Samo za borbu protiv korupcije:

Dojam koji potencijalni investitori imaju o vladavini zakona u BiH nije povoljan i on svakako utiče na njihove odluke o investicijama. U Ekonomskom pregledu za područje Centralne Evrope, koji je nedavno objavio Wall Street Journal, daje se komparativna tabela 27 zemalja Centralne i Istočne Evrope i bivšeg Sovjetskog saveza. U poređenju u okviru nekoliko političkih i ekonomskih kategorija, BiH je zauzela 26., pretposljednje, mjesto u kategoriji vladavine zakona.

OHR trenutno vrši globalnu koordinaciju aktivnosti na polju pravne i sudske reforme u BiH i u sklopu ovih zajedničkih aktivnosti utvrđeno je nekoliko inicijativa koje za cilj imaju reforme. Iako sve ove inicijative imaju utjecaja na aktivnosti u borbi protiv korupcije, postoji nekoliko područja koja su specifična za oblast borbe protiv korupcije. Područja opće reforme obuhvataju: Neovisnost i profesionalnost sudstva; Praćenje rada sudova; Reviziju krivičnih zakona; Unapređenje tužilaštva; Restrukturiranje i obuku policije; i Centar za obuku iz oblasti sudstva. Ove opće inicijative u cilju reformi koordinira Koordinator OHR-a za sudsku reformu, uz potporu Jedinice za borbu protiv prevare.

Inicijative koje su specifične za oblast borbe protiv korupcije obuhvataju: Zakone za borbu protiv korupcije, Radne skupine za borbu protiv korupcije, i Program obuke za borbu protiv korupcije. Ove inicijative koordinira OHR-ova Jedinica za borbu protiv korupcije i zloupotreba. Najprije će biti razmotrene opće inicijative za reforme, a zatim konkretne inicijative za borbu protiv korupcije.

1. Neovisnost i profesionalnost sudstva

Neovisnost i profesionalnost sudstva možda predstavlja najvažniju reformu u sklopu uspostave vladavine zakona. Dobro formulirani zakoni, profesionalna policija i marljivi tužitelji ne znače ništa ukoliko je sudstvo i dalje korumpirano, nesposobno ili pristrasno. U očima javnosti ništa ne podriva temelj vladavine zakona brže od sudstva koje ne podržava upravo zakone i zakonske principe zbog čije je zaštite uspostavljeno. Nadalje, nakon donošenja neovisnih i profesionalnih sudskih odluka, mora postojati struktura vlasti kako bi se osiguralo provođenje tih odluka.

Nedavni izbor sudaca u BiH je, u mnogim slučajevima, bio proizvod političkog patronata. To je rezu1tiralo imenovanjem nekih osoba bez posvećivanja dovoljno pažnje kvalificiranosti, osoba koje su u prvom redu lojalne stranci koja je osigurala njihovo imenovanje. Pošto su u sve slučajeve korupcije umiješani dužnosnici ili javni radnici, uvijek će biti upitno sudstvo koje se oslanja na političku stranku koja je na vlasti.

OHR, uz konzultacije sa drugim međunarodnim organizacijama i Udruženjima sudaca iz oba entiteta, trenutno radi na izradi zakona kojima se u svakom entitetu uspostavlja Komisiju za sudsku službu. Nakon revizije koju će izvršiti ekspertna grupa Vijeća Evrope, ovi zakoni će početkom 1999. godine biti predočeni vladama entiteta. Njima će se osigurati izbor i imenovanje sudaca na temelju kvalificiranosti a ne na temelju političkih veza.

Plaće sudija u oba entiteta su previše niske, zbog čega mnogi od njih nisu u mogućnosti da na odgovarajućI način izdržavaju svoje obitelji. Visina plaća u sudstvu u Republici Srpskoj kreće se od 300 do 350 DM mjesečno. Iako su primanja u sudstvu u Federaciji nešto bolja, plaće su još uvijek neadekvatne za sudsku funkciju.

Ova situacija rezultira podložnošću korupciji, koja dovodi u iskušenje pojedince koji su inače pošteni. Ruku pod ruku sa malim plaćama ide niži društveni položaj. Drugi državni službenici, kao što su pripadnici policije, često imaju više plaće od sudija. Sve ovo doprinosi niskom stupnju poštovanja s kojim javnost gleda na suce i sudski sistem u cjelini, što, opet, otežava zapošljavanje kvalificiranih osoba u sudstvu.

Trenutno je u toku izrada zakona o primanjima sudija za svaki od entiteta, kojim će se poboljšati i pokušati izjednačiti plaće u svakom od entiteta. Međutim, za sredstva za povećanje plaća moraju biti odgovomi entiteti i/ili Kantoni a ne međunarodna zajednica. Proračun za sudski sistem mora takođe biti odvojen i neovisan o proračunu izvršne vlasti kako bi se osigurala neovisnost o neodgovarajućim utjecajima. Osim toga, sudskom sistemu u oba entiteta nedostaju potrebna oprema i sredstva da bi učinkovito, blagovremeno i profesionalno vršili svoje dužnosti. Od ključne je važnosti da se završe aktivnosti koje su trenutno u toku, a čiji je cilj utvrđivanje tehničkih, financijskih i materijalnih potreba sudova, te da se utvrdi koordinirani program pomoći. OSCE je poduzeo početne korake u ovoj oblasti i izvršio snimanje stanja u sudstvu u oba entiteta.

Ove revizije će, zajedno sa jačanjem profesionalnih Udruženja sudaca i usvajanjem Sudskog etičkog kodeksa, rezultirati neovisnim profesionalnim sudstvom, koje predstavlja kamen temeljac vladavine zakona. Međutim, neovisno sudstvo ne može se uspostaviti niti održati bez jake političke potpore i potpore javnosti.

Aktivnosti: Sa Vijećem Evrope i Udruženjima sudaca koordinirati i fina1izirati nacrte Zakona o sudskoj službi i Zakona o primanjima sudaca, te ih prezentirati vladama Federacije i Republike Srpske do aprila 1999. godine, i usvojiti do jula 1999. godine. (OHR, Vijeće Evrope, OSCE, UN JSAP). Kompletirati snimanje stanja potreba glede opreme i sredstava u sudstvu na svim razinama vlasti utvrditi tehničke, finansijske i materijalne potrebe u sudstvu te utvrditi program finansiranja do juna 1999. godine. (UN JSAP, OHR)

2. Praćenje rada sudova

Svrha praćenja rada sudova jeste osiguranje tačnih, sveobuhvatnih informacija u vezi s funkcioniranjem sudova u cilju razrade aktivnosti na reformi koje su u toku, te u cilju sprečavanja zloupotreba i afirmiranje korektnih suđenja putem osiguranja praćenja prioritetnih slučajeva od strane predstavnika međunarodne zajednice. Praćenjem rada sudova šalje se poruka sudstvu i javnosti da se neće tolerisati korupcija i osigurava transparentnost u sudskim postupcima. S obzirom na utjecajne pozicije vladinih dužnosnika koji su obično umiješani u korupciju, praćenje slučajeva korupcije je apsolutno neophodno. Trenutno Jedinica za borbu protiv korupcije i zloupotreba , CAFAO i IPTF prate slučajeve korupcije, prevare i privrednog kriminala, i nazočnost njihovih predstavnika na sudskim saslušanjima imala je pozitivan efekat.

Ujedinjeni narodi su u julu 1998. godine podržali projekat procjene stanja u sudstvu u okviru Misije Ujedinjenih naroda u Bosni i Hercegovini (UNMIBH). U okviru Programa procjene sudskog sistema (JSAP), za svaku od sedam regija koje UNMIBH pokriva u Bosni i Hercegovini zaduženi su domaći i strani advokati. Ovaj projekat u prvom redu predstav1ja program procjene stanja, ali očekuje se da će se uz aktivnosti na polju procjene u određenoj mjeri vršiti i praćenje rada sudova. OHR će sa JSAP-om koordinirati aktivnosti u vezi s eventualnim praćenjem slučajeva korupcije i koristiti generalne rezultate procjene stanja kako bi se osiguralo podnošenje izvješća o utvrđenim problemima i slabostima i kako bi oni uzeli u obzir u aktivnostima međunarodne zajednice na polju sudske reforme.

Aktivnosti: OHR će i dalje u koordinaciji sa CAFAO-om, lPTF-om i drugim međunarodnim organizacijama, pratiti slučajeve vezane za korupciju dok će sa UN JSAP-om koordinirati mogućnost praćenja slučajeva korupcije i drugih slučajeva privrednog kriminala u budućnosti. (OHR, UN JSAP).

3. Revizija krivičnih zakona

Nakon usvajanja Daytonskog sporazuma, krivični sudski sistem u oba entiteta je u osnovi bio sistem izgrađen u bivšoj Jugoslaviji. Ministarstva pravde oba entiteta formirala su ekspertne grupe koje se sastoje od domaćih i stranih eksperata i čiji je zadatak da prouče i revidiraju krivične zakone.

Zbog obima revizije koja je neophodna u svrhu ažuriranja zakona i njihovog usklađivanja sa standardima ljudskih prava i modernim krivičnim zakonima, usvojen je pristup u dvije faze. Prva faza revizije predviđena je za usklađivanje Krivičnih zakona i Zakona o krivičnom postupku sa relevantnim zakonima u oblasti ljudskih prava, posebno sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, i za unošenje promjena koje su neophodne da bi se uzelo u obzir postojanje nove strukture vlasti. Prva faza je nedavno usvojena u Federaciji i stupila je na snagu 28. novembra 1998. godine. Uskoro će biti završeno utvrđivanje prve faze u Republici Srpskoj.

Druga faza reforme bit će mnogo sveobuhvatnija i obuhvatiće nekoliko značajnih pitanja, od kojih će mnoga uključivati potrebne zakone koji su ključni za aktivnosti vlade u borbi protiv prevare i korupcije.

Aktivnosti: Očekuje se da će prva faza reforme u Republici Srpskoj biti završena do juna 1999. godine i da će je ubrzo nakon toga usvojiti Narodna Skupština. Ministarstva pravde će za drugu fazu formirati Ekspertne grupe, koje će činiti domaći i međunarodni pravni eksperti. Očekuje se da će ove grupe početi sa radom na drugoj fazi u Federaciji U martu 1999. godine, a u Republici Srpskoj nakon usvajanja prve faze. Zbog obima reformi u drugoj fazi, ne očekuje se da će one biti završene pnje juna 2000. godine. (OHR, Vijeće Evrope, UNCICP i UN JSAP)

4. Unapređenje tužilaštva

U sudskom sistemu bivše Jugoslavije uloga tužitelja bila je relativno slabija nego što je to uobičajeno u modemim zemljama zapadne i centralne Evrope. Vijeće za implementaciju mira (PIC) je na luksemburškoj konferenciji konstatiralo ovaj nedostatak i pozvalo na unapređenje uloge tužitelja. Na madridskoj konferenciji Vijeće za implementaciju mira (PIC) pozvalo je na jačanje uloge tužitelja na entitetskoj razini. U sklopu prve faze reforme Krivičnog zakona poduzeti su početni koraci na poboljšanju situacije, dok će druga faza obuhvatiti sveobuhvatnu reviziju i unapređenje uloge tužitelja u oba entiteta.

Naročito je značajno unapređenje Federalnog tužilaštva s obzirom na strukturu vlasti u Federaciji. Iako Federalno tužilaštvo ima nadzor nad Kantonalnim tuilaštvima i ustavnu nadležnost za krivično gonjenje počinilaca krivičnih djela koja su u isključivoj nadležnosti Federacije, ono nema potrebne ovlasti niti sredstva da izvršisvoj mandat. Iako Republičko tužilaštvo u Republici Srpskoj ima direktniju nadležnost nad tužilaštvima na nižim razinama, ni ovo tužilaštvo nema financisjka sredstva, opremu niti osoblje koje bi omogućilo učinkovito vođenje slučajeva ili odgovarajuće nadgledanje rada lokalnih ureda. Utvrđen je plan za unapređenje tužilaštva u Federaciji u okviru kojeg će biti osigurana sredstva kako bi se omogućilo stvaranje jezgre profesionalnih tužitelja i potrebne potpore glede infrastrukture. Izrađeni su i prijedlozi zakona kojima će Federalnom tužilaštvu biti data ista nadležnost koju Kantonalna tužilaštva imaju prema reviziji Zakona o krivičnom postupku u okviru prve faze i kojima će se jasno definirati nadležnost Vrhovnog suda Federacije u odnosu na isključivu nadležnost Federacije za određena krivična djela. Republički tužitelj je izradio amandmane na Zakon o krivičnom postupku Republike Srpske čiji je cilj jasno definiranje odnosa između tužitelja i policije i utvrdio plan Pomoći za svoj ured, u kojem se utvrđuju potrebe sistema Republičkog tužilaštva.

Na svim razinama potrebno je provesti obuku za tužitelje, sukladno novim zakonima i procedurama i njihovim proširenim ulogama. Potrebna obuka obuhvata: tehnike prezentacije slučajeva, angažiranje eksperata, način obrade, pitanja vezanih za dokaze, vođenje slučcajeva i administraciju, reviziju slučajeva, te koordiniranje istraga sa policijom u cilju osiguranja timskog pristupa od početka do kraja slučaja.

Strukturu plaća tužilaca karakteriziraju isti nedostaci kao i strukturu plaća sudija, naročito u Republici Srpskoj. Mora se izvršiti revizija sadašnjeg sistema plaća tužitelja i njihove plaće se moraju povećati istovremeno sa plaćama sudaca. Osim toga, nedostatak tehničke, finansijske i materijalne pomoći za tužilaštva predstavlja značajnu prepreku za razvoj modemog koordiniranog sistema tužilaštva u oba entiteta.

Trenutno se vrši snimanje stanja u tužilaštvima u cilju utvrđivanja njihovih potreba. Mora se utvrditi koordinirani program pomoći kako bi se zadovoljile ključne potrebe.

Aktivnosti: U februaru 1999. godine započeti će druga (mentorska) faza obuke tužjtelja iz oblastj novog Krivičnog zakona i Zakona o krivičnom postupk, čiji glavni dio treba da počne u aprilu 1999. godine. (DOJ/CEELI). Planirano je da implementacija pnjedloga za unapređenje Federa1nog i Republičkog tužilaštva bude okončana do juna 1999. godine. (OSCE; OHR) Zakoni kojima se reguliraju plaće u Republici Srpskoj biti će izrađeni i podneseni na usvajanje do juna 1999. godine, zajedno sa zakonima o izboru sudaca i tužjtelja. Utvrđeni su prijedlozi finansiranja za osnovne potrebe glede kompjuterske opreme i oni bi trebali biti kompletirani do jula 1999. godine (OSCE, OHR, UN CICP, DOJ/CEELI). Nakon završetka snimanja stanja glede plaća u Federaciji do augusta 1999. godine biti će utvrđeni zakoni kojima će se povećati i izjednačiti plaće u Federaciji (OSCE, OHR, UN JSAP, DOJ/CEELI).

5. Reforma policije

Strukture policije u dva entiteta se razlikuju s obzirom na to da one odražavaju različite strukture vlasti. Ministarstvo unutarnjih poslova Federacije prvenstveno je nadležno za provođenje krivičnih zakona u isključivoj nadležnosti Federacije i za zaštitu istaknutih ličnosti. U svakom Kanonu postoji samostalno Ministarstvo unutarnjih poslova koje je nadležno za lokalnu policiju. Ministarstvo unutarnjih poslova u Republici Srpskoj nadležno je za policiju kako na entitetskoj tako i na loka1noj razini.

IPTF trenutno radi na izradi prijedloga za restrukturiranje kriminalističke policije Federacije, što je od ključnog značaja za istrage o krivičnim djelima koja spadaju u Isključivu nadležnost Federacije. Pored toga, CAFAO radi na izradi prijedloga za restrukturiranje Finansijske policije. Pošto su ovim inicijativama na polju restrukuriranja obuhvaćena krivična djela koja spadaju u nadležnost Federacije i mogućnost da Federacija vodi istrage o slučajevima korupcije i fiancijskog kriminala, one su izuzetno značajne za aktivnosti u borbi protiv korupcije.

Primama odgovomost IPTF-a je svakako obuka pripadnika policije, dok nedavno formirana Jedinica za obuku iz oblasti organiziranog kriminala, droge, javnog reda i djelovanja u kriznim situacijama treba da osigura specijalističku obuku i savjete za policiju u ovim oblastima. IPTF je utvrdio program obuke u dva dijela koji pokriva ove oblasti. Na lokalnoj razini IPTF će osigurati obuku za domaće instruktore, koji će opet obučavati pripadnike policije na cijelom području entiteta. IPTF predlaže formiranje policijskih jedinica na entitetskoj razini u cilju borbe protiv korupcije, kao i svih vrsta organiziranog kriminala, kao što su prevara, nezakonite droge, krađa vozila i krijumčarenje. IPTF će pružiti tehničku potporu u formiranju ovih jedinica, kao i potporu u vidu specijalističke obuke i praktičnih savjeta o određenim pitanjima. Ovim konceptom se predviđa da ove jedinice u oba entiteta imaju sličnu strukturu kako bi se unaprijedila međuentitetska saradnja. Ove policijske jedinice obuhvatati će policijsku komponentu koncepta koji je utvrdio OHR, a koji uključuje tužilaštvo i policijske snage. (Vidi Odjeljak II, B. 8 -Radne grupe za borbu protiv korupcije).

IPTF i OSCE takođe sarađuju na zajedničkom projektu obuke "Vladavina zakona" iz oblasti novih krivičnih zakona u Fedraciji, naročito u vezi sa standardima i zaštitom predviđenom Evropskom konvencijom o ljudskim pravima (ECHR). IPTF je, u saradnji sa OSCE-om, radio na utvrđivanju i provedbi ovog programa obuke lokalne policije i ustanovio program praćenja ove obuke.

Uprkos dosad obavljenom poslu, i da1je je malo prave saradnje između policije i tužite1ja. Pripadnici policije rijetko kontaktiraju ili se konzultiraju sa tužiteljima u početnim fazama istrage. Uobičajeni problem koji imaju tužitelji jeste da policija ne odgovara na njihove zahtjeve nakon što oni prime slučajeve. Uobičajeni problem za policiju jeste da tužitelji ne uvažavaju ili u potpunosti ne razumiju proslijeđene krivične slučajeve i iz tog razloga ne pokreću krivično gonjenje. Iako je potrebno da se ovaj nedostatak komunikacije otkloni u čitavom području djelovanja policije i tužitelja, njegovom rješavanju treba posvetiti posebnu pozornost kod složenih krivičnih djela, kao što su prevara i korupcija. Saradnja je od ključne važnosti od početne istrage pa sve do kraja suđenja. Zajedničke radne grupe sastojati će se od pripadnika policije i tužitelja, koji će zajedno raditi na slučajevima korupcije, prevare i privrednog krirninala od početne istrage pa sve do za,vršetka suđenja.

Aktivnosti: Obuka po1icije nastaviti će se na dvije razine: na razinj opće obuke iz oblasti istraga o korupciji i prevari koju će na loka1noj razini vršiti domaći instruktori i specijalističke obuke na razini entitetskih jedinica. (IPTF) OHR će podržati aktivnosti na refomi i restrukturiranju kriminalističke i finansijske policije kako bi im se omogući1o da učinkovito izvršavaju svoje dužnosti u istragama o slučajevima korupcije, prevare i pivrednog kriminala.

6. Centri za obuku iz oblasti sudstva

Formalna izobrazba onih koji žele da postanu suci i tužitelji važan je element u razvoju profesionalnog, neovisnog sudstva. Osim toga, mogućnost da sadašnji suci i tužitelji usavrše svoja znanja i sposobnosti potrebna je da bi sudstvo održalo profesionalnost i samostalnost. Ova obuka je naročito značajna u BiH, gdje je došlo do promjene strukture vlasti i usvajanja novih zakona, procedura i konvencija. Trenutno se obuka odvija pod pokroviteljstvom međunarodnih organizacija na ad hoc osnovi i uz minirnalan stupanj koordinacije.

Neophodno je poboljšati učinkovitost postojećeg procesa obuke i omogućiti stalnu strukturu obuke, što će osigurati dosljednost i eliminirati dupliciranje. Ova struktura biti će osigurana putem uspostave Centara za obuku iz oblasti sudstva u oba Entiteta, sa zajedničkim Nadzomim odborom.

Centri će obezbijediti početne obrazovne tečajeve iz oblasti prava i sudstva za suce i tužitelje u BiH, kako bi ih pripremili za odgovomosti koje proizilaze iz rada u sudstvu. Osiguraće se kontinuirana obuka za sadašnje suce i tužitelje kako bi irn se pružila prilika da unaprijede svoja znanja i stručnost. Dolje pomenuti programi obuke za borbu protiv korupcije biti će integrirani u Centre za obuku čirn isti otpočnu s radom. Nacrt zakona o Centrima, koji je pripremljen i koji trenutačno razmatraju stručnjaci Vijeća Evrope, će do marta 1999. godine biti spreman za razmatranje koje će obaviti predstavnici međunarodne zajednice i lokalnih sudskih i pravnih organa vlasti.

Aktivnosti: Vijeće Evrope će do februara 1999. godine završtiti razmatranje nacrta prijedloga, a zakoni kojim se uspostavljaju Centri biti će usvojeni do jula 1999. godine. Planirano je da do oktobra 1999. godine Centri otpoćnu s radom (CoE; OSCE; UN JSAP; ABA/CEELI;OHR).

7. Zakoni o borbi protiv korupcije

Iako se u sadašnjirn Krivičnim zakonirna i Federacije i Republike Srpske nalazi poglavlje pod nazivom "Krivična djela protiv službene i druge odgovorne dužnosti", nitijedan Entitet nema modeme, sveobuhvatne zakone protiv korupcije. U razgovorima s lokalnim tužiteljima, jedno od prvih pitanja koje se postavlja je neadekvatnost postojećih zakona s kojom se lokalni tužitelji suočavaju pri njihovirn pokušajima poduzirnanja pravnih radnji protiv slučajeva koji se tiču korupcije, te je usvajanje takvih zakona prioritet u oba Entiteta.

Izvjestan broj srednjoevropskih i istočnoevropskih zemalja je u posljednje vrijeme pored konkretnih odredbi u krivičnirn zakonirna izradio i specijalne zakone o borbi protiv korupcije. Jedan od ciljeva usvajanja posebnih zakona o borbi protiv korupcije je podizanje nivoa političke i javne svjesti o borbi protiv korupcije. Ovi posebni zakoni definiraju korumpirane oblike ponašanja, tko je sve predmetom zabrana vezanih za korupciju, i socijalne oblasti koje su posebno podložne korupciji.

Pored toga, neophodno je razmatranje i usvajanje zakona u slijedećim oblastima: etički kodovi ponašanja i transparentnost u radu dužnosnika koji su nositelji javnih funkcija u organima vlasti; finansiranje kampanje, obstruiranje pravde, zaštita svjedoka, pranje novca, prijevara i pronevjera od strane organa vlasti; i proširivanje definicije "dužnosnika" u zakonima o mitu i borbi protiv korupcije kako bi se obuhvatili dužnosnici i rukovodeće osobe u javnim poduzećima ili poduzećima u društvenom vlasništvu. Usvajanje ovih zakona neće samo osigurati mehanizme koji su neophodni za borbu protiv korupcije i prijevare, nego će poslati i jasnu poruku da organi vlasti Bosne i Hercegovine neće toleririrati ove nezakonite radnje.

Aktivnosti: Formiraće se Radna skupina koju će sačinjavati tužjtelji i suci iz oba Entiteta i stručnjaci iz Vijeća Evrope, kako bj razmotrila poštojeće evropske zakone o borbj protiv korupcije i izradila nacrt zakona za Entitete j organe vlasti na razini BiH. Radne skupine biti će uspostavljene u martu 1999. godine, a planirano je da se prvi nacrt zakona završi u julu 1999. godine. (OHR, CoE; OSCE;UN CICP)

Prevara i korupcija u BiH

Mansfield, Studija USAID-a, 1998

8. Radne grupe za borbu protiv korupcije (Task Forces)

Jedan od suštinskih problema učinkovitog poduzimanja pravnih radnji protiv korupcije u bilo kojoj zemlji je činjenica da su u korupciju .žesto uk1jučeni dužnosnici organa vlasti. Pravno gonjenje ovih dužnosnika, posebice od strane lokalnih tužitelja, je često vrlo teško. Jedinica za borbu protiv korupcije i zloupotreba je izradila prijedlog za uspostavljanje Radnih grupa za borbu protiv korupcije u oba Entiteta (Task Forces). Članovi Radne grupe će biti policijski dužnosnici i tužitelji koji će na slučajevima korupcije zajednički raditi od faze iniciranja istrage pa do faze pravnog gonjenja. Ovaj koncept se pokazao uspješnim u drugim evropskim zem1jama, a prvi razgovori sa dužnosnicima iz ministarstava pravde i ministarstava unutrašnjih poslova bili su pozitivni.

Predviđeno je da će Radne grupe (Task Forces) imati ovlasti da prihvate slučajeve koje na njih upute lokalni tužitelji i policija, ovlasti da preuzmu slučajeve koji su u toku, kao i ovlasti da iniciraju vlastitu istragu i pravno gonjenje. Lokalna policija i tužitelji će i dalje biti nadležni za provođenje istrage i pravno gonjenje lokalnih slučajeva korupcije. Za ovaj koncept biti će potrebno zakonodavstvo kojirn će se uspostaviti struktura i utvrditi nadležnost ovih Radnih grupa (Task Forces).

Aktivnosti: Uspostavće se radne grupe koje će do maja 1999. godine izraditi koncept za Radne grupe (Task Forces) i zakone za svaki od Entiteta. Planirano je da do maja 1999. godine bude završena izrada zakona o Radnim grupama i da do decembra 1999. godine ove Radne grupe započnu sa radom (OHR; CoE; OSCE; IPTF; UN CICP; DOJ/CEELI).

9.Obuka za borbu protiv korupcije

Obuka za borbu protiv korupcije je od osnovne važnosti kako u javnom tako i u privatnom sektoru. Dok policija, tužitelji i suci trebaju proći obuku glede novih zakona i procedura, obuka je potrebna i za privatni sektor - za poduzetnike i za civilne institucije. (Vidjeti Poglavlje III, D (Informiranje javnosti) USAID je, nastojeći da zadovolji potrebe oba sektora, osigurao obuku o pranju novca, kriminalnirn radnjama djelatnika i etici za dužnosnike entitetskih agencija za superviziju banaka kao i za komercijalne banke.

Jedinica za borbu protiv korupcije i zloupotreba je u oblasti borbe protiv korupcije razvila program obuke za javni sektor; taj program je u toku. Program obuhvata fazu orjentacije, koja uk1jučuje posjet povjerenika entitetskih ministarstava pravde i unutarnjih poslova u Njemačkoj, kako bi se upoznali s uspješnim njemačkirn istražnirn sistemom i sistemom pravnog gonjenja koji se koriste u konceptu Radne grupe za borbu protiv korupcije. Ova posjeta uk1jučuje nekoliko dana obuke na bavarskoj Policijskoj akademiji i posjete njemačkim i austrijskim tužiteljima i sudovirna. OSCE- ov Odjel za demokratizaciju sponzorirao je prvi posjet, njemačka Vlada je osigurala prijevoz u i iz Njemačke, dok su bavarsko Ministarstvo unutarnjih poslova i rninhenski generalni tuitelj osigurali logističku potporu i obuku u Njemačkoj.

Svrha ovih posjeta je upoznavanje dužnosnika s modelom njemačkih Radnih grupa, a posebno s konceptom bliske saradnje između policije i tužitelja, što nije bio tradicionalni koncept u bivšoj Jugoslaviji ili u Bosni i Hercegovini. Do prve posjete je došlo u decembru 1998. Godine, a planirani su i dalje posjete.

Program obuke za borbu protiv korupcije

Program obuke takođe uključuje specijaliziranu obuku, a ovaj program će biti intenziviran kada budu izabrani članovi Radne grupe. Program će se sastojati od koncentrirane obuke za policiju i tužitelje -članova radne grupe, uključujući i radne posjete jedinicama za borbu protiv korupcije i radnim grupama u drugim evropskim zemljama. Specijalizirana policijska obuka biti će koordinirana putem IPTF -ove jedinice za borbu protiv organiziranog kriminala. Trenutačno se za lokalnu policiju i tužitelje organizira opća obuka za borbu protiv korupcije, a koordinirati će se putem IPTF -ove jedinice za borbu protiv organiziranog kriminala.

Aktivnosti :U Njemačkoj je u toku obuka za orjentaciju. Opća obuka za loka1nu poljciju j tužitelje će započeti u junu 1999. Godine, a specija1izirana obuka za članove Radne grupe će započeti onda kada članovi Radne grupe budu izabrani (OHR; OSCE; IPTF; UN CICP; DOJ/CEELI).

C. Institucionalne promjene

1. Granična služba

Međunarodna granica BiH proteže se dužinom od otprilike 1160 km i prolazi kroz sve vrste terena. Obuhvata preko 400 raskrižja, stotine puteva i zeljezničkih pruga, 11 prijelaza skelom, 13 željezničih prijelaza i 8 riječnih prijelaza. Održavanje i kontrola međunarodne granice predstavlja relativno novi koncept za BiH, a posljedica toga je činjenica da zemlja nema graničnu službu. Nekontrolirane granice ne samo da narušavaju suverenitet, nego i podstiču kriminalne radnje i ugrožavaju ekonomsku politiku.

Trenutačno funkcionira 40 graničnih prijelaza kojima rukovode carinske uprave na entitetskoj razini. Izbjegavanje ovih graničnih prijelaza pri krijumčarenju nije teško s obzirom da postoje mnogi neregulisani granični prijelazi koji mogu biti iskorišteni u tu svrhu. Kontrola granice bi služila za usmjeravanje pošiljki robe na uspostavljene granične prijelaze, čirne bi se povećala učinkovitost carniske uprave i poboljšao priliv prihoda organa vlasti na državnoj razini.

Vijeće za implementaciju mira u Madridu (PIC) je bilo mišljenja da je kontrola BiH granice od vitalnog značaja za suverenitet BiH i za mogućnost BiH da bude pouzdan partner za druge evropske zemlje i međunarodnu zajednicu u cjelosti. PIC u Madridu je snažno podržao prijedlog Visokog predstavnika glede pojačanja kontrole i rukovođenja međunarodnom graničom BiH putem uspostave multietničke granične službe BiH. Granična služba bi bila nadležna za integritet BiH granice i održavanje graničnih punktova. Služba obučena prema međunarodnim standardima, imati će zadaću da osigura zakonit ulazak u i izlazak iz BiH, zaštitu BiH od prodora kriminala, uključujući trgovinu drogom i nezakonito useljavanje, pridržavanje međunarodnih obaveza kao što su sankcije, i pomaganje carinskirn organirna u izvršavanju njihovih zadaća. Dok granična služba ne bude uspostavljena, potrebno je žurno poduzeti korake kako bi se zatvorili neregularni granični prijelazi.

Aktivnosti: OHR trenutno vrši izradu nacrta Zakona o graničnoj službi uz koordinaciju sa predstavnicima međunarodne zajednice. Očekuje se da će nacrt Zakona biti završen do aprila 1999. godine. PIC je u Madndu zatražio da do 1. oktobra 1999. godine s radom započne prvi kontignent granične službe BiH. (OHR; SFOR; UNMBiH)

2. Paralamentarne komisije

Još jedna strukturna reforma koja je od osnovnog značaja za napore koji se poduzimaju u vezi sa borbom protiv korupcije je uspostava stalnih parlamentarnih komisija sa zadaćom nadgledanja proračuna i nadležnosti organa vlasti u oba Entiteta i na državnoj razini. Ove komisije bi takođe imale ovlasti da istraže i izvjeste o surnnjivirn korumpiranim radnjama vezanirn za prikupljanje i trošenje javnih prihoda. Skupštine su odgovome glasačima za pravilno trošenje i obračun javnih prihoda. Skupštine ne mogu u cjelosti izvršavati svoje zadaće ukoliko nemaju mogućnost poduzirnanja istražnih radnji u vezi s spornim rashodima ili optužbama vezanirn za navodnu korupciju. Postupci ovih komisija osiguravaju transparentnost i izradu izvješća o radu organa vlasti (Stub III) što, za uzvrat, rezultira boljim informiranjem javnosti. (Stub I)

Komisije za nadgledanje, kada imaju odgovarajuće ovlasti, pokazale su se kao vrlo učinkovita u razotkrivanju korupcije i djelovanju u pravcu njenog suzbijanja. Komisije međutim moraju imati ovlasti da upute sudski poziv svjedocima i da nametnu obavezu izrade dokumenata u vezi s rashodirna organa vlasti. Neodazivanje na sudski poziv bi trebalo za posljedicu irnati diskvalificiranje pojedinca i/ili preduzeća iz daljnje službe u organima vlasti ili ukidanje mogućnosti da ti pojedinci i/ili preduzeća u budućnosti sklapaju ugovore s organima vlasti. Bez ovih ovlaštenja, učinkovitost komisija biti će ozbiljno ograničena.

Aktivnosti: OHR će u aprilu 1999. godine uputiti dopise odgovarajućim Skupštinama pozivajući ih da do juna 1999. godine uspostave ove komisije i nudeći tehničke savjete i pomoć međunarodne zajednjce. (OHR)

3. Funkcija financijske revizije

Uspostavljanje Vrhovne institucije za financijsku reviziju predstavlja značajnu institucionalnu promjenu u strukturi organa vlasti. Dužnosnici koji obnašaju javne funkcije u organima vlasti moraju javnosti odgovarati za svoj rad i za raspolaganje javnim prihodima. Neovisne vanjske i unutarnje financijske revizije aktivnosti organa vlasti predstavljaju osnovne elemente u okviru demokratskih sistema. Bez financijske revizije u cilju sistemske analize aktivnosti tokom ranijih proračunskih perioda, niti javnost niti članovi Parlamenta ne mogu dobiti bilo kakvu taćnu informaciju o korištenju javnih sredstava. Radi toga dolazi do podrivanja sistema odgovomosti i transparentnosti organa vlasti. Međutim, da bi se ovi rezultati postigli, izvješća o fmancijskoj reviziji koja izrade Vrhovne institucije za financijsku reviziju moraju biti prezentirana odgovarajućim parlamentarnim komisijama kao i medijima radi dostavljanja ovih informacija u javnost.

The Transparency International Source Book, 199

Jedan o ključnih elementata reforme Programa Svjetske banke za strukturalno prilagođavanje javnog financiranja je uspostava Vrhovnih institucija za financijsku reviziju (SAIs) u okviru Entiteta kao i za zajedničke državne institucije. Prijedlog Svjetske banke poziva na uspostavu SAIs u okviru entitetskih organa vlasti da bi izvršili reviziju poštivanja propisa; reviziju kojom se odobrava izdavanje dozvola za obavljanje određenih aktivnosti; i reviziju obavljanja poslova. Na državnoj razini bi se uspostavio Državni ured za financijsku reviziju u cilju osiguranja mehanizama za fmancijsku reviziju zajedničkih institucija države i sredstava koja su osigurali Entiteti. Prijedlog takođe poziva na uspostavu snažne politike fmancijske revizije i institucija u okviru svakog Entiteta i na državnoj razini.

Pored toga, program CAFAO-a uključuje projekt kojim se uvodi interna financijska revizija i mehanizmi, a kojima se osigurava učinkovito rukovođenje: u organima vlasti koji se bave prikupljanjem prihoda. Ovo uključuje izradu procedura za intemu financijsku reviziju, razvoj struktura za podršku kao i proširivanje stručnih znanja putem dolaska međunarodnih stručnjaka koji će raditi uz lokalne carine i poresko osoblje.

Zahtjevi vezani za transparentnost i financijsku reviziju takođe trebaju obuhvatiti javna poduzeća i poduzeća u društvenom vlasništvu, kao što su poduzeća za pružanje telefonskih usluga i snadbijevanje električnom energijom, kako bi se osiguralo potpuno informiranje javnosti o svim aspektima javnih prihoda i rashoda.

Aktivnosti: Oba Entiteta će do juna 1999. godine usvojiti Zakone kojima se uspostavljaju Vrhovne institucije za financijsku reviziju; a planirano je da do 30. decembra 1999. godine ovi uredi u cjelosti budu uspostavljeni i započnu s radom. (US Treasury; Svjetska banka., USAlD)

4. Uredi za transparentnost

Potreba za transparentnošću je obrađena u dijelu ovog teksta koji se odnosi na strateške stubove kao i u dijelu o javnim prihodima. Međutim, do ispunjenja uvjeta potrebnih za transparentnost neće doći automatski. Na svim razinama organa vlasti treba biti uspostavljen Centralni ured koji će izvršiti pregled postojećih i predloženih zakona, pravila i procedura i utvrditi promjene koje je potrebno izvršiti kako bi se osigurala transparentnost. Predviđeno je da ovi uredi blisko surađuju s raznim uredima ombudsmana u BiH. Uredi će takođe dobiti i imati ovlaštenje da istražuju primjedbe građana koji tvrde da im je uskrćeno ili onemogućeno uživanje njihovog prava na pristup javnim informacijama ili prava da izvrše pregled postupaka organa vlasti. Uredi za transparentnost će skupštini i javnosti podnositi periodična izvješća o svojim nalazima i preporukama. Ovi uredi bi trebali neovisni od izvršnih organa vlasti i odgovomi javnosti i skupštinama.

Aktivnosti: Radna grupa za izradu naccrta zakona kojima se osigurava transparentnost u radu organa vlasti i odobrava uspostava ureda za transparentnost na razini Entiteta i države, bti će uspostavljena do marta 1999. godine. Nacrt zakona će biti završen do septembra 1999. godine, a skupštine će ga usvojiti do decembra 1999. godine. Planirano je da ovi uredi započnu sa radom do marta 2000. godine. (OHR)

5. Reforma državne službe

U mnogim oblastima javnog sektora u BiH, kao i u velikom broju organa vlasti koji se nalaze u procesu tranzicije iz socijalističkih struktura, postoji neravnoteža u pogledu broja djelatnika zaposlenih u organima vlasti. Prema postojećim nivoima proračuna, ovi djelatnici su slabo plaćeni zbog ekonomske situacije i radi nedovoljnih prihoda koje imaju organi vlasti. To rezultira situacijom koja je kao stvorena za korupciju. Neophodno je izvršiti reformu državne službe kako bi se broj zaposlenih djelatnika sveo na realan broj i kako bi im se povećala primanja, te će na taj način postojati manja vjerovatnoća da će ovi službenici doći u iskušenje i pribjeći korumpiranim radnjama.

U ovoj oblasti mora doći do dodatnih prilagođavanja s obzirom da u izvjesnoj mjeri sadašnji sistem djeluje kao oblik socijalne zaštite. Ako veliki broj djelatnika zaposlenih u organima vlasti bude otpušten u ekonomskoj situaciji gdje ne postoje mogućnosti za zapošljavanje u privatnom sektoru, onda organi vlasti samo prebacuju odgovornost za isplatu ličnih dohodaka na obvezu placanja socijalne zaštite.

Aktivnosti: Radne grupe će biti uspostavljene do jula 1999. godine. Za svako ministarstvo na entitetskoj razini potrebno je do septembra 1999. godine izraditi analize u vezi s popunjavanjem kadrovima i o učinkovitosti kako bi se odredio optima1ni broj zaposlenih djelatnika u svakom ministarstvu uzimajući u obzir odgovarajuće zadaće i nadležnosti koje imaju ova Ministarstva. Ove analize i preporuke će biti završene do januara 2000. godine. Entitetske vlade trebaju do marta 2000. godine usvojiti planove za prestruktuiranje kako bi revidirale broj zaposlenih djelatnika u svakom ministarstvu i usvoji realne razine plaća (OHR).

6. Vladini propisi

Karakteristika organa vlasti u socijalističkim sistemima je da su bili preopterećeni velikim brojem propisa, od kojih su se rnnogi odnosili na izdavanje različitih dozvola, potvrda i odobrenja koje su pojedinci i poduzeća trebala imati da bi započela privatne ili poslovne projekte. Dobijanje službenog "pečata" bilo je, i u rnnogim slučajevima još uvijek jeste, uvjet za skoro svaki poduhvat. Da bi odmah izdali čak i rutinsku potvrdu rukovodećih organa, slabo plaćeni djelatnici u organima vlasti su očekivali "poklon", a oni kojima je potrvda potrebna prihvatali su plaćanje "mita" kao neizbježan dio ovog procesa. Nažalost, opći stav u BiH nije osuđivanje ovih djelatnika, nego im se radije zavidi na tome što imaju tako dobar posao.

U Bosni i Hercegovini, pojedinci koji namjeravaju otvoriti nova poslovna preduzeća prihvataju, a njihova predviđanja koja se odnose na troškove čak kao sastavni dio navode ova dodatna plaćanja djelatnicima zaposlenim u organima vlasti. Oni su motivirani željom da izbjegnu odlaganja, a i saznanjem da će drugi koji plate mito imati prioritet pri pružanju tražene usluge.

Pružanje pomoćI zemljama u borbi protiv korupcije, Svjetska banka, 1997

Krug institucionalne korupcije mora biti prekinut. Cijena koju plaća ekonomija ne uključuje samo povećane troškove za one koji traže dozvole, nego i gubitak za organe vlasti u slučajevirna kada se dozvole izdaju bez plaćanja nakanda u korist organa vlasti.

Međutim, veći gubitak predstavlja naglašena ekonomska distorzija prouzročena mitom i potkopavanjem kredibiliteta vlasti.

Nažalost, nedavna povijest je pokazala da vlade u tranziciji često donose dodatne propise u pokušaju da "prilagode" ekonomiju njegovoj novoj fazi, čime se pogoršavaju problemi u vezi s postojanjem pretjeranog broja propisa. Glede reforme, dužnosnici i uposleni u organirna vlasti irnaju malo interesa za preuzirnanje inicijative za elirniniranje teških zahtjeva.

Smanjenje broja propisa i ekspanzija tržišta predstavljaju moćne instrumente za kontrolisanje korupcije. Stirnuliranje pojedinaca i poduzeća se može promijeniti preko noći uklanjanjem kontrola i uvođenjem sistema raspodjele koje diktira tržište. Ovo se može postići, i to djelomice, sistemskim smanjenjem broja propisa, zahtjeva za izdavanje licenci i ostalih prepreka za ulazak novih firmi, kako stranih, tako i domaćih.

Aktivnosti: Uspostavit će se radna skupina međunarodnih i lokalnih eksperata koja će pregledati i analizirati procedure raznih ministarstava i izdati preporuke u vezi s vladinim regulatomim procedurama i procedurama za izdavanje dozvola. Radne grupe će biti uspostavljene do jula 1999. godine, dok će njihova izvješća i preporuke biti završene do janauara 2000. godine. Implementiranje preporuka će početi u julu 2000. godine. (OHR).

D. Javno informisanje

1. Konferencija OHR-a na temu korupcija i transparentnost

Visoki predstavnik Carlos Westendorp će biti domaćin dužnosnicima BiH na Konferenciji o borbi protiv korupcije/o transparentnosti koja će se održati u Sarajevu u prvoj polovici 1999. godine. Državni i entitetski dužnosnici iz sve tri grane vlasti će biti pozvani da daju potporu strategiji za borbu protiv korupcije/strategiji za transparentnost i da surađuju u implementiranju efektivnog programa za borbu protiv korupcije. Konferencija će označiti početak prve pune godine iskoordinirane i sveobuhvatne međunarodne strategije za borbu protiv korupcije.

Iskoordinirat će se medijska pokrivenost kako bi se uputila jasna poruka onima koji su involvirani u korupciju, kao i javnosti općenito, da se u Bosni i Hercegovini korupcija neće tolerisati. Na Konferenciju će biti pozvan određeni broj iskusnih predstavnika domaćih nevladinih organizacija (NVO). Te nevladine organizacije mogu dati dragocjen doprinos u smislu ostvarenja veze između političara i građana u svrhu obrazovanja i pružanja informacija (pogledati: Civilno društvo i jačanje javnog informisanja).

Aktivnosti: OHR će iskoordinirati Konferenciju koja je planirana za april 1999. godine.

2. Dužnosnici i uposleni u organima vlasti

Kako bi strategija za borbu protiv korupcije bila uspješna, ona mora naići na potporu i razumijevanje svih građana, uključujući i potporu i razumijevanje dužnosnika i uposlenih u organima vlasti. To su pojedinci koji su obično u najboljoj poziciji da zamijete i izvijeste o aktivnostima vezanim za korupciju. Seminari će se organizirati, za uposlene u organima vlasti u oba entiteta na temu korupcije i štete koju korupcija prouzrokuje po društvo. Nakon usvajanja, Etički kodeksi za dužnosnike i uposlene u organima vlasti će se u okviru seminara ana1izirati i o njima će se voditi rasprava. Prezentirat će se različiti modeli pristupa borbi protiv korupcije na svim razinama vlasti sa naglaskom na instrumente koji su potrebni za trenutačno poduzimanje aktivnosti na lokalnim i regionalnim razinarna vlasti.

Aktivnosti: Planirano je da ti seminari počnu u julu 1999. godine. Seminari pod vodstvom OSCE-a će pomagati uposlenim u organima vlasti (kantonalnim i općinskim) u izradi Etičkog kodeksa i boljem razumijevanju štete koju korupcija prouzrokuje po privredu i društvo i takođe će pomoći razvoju struktura vlasti ili kanala komuniciranja kojima se korupcija suzbija. CAFAO takođe ima planove za seminare iz te oblasti. (OSCE; CAFAO).

3. Civilno društvo

Civilno društvo obuhvaća one organizacije, strukture i rnreže koje su odvojene od vlasti, ali čije se aktivnosti ipak prožimaju sa aktivnostima vlasti i u poziciji su da vrše utjecaj. Civilno društvo obuhvaća, prirnjerice, profesionalne asocijacije poput državne odvjetničke komore, sindikata, gospodarskih komora, nevladinih organizacija i medija. Civilnom društvu u BiH je potrebita daljnja potpora i razvoj kako bi postalo učinkovit partner u borbi protiv prijevare i korupcije.

Potpora civilnog društva svakom programu za borbu protiv korupcije je krucijalna za uspjeh takvog nastojanja. Pripadnici civilnog društva moraju shvatiti posljedice po demokratske institucije i ekonomiju ukoliko se dozvoli cvjetanje korupcije. Informirano i obrazovano civilno društvo mora preuzeti aktivnu ulogu u nastojanjima usmjerenim na borbu protiv korupcije. U borbi protiv korupcije je potrebno stvoriti partnerstvo između vlasti i civilnog društva.

Apelirat će se na domaće nevladine organizacije (NVO) i ostale članove civilnog društva da dostave informacije i saznanja putem javnih debata o tim pitanjima. Između građana i lokalnih vlasti mora započeti dijalog, dok će se predstavnici nevladinih organizacija i drugih civilnih institucija podsticati na sudjelovanje u svojstvu eksperata i sudionika na tribinama u okviru zajednica, kao i na drugim sastancima.

Mediji, koji su možda najvidljiviji i potencijalno najučinkovitiji segmet civilnog društva, su od osnovnog značaja za uspjeh programa za borbu protiv korupcije. Ne može se tolerisati kršenje garancija za slobodu štampe sadržanih u Ustavu BiH i Ustavima entiteta, kao i u Evropskoj konvenciji o Ijudskim pravima. Mora se podsticati odgovomo izvješćivanje temeljem istraživanja bez uplitanja vlasti i politike. Program OSCE-a za demokratizaciju podstiče domaće nevladine organizacije da preuzmu jaču propagandnu ulogu, zatraže veću odgovomost od vladajućih stranaka i drže političare odgovomim za trenutnu situaciju.

Aktivnosti: Od jula 1999. godine će se organizirati seminari za članove civilnog druŠtva u oba entiteta. (OSCE; USAID, FondacIja SOROŠ).

4. Jačanje javnog informisanja

Osim potpore uposlenim u organima vlasti i civilnim institucijama, potrebna je snažna i javna potpora izradi održivog programa za borbu protiv korupcije. Potrebno je osloboditi se percepcije da je korupcija neminovna i bezopasna. To se može postići putem: opće medijske kampanje o metodama i posljedicama korupcije; posebne obuke namijenjene širokoj javnosti i skupinama građana; obrazovnog paketa za borbu protiv korupcije koji će se prezentirati u školama; širenja informacija u vezi s borbom protiv korupcije putem Centara za demokratiju (OSCE)/Čitaonica i Centara za političke resurse (PRC); i organiziranja okruglih stolova i sastanaka na lokalnoj razini u cilju pružanja pomoći zajednicama na temu korupcije, s osvrtom na ulogu i odgovomost pojedinačnih građana. Samo onda kada građani prepoznaju korupciju i kada budu svjesni njenih posljedica biti će u mogućnosti da prigodom glasanja izvrše pravi izbor.

Aktivnosti: Planirano jc da ovaj program počne u prvoj polovici 1999. godine i to sa Konferencijom OHR -a na temu korupcije i transparentnosti i da se nastavi tokom cijele 2000. godine. (OHR, OSCE).

E. Privatizaciia

Privatizacija predstavlja visok prioritet u reformi BiH gospodarstva ne samo kako bi osigurala temelj za gospodarski rast, nego i zato što bi, dugoročno gledajući, trebala umanjiti korupciju. Paralelno sa tradicionalnim ciljevima privatizacije, program u BiH ima dva dodatna cilja: pojašnjenje vlasništva nad sredstvima za proizvodnju; i eliminiranje unutamjih javnih dugova. Ovaj drugi cilj je bio razlog zbog kojeg su oba

entiteta izabrala model privatizacije putem "vaučera". Entiteti su usvojili svoje zakone o privatizaciji i planirano je da implementacija ubrzo počne.

Budući da je uspješan program privatizacije od primarne važnosti za razvoj snažne privrede slobodnog tržišta, programu je dodijeljen poseban sektor u strategiji za borbu protiv korupcije. Sva četiri strateška stuba se odnose na sektor privatizacije. Mogu se poduzimati koraci u razvoju procedura u provatizaciji kako bi se smanjila šansa za aktivnosti na korupciji i prevari. Potrebna je transparentnost u procesu privatizacije kako bi se osiguralo da je procedura poštena i nepristrasna. Obrazovanje i informisanje javnosti o procesu privatizacije je potrebno kako bi se osiguralo da su svim podnositeljima zahtjeva koji imaju pravo sudjelovati u procesu privatizacije poznata njihova prava i kako bi se osiguralo povjerenje javnosti u ovaj proces.

Uspješnim programom privatizacije će se smanjiti moć i sloboda odlučivanja menadžera i birokrata u javnom sektoru, kao i političkih stranaka, dok će se konkurencija i transparentnost povećati. Međutim, sprečavanje korupcije u procesu privatizacije je teška zadaća, kao što to navodi Svjetska banka:¹⁴

Programi privatizacije nude mnoge šanse za prevaru i korupciju, i programi u BiH nisu izuzetak. Bitno je onemogućti da političke stranke, nezakonite strukture vlasti i paralelne institucije dobiju i koriste vaučere u cilju zadržavanja ili sticanja kontrole nad privatiziranim preduzećima. Inače, i dalje bi vršili utjecaj koji štetno djeluje na BiH ekonomiju. Stoga je potrebna određena vrsta ograničenja involviranosti političkih stranaka i njihovih ogranaka u procesu privatizacije. Takođe su potrebni strožiji i jasni propisi za nabavku; neovisni revizori koji će pratiti nabavku; i zakoni protiv monopola/prokonkurentski zakoni, sa značajnim ekonomskim i kaznenim mjerama. Potencijal za "omalovažavanje vrijednosti kapitala" se takođe mora prepoznati i tamo gdje postoji razlog za sumnju da može doći do nepropisnog raspolaganja sredstvima mora se pozorno izvršiti detaljan pregled početne bilance stanja.

Poseban nadzor se mora posvetiti transakcijama iz oblasti privatizacije na bazi tendera/izravnih pregovora koje su najmanje transparentne metode privatizacije, kao nezakonitoj dokapitalizaciji i zajedničkim ulaganjima gdje postoji jasna namjera da se reducira procenat društvenog vlasništva. Potrebna je jedna jaka komisija za vrijednosne papire u kojoj će djelovati neovisni članovi koji će osigurati da je prijelaz na preduzeća koja imaju akcijski kapital proveden na zakonski i transparentan način.

Okvirni zakon o privatizaciji kojeg je Visoki predstavnik stavio na snagu u julu 1998. godine zahtijeva od entiteta da usvoje zakone koji osiguravaju maksimalnu transparentnost i javnu odgovomost u procesu privatizacije i koji će biti u skladu sa Daytonskim sporazumom. Komisija za praćenje procesa privatizacije, koju je osnovao Visoki predstavnik, pruža garancije kojima se osigurava efikasna primjena principa iz Daytonskog sporazuma i Okvirnog zakona od strane entitetskih agencija za privatizaciju i agencija za privatizaciju na lokalnoj razini.

Cilj Jedinice za borbu protiv korupcije i zloupotreba jeste smanjiti mogućnosti korupcije u procesu privatizacije, pritom ne ometajući progres cjelokupnog programa. Ta Jedinica ce takođe surađivati sa Komisijom za praćenje procesa privatizacije kako bi prema potrebi pružala pomoć i potporu.

Aktivnosti: Potrebno je do marta 1999. godine uspostaviti nadzomi odbor za agencije za pnvatizaciju. Entiteti, takođe do marta 1999. godine, trebaju usvojiti jasne propise za nabavku koje mogu verificirati neovisni revizori: Do aprila 1999. godine entiteti trebaju usvojiti zakone kojima se ograničava involviranost političkih stranaka i njihovih ogranaka u procesu pnvatizacije. U Federaciji se mora uspostaviti Komisija za vrijednosne papire i početi sa radom do marta 1999. godine, a do maja 1999. treba biti uspostavljena odgovarajuća komisija u Republici Srpskoj: Do juna 1999. godine entiteti trebaju usvojiti zakone protiv monopola i za promoviranje konkurencije. (USAlD, OHR, Svjetska banka, MMF).

F. Međunarodna saradnja

Bosna i Hercegovina bi treba1a iskoristiti iskustvo drugih zema1ja, kao i iskustvo međunarodnih organizacija, budući da korupcija i organizirani krimina1 imaju međunarodnu dimenziju. Saradnja bi se treba1a razvijati sa drugim zem1jama putem bi1atera1nih sporazuma, u potpunosti iskorištavajući re1evantne međunarodne ugovore, ne samo da bi suzbi1i prevaru i korupciju, nego da bi i podstaknu1i međunarodno investiranje u privredi. BiH bi treba1a ojačati zvaničnu, i kada to odgovara i kada je pravno moguće, neformalnu međunarodnu saradnju na razini istrage, tužite1jstva i na operativnoj razini. Ovo može dovesti do: razmjene priručnika u kojima se objašnjavaju procedure koje slijede druge zem1je; određivanja "punktova za kontakte" za ubrzanje zahtjeva za informativnu i1i pravnu pomoć; uspostave zajedničkih međunarodnih tije1a (Task Force); i identificiranja "najbo1jih praksi" u istražnim tehnikama; razmjene napredne istražne tehno1ogije; i razvoja adekvatnih garancija u međunarodnoj razmjeni osjet1jivih informacija.

BiH bi treba1a odmah poduzeti korake kako bi se upozna1a sa re1evantnim međunarodnim konvencijama i programima koji će ići u pri1og njenim nastojanjima usmjerenim na borbu protiv korupcije. Trebalo bi pojačati pravni okvir BiH i entiteta kako bi odražavao 20 vodećih principa protiv korupcije koje je Vijeće Minstara Vijeća Evrope usvojilo (6. novembra 1997. godine). Takođe je potrebno razmotriti Konvenciju o korupciji krivičnog zakona Vijeća Evrope (4. novembra 1998.), Evropsku konvenciju o ekstradiciji iz 1957., Evropsku konvenciju o zajedničkoj pomoći u krivičnim predmetima iz 1959., i Konvenciju o pranju novca, traženju, oduzimanju i konfiskaciji i1egalne dobiti (1990.).

Aktivnosti: Do marta 1999. godine OHR će izvršiti koordinaciju sa vlastima na entitetskoj i državnoj razini kako bi se poduzeli neophodni koraci na ratifikaciji relevantnih međunarodnih konvencija u cilju sudjelovanja j uspješnog korištenja međunarodne saradnje i pomoći u oblasti borbe protiv korupcije.

Zaključak

Izazov za međunarodnu zajednicu, kao i za vlasti i građane Bosne i Hercegovine je jasan -korupcija se mora zaustaviti.
Štetu koju korupcija izravno nanosi osjećaju građani BiH, ali je ona suptilnija u potkopavanju nastojanja na uspostavi tržišne ekonomije i daljnjeg razvoja demokratskih vlasti.

Strategija za borbu protiv korupcije je ambiciozna, ali kada bude implementirana osigurat će uspostavu neophodne infrastrukture za borbu protiv korupcije i takođe će osigurati da su dužnosnici u organima vlasti, građansko društvo i javnost upoznati sa opasnošću koju korupcija predstavlja za njihovu zemlju. Konačan uspjeh borbe protiv korupcije će se odrediti kroz političku volju građana Bosne i Hercegovine i kroz izraz te volje u izboru njihovih vođa.

Akronimi i skraćenice

ABA/CEELI - Američka odvjetnička komora/Zakonska inicijativa središnje i Istočne Evrope

BiH - Bosna i Hercegovina

CAFAO - Ured Evropske komisije za carinsku i fiskalnu pomoć CoE Vijeće Evrope

DOJ/CEELI - Odjel za pravosuđe SAD-a/Zakonska inicijativa Središnje i Istočne Evrope

ECHR - Evropska konvencija o ljudskim pravima

Federation - Federacija Bosne i Hercegovine

IMF - Međunaordni monetarni fond

IPTF - Međunaordna policija (UNMIBH)

JSAP - Program procjene pravosudnog sistema (UNMIBH)

OHR - Ured Visokog predstavnika

OSCE - Organizacija za sigurnost i saradnju u Evropi

PMAU - Jedinica za monitoring nabavke i reviziju

RS - Republika Sprska

SSB - Srpska državna banka

SFOR - Stabilizacijske snage

SAI - Vrhovna institucija za reviziju

TI - Transparency International

UNCICP - Centar Ujedinjenih naroda za sprečavanje međunarodnog kriminala

UNMIBH - Misija Ujedinjenih naroda u Bosni i Hercegovini

USAID - Agencija SAD-a za međunarodni razvoj

ZPP - Zavod za Platni Promet