Walter: Je li Dejtonski mirovni sporazum za njegove potpisnike predstavljao istinski postignut dogovor ili, pak, rješenje koje je nametnuto voljom drugih?
WP: Dejtonski mirovni sporazum je me?unarodni i obavezuju?i sporazum. Oko njega nema nikakvih znakova pitanja.
Kada govorimo o Dejtonskom mirovnom sporazumu, želio bih prokomentarisati ?lanak Francisa Boylea koji ste nedavno objavili. Zaista sam veoma iznena?en da me advokat koji zastupa BiH pred Me?unarodnim sudom pravde optužuje za, kao što kaže, “saradnju sa genocidnom Republikom Srpskom u cilju teritorijalne podjele BiH kroz rušenje Dejtonskog mirovnog sporazuma.” Kao što znate, sve navedeno je potpuni nonsens. RS je uspostavljena Dejtonskim mirovnim sporazumomo, te je stoga razumljivo da moram da se bavim i radim sa Republikom Srpskom. Moj mandat je implementacija Dejtonskog mirovnog sporazuma, 55 vlada i organizacija su zadovoljne na?inom na koji obavljam svoj posao. Tako?er Vam je sigurno poznato, u svim mojim govorima i ?lancima objavljenim u inostranstvu, u New York Timesu, International Herald Tribuneu, Financial Timesu i Wall Street Journalu ľ jedna od tema koja se ponavlja je moj ?vrst otpor svim pozivima na podjelu BiH.
?ak me više iznenadilo da ste na osnovu ?lanka gosp. Boylea na naslovnoj stranici objavili “Kraj igre W. Petritscha”. Gosp. Boyle možda nije upoznat sa mojim radom, ali vi jesteů
Walter: Je li Sporazum po vašem mišljenju pravedan i, ako nije, na ?iju je štetu?
WP: Dejtonski mirovni sporazum predstavlja kompromis, kao što je to obi?no slu?aj sa mirovnim sporazumima. Njegov prvi veliki rezultat jeste da je njime uspostavljen mir u BiH. Druga velika prednost Dejtona jeste to što on nije kruto postavljen sporazum nego, naprotiv, pruža mnoge mogu?nosti i ima ugra?ene mehanizme za dalji razvoj Bosne i Hercegovine. Primjer toga jeste aktuelna implementacija Odluke Ustavnog suda BiH o konstitutivnosti sva tri naroda u oba entiteta. Ona predstavlja historijsku, revolucionarnu odluku koja ?e imati velikog utjecaja na živote ljudi, a sam Ustavni sud koji je donio tu Odluku jeste jedna od institucija predvi?enih Dejtonskim mirovnim sporazumom!
Ukoliko jednog dana predstavnici bosanskohercegova?kih naroda i gra?ana odlu?e da naprave izmjene i dopune osnovnog aneksa ľ Aneksa 4, tj. Ustava Bosne i Hercegovine mogu to i uraditi. Dejton predvi?a i tu mogu?nost.
Mnogi ?e aneksi vremenom postati bespredmetni ľ naprimjer, aneksi koji se odnose na vojna pitanja su gotovo provedeni, a Aneks 3, koji se odnosi na izbore, više se ne?e primjenjivati jer ?e od sada BiH sama organizirati svoje izbore, itd.
Prema tome, i sami vidite da Dejtonski sporazum predstavlja osnovni projekat, temelj u kome su sadržane mogu?nosti daljih promjena. Predstavnici gra?ana BiH mogu ga dalje usavršiti, te na taj na?in kreirati svoju vlastitu državu sa punim suverenitetom i samoopredjeljenem.
Walter: Je li Mirovni sporazum BiH i njenim gra?anima donio napredak i prosperitetnu budu?nost? U kojim je segmentima, po Vašem mišljenju, došlo do napretka, a u kojima nije?
WP: U?injen je veliki napredak. Pogledajte proces povratka izbjeglica i ?injenicu da su se hiljade Bošnjaka vratile u Janju, Fo?u i druga mjesta gdje je povratak izgledao nemogu?. Hiljade Srba su se vratile u Drvar, Grahovo i Glamo?, Hrvati se vra?aju u svoje domove u srednjoj Bosni i Posavini. To se ne bi dešavalo bez Aneksa 7 i imovinskih zakona koje sam proglasio 1999. godineů Osvrnite se na ?injenicu da trenutno u Srebrenici podižemo mezarje i spomen obilježje, što je itekako važno za pravdu i pomirenje. Pogledajte nove vlade koje rade na rješavanju egzistencijalnih pitanja, na ekonomskoj reformi, iskorjenjivanju korupcije, privla?enju investicija, socijalnoj zaštiti.
Što se mene li?no ti?e, želio bih izraziti svoje zadovoljstvo ?injenicom da Vlada Alijanse zahtijeva samoodgovornost i partnerski odnos sa me?unarodnom zajedicom i tako prihvata ideju “odgovornosti” (ownership) koju sam promovirao po svom dolasku u BiH prije dvije godine. Konkretan primjer je usvajanje Izbornog zakona. U nedjelju, prije nego što je Zakon usvojen, pozvao sam ih da do?u kod mene ku?i i razgovaraju o Zakonu. Pregovarali su u mom prisustvu, iznalazili kompromise, raspravljali i, na kraju, riješili to pitanje; skoro da nije bilo potrebe za mojom intervencijom. A to su samo neki primjeri napretka… Mogao bih Vam beskona?no nabrajati takve primjere ali nam ovaj intervju za njih ne daje dovoljno mjesta.
Što se negativne strane ti?e, bojim se da su povratnici još uvijek meta maltretiranja, zastrašivanja i diskriminacije. Krajnje sam zabrinut zbog izbijanja nasilja u Banjoj Luci i Trebinju u maju mjesecu, što je za mene pokazatelj da su klima i na?in razmišljanja u RS-u još uvijek nacionalisti?ki i isklju?ivi. Zabrinut sam i zbog stanja privrede u Bosni i Hercegovini. Me?utim, želio bih napomenuti da te loše strane nemaju ništa sa samim Dejtonskim sporazumom nego radije sa neuspjehom bivših vlasti da taj Sporazum provedu onako kako je on zamišljen i napisan.
Walter: Smatrate li da je Dejton proveden? Ukoliko ne, šta još nije postignuto i zašto? Kada ?e i ta pitanja biti riješena?
WP: Op?e je poznato da Dejtonski sporazum još uvijek nije proveden u potpunosti. Je li, naprimjer, Aneks 7 proveden do kraja? Nije. Odre?eni napredak jeste postignut, ali je sramna ?injenica da šest godina nakon završetka rata i dalje ima na stotine hiljada izbjeglica i raseljenih lica.
Na Vaše pitanje kada ?e provedba Dejtona biti okon?ana re?i ?u Vam sljede?e. Prije svega, mislim da ?e prote?i još dosta vremena do realizacije istinskog koncepta Dejtona ľ do uspostave istinske demokratije, do istinskog poštivanja ljudskih prava. Treba vremena da se te stvari nau?e. U skladu s tim mogu re?i da smatram da su bosanskohercegova?ki gra?ani i politi?ari nau?ili dosta toga u proteklih šest godina. Pogledajte koja pitanja vlade trenutno rješavaju: ekonomska pitanja, socijalna pitanja, pitanja od suštinskog zna?aja ľ dok je samo nekoliko godina unazad najvažnije pitanje bilo može li g. Krajišnik u?i u salu za sjednice Predsjedništva na ista vrata na koja ulazi gospodin Izetbegovi?!!
U isto vrijeme, vjerujem da ?e do?i do postepenog zaokreta od provedbe Dejtona ka integraciji Bosne i Hercegovine u Evropu. Ve? se sada te dvije stvari donekle preklapaju. Pogledajte, naprimjer, preduslove za prijem BiH u Vije?e Evrope ľ pitanja iz oblasti ljudskih prava i reforme pravosudnog sistema ľ ili zahtjeve postavljene u “Smjernicama” Evropske unije, kao što su provedba imovinskih zakona i donošenje bitne zakonske regulative iz oblasti ekonomije ľ vidje?ete da su sva ta pitanja istovremeno i “pitanja Dejtonskog sporazuma”.
Prema tome, ne mislim da ?e se implementacija Dejtonskog sporazuma ikada okon?ati. Proces njegove provedbe ?e biti postepeno zamijenjen procesom integracije Bosne i Hercegovine u Evropu, ali sam Sporazum i dalje ?e ostati na snazi i na njega ?e se ?esto pozivati. Kao što znate, press konferenciju na kojoj sam se osvrnuo na protekle dvije godine, a koja je održana 16. avgusta u Sarajevu, nazvao sam “Od Dejtona ka Evropi”. Tom prilikom sam rekao da je proces implementacije mira ve? po?eo da se poklapa sa procesom evropeizacije. Kako vrijeme bude prolazilo, do?i ?e do postepenog prelaska sa implementacije mira ka evropeizaciji, odnosno od Dejtona ka Evropi. Proces evropeizacije je, tako?er, put za rješavanje nedostataka i popunjavanje praznina koje su možda sadržane u Dejtonskom mirovnom sporazumu.
Walter: Smatrate li da je taj Sporazum valjan, s obzirom na to da su ga potpisale osobe optužene za ratne zlo?ine (Miloševi?, Tu?man)? Može li ijedan sporazum koji ima takve potpisnike biti dobar?
WP: Miloševi? i Tu?man nisu potpisali Dejtonski sporazum kao pojedinci nego ispred država koje su u to vrijeme predstavljali, naime, ispred Republike Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije. Sporazum i dalje ostaje obavezuju?i za sva naredna rukovodstva i vlade tih dviju zemalja, što oni i rade i što ja zaista cijenim.
Walter: Može li jedan me?unarodni sporazum biti valjan ako se njime onima koji su izvršili agresiju dozvoljava da odre?uju unutrašnje ustrojstvo zemlje koju su napali?
WP: Pregovori su se odvijali pod nadzorom me?unarodne zajednice koja se pobrinula za to da odredbe Dejtonskog mirovnog sporazuma budu u skladu sa me?unarodnim pravom i sa najvišim demokratskim standardima i odgovaraju?om praksom. Nadalje, Sporazum su potpisale sve tri zara?ene strane u Bosni i Hercegovini, te Hrvatska i Jugoslavija. Prema tome, koga kod vi smatrali agresorom, druga se strana složila sa Sporazumom i potom ga potpisala. Povrh toga, Dejtonski sporazum je samo osnovni projekat, osnov za dalju izgradnju i promjene koji nudi mnoge mogu?nosti. Zbog toga ga smatram zaista izuzetno “valjanim” kao što ste to Vi nazvali.
Walter: Koji je Vaš stav o potrebi za vršenjem promjena u državi koja se temelji na Dejtonskom mirovnom sporazumu i na koji bi na?in te promjene trebalo izvršiti?
WP: Me?unarodna zajednica dala je svoj doprinos okon?anju rata i postizanju Dejtonskog sporazuma. Sporazum je donio kraj zastrašuju?eg rata, uspostavio mir i Bosni i Hercegovini, dao osnov za njen dalji razvoj u pravcu demokratije i bolje budu?nosti. S obzirom na to da se u Federaciji i RS-u ve? poduzimaju koraci na provedbi Odluke Ustavnog suda o konstitutivnosti bosanskohercegova?kih naroda u oba entiteta, možemo re?i da se Bosna i Hercegovina ve? sada mijenja. Moja odluka od 11. januara, nalagala je Ustavnim komisijama oba entitetska Parlamenta da pripreme prijedloge za provedbu Odluke Ustavnog Suda, a u me?uvremenu, da pregledaju sve zakonske regulative u potrazi za primjerima mogu?e diskriminacije nad jednim od naroda ili grupom ľ Ostalih. Ova je Odluka ?vrsto zasnovana na jednakom statusu sva tri naroda, a izmjenjeni i dopunjeni entitetski ustavi ?e to zape?atiti. To jasno pokazuje da Dejton nije prepreka njenom daljem razvoju. Sporazum, zapravo, ima ugra?ene mehanizme koji to omogu?avaju.
Tako?er smatram da uveliko ohrabruje ?injenica da su državne institucije, kao što je Vije?e ministara, oja?ale i po?ele dobijati zna?ajnu ulogu. Time se omogu?uje u?eš?e Bosne i Hercegovine u evropskim integracijskim procesima, ali i održavanje budu?e Bosne i Hercegovine kao normalne države, nakon što do?e do postepenog okon?anja mandata me?unarodne zajednice.
U jednom momentu ?e bosanskohercegova?ki narodi možda stvarno poželjeti da izmijene centralni dio Dejtonskog sporazuma tj. njegov Aneks 4 ľ Ustav, kojim se definira ustrojstvo države Bosne i Hercegovine i njene institucije. Me?utim, gra?ani i narodi Bosne i Hercegovine su ti koji ?e odlu?iti žele li izvršiti takve izmjene i na koji na?in jer oni sami moraju na?i model suživota i normalnog života u svojoj domovini. Ustav BiH mora odražavati njihove interese i samo ukoliko se oni mogu identificirati sa Ustavom, može do?i i do trajnog mira i stabilnosti ?itave zemlje.
Kao što sam ve? rekao: Proces evropeizacije je put za rješavanje nedostataka i popunjavanje praznina koje su možda sadržane u Dejtonskom mirovnom sporazumu.