanje usluge, ali korupcija je, u stvari, više zloupotreba javnog povjerenja i mandata u korist privatnog interesa.

Ova aktivnost podriva integritet društva i izobličava funkcionisanje tržišta, lišavajući običnog čovjeka koristi koje bi trebalo od toga da proistekne. Korupcija podriva i dobro funkcionisanje organa vlasti, šteti privatnom sektoru i njegovom razvoju. Jedna od najtužnijih lica korupcije, jest njeno štetno djelovanje na najsiromašnije i najugroženije slojeve, a skoro nikada ne pogađa one "koje donose odluke".

Politička volja i transparentnost

Politička volja predstavlja demonstraciju kredibilne volje političkih aktera da se sistematski bore protiv uzroka ili posljedica korupcije. Bez političke volje ne može se boriti protiv korupcije. U tom kontekstu, demokracija zasnovana na pluralizmu, toleranciji, slobodi izražavanja i bezbijednosti pojedinca nudi najbolji ambijent za transparentnost.

Svi sektori demokratskog društva moraju učestovati u borbi protiv korupcije, jer samo kontinuirano javno pomno praćenje može anti-korupcisjke napore učiniti održivim.

Nezavisni mediji igraju naročito značajnu ulogu. Mediji imaju jedinstvenu ulogu informisanja javnosti o korupciji, te tako obezbjeđuju da se transparentnost u organima vlasti poboljša.

Put do Evrope

Budućnost BiH je u uključivanju u evropske tokove i globalnu ekonomiju. Da bi BiH krenula ovim putem, potrebno je da vlasti obrate ozbiljnu pažnju na to da se ne postiče samo demokratija, sloboda medija i podržavaju anti-korupcijske mjere, nego da se i vlasti pridržavaju najviših standarda javne odgovornosti. Na taj način političko vodstvo BiH neće svoje društvo voditi samo ka prosperitetu i boljem životu, već će i Pakt o stabilnosti predstavljati uspješnu fazu u procesu evropskih integracija.

Javna odgovornost

Nužno je da se u razvijenoj, demokratskoj zemlji javni organi vlasti ponašaju odgovorno i djelotvorno kao što to zakon nalaže. Ovo se samo može postići ako se javni organi vlasti - ministri, zakonodavci i javni zvaničnici - ponašaju tako što se pridržavaju zakon i podržavaju javni interes. Shodno tome od vitalne je važnosti da se standardi odgovornosti pojačaju putem mehanizama koji sukob interesa svode na minimum.

Sukob interesa

Sukob interesa nastaje kada se privatni interes nekog političara ili zvaničnika sučeli ili poistovjeti sa javnim interesom. Ovo prouzrukuje etičku dilemu, pošto privatni interes može utjecati na izvršavanje službene dužnosti.

Dužnost je zakonodavca, ministra i javnih zvaničnika da budu u službi javnog interesa a građani imaju pravo da da se osjećaju uvjerenima da se njihovo suvereno pravo sprovodi za njihovo dobro. Kodeks ponašanja Senata Sjedinjenih Američkih Država to ovako opisuje: