|
Koristeći se ovlaštenjima koja su mi data članom V Aneksa 10. (Sporazum o
implementaciji civilnog dijela Mirovnog ugovora) Općeg okvirnog sporazuma za mir
u Bosni i Hercegovini, prema kojem je Visoki predstavnik konačni autoritet u
zemlji u pogledu tumačenja navedenog Sporazuma o implementaciji civilnog dijela
Mirovnog ugovora; i posebno uzevši u obzir član II. 1. (d) istog Sporazuma prema
kojem Visoki predstavnik “pruža pomoć, kada to ocijeni neophodnim, u iznalaženju
rješenja za sve probleme koji se pojave u vezi sa implementacijom civilnog
dijela Sporazuma”;
Pozivajući se na stav XI. 2. Zaključaka Vijeća za implementaciju mira koje se
sastalo u Bonu 9. i 10. decembra 1997. godine, u kojem je Vijeće
pozdravilo namjeru Visokog predstavnika da iskoristi svoj konačni autoritet u
zemlji u pogledu tumačenja Sporazuma o implementaciji civilnog dijela Mirovnog
ugovora da bi pomogao u iznalaženju rješenja za probleme, kako je prethodno
rečeno, “donošenjem obavezujućih odluka, kada to bude smatrao neophodnim,” u
vezi sa određenim pitanjima, uključujući (u skladu sa podstavom (c) ovog stava)
i “druge mjere u svrhu osiguranja implementacije Mirovnog sporazuma na čitavoj
teritoriji Bosne i Hercegovine i njenih entiteta”;
Uzimajući u obzir četiri djelimične Odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine
u slučaju br. 5/98 Odluke Ustavnog suda od 28., 29. i 30. januara 2000. godine
(Službeni glasnik Bosne i Hercegovine, br. 11/00 od 17. aprila 2000. godine), od
18. i 19. februara 2000. godine (Službeni glasnik Bosne i Hercegovine br. 17/00
od 30. juna 2000. godine), od 30. juna i 1. jula 2000. godine (Službeni glasnik
Bosne i Hercegovine br. 23/00 od 14. septembra 2000. godine) i od 18. i 19.
avgusta 2000. godine (Službeni glasnik Bosne i Hercegovine, br. 36/00 od 31.
decembra 2000. godine);
Uzimajući nadalje u obzir da se ove četiri djelimične odluke odnose na brojne
odredbe Ustavâ entiteta Bosne i Hercegovine za koje je utvrđeno da su u
suprotnosti sa Ustavom Bosne i Hercegovine iz Aneksa 4. Općeg okvirnog sporazuma
za mir u Bosni i Hercegovini od 14. decembra 1995. godine (Ustav Bosne i
Hercegovine);
Imajući na umu da entiteti Bosne i Hercegovine imaju obavezu utvrđenu članom
XII Aneksa 4. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini od 14.
decembra 1995. godine (Ustav Bosne i Hercegovine) prema kojoj će “entiteti
u roku od tri mjeseca od stupanja na snagu ovog Ustava izmijeniti svoje Ustave
da bi se osigurala njihova saglasnost sa ovim Ustavom u skladu sa članom III (3)
(b) (ovog Ustava)”;
Uzimajući nadalje u obzir da do datuma donošenja ove Odluke nijedan entitet
nije u cijelosti ispoštovao obavezu sadržanu u gore pomenutom članu;
Konstatujući dalje da je Ustavni sud u svojoj trećoj djelimičnoj odluci u
slučaju broj 5/98 od 30. juna i 1. jula 2000. godine (Službeni glasnik
Bosne i Hercegovine br. 23/00 od 14. septembra 2000. godine) odlučio da je
isključenje bilo kojeg konstitutivnog naroda iz uživanja ne samo građanskih nego
i prava naroda u cijeloj Bosni i Hercegovini u jasnoj suprotnosti sa pravilima o
nediskriminaciji koja su sadržana u Aneksu 4., a ta pravila su utvrđena u cilju
ponovne uspostave multietničkog društva koje se temelji na jednakim pravima
Bošnjaka, Hrvata i Srba kao konstitutivnih naroda i svih građana;
Imajući na umu da entiteti Bosne i Hercegovine nisu do sada preduzeli nikakve
korake u pravcu implementacije pomenute četiri djelimične odluke Ustavnog suda
Bosne i Hercegovine u slučaju br. 5/98;
Podsjećajući da je Visoki predstavnik 11. januara 2001. godine donio Odluku
(Odluka br. 81/01 Službeni glasnik Bosne i Hercegovine br. 2/01 od 29. januara
2001. godine) o uspostavljanju Ustavnih komisija u Federaciji Bosne i
Hercegovine i u Republici Srpskoj sastavljenih na paritetnom osnovu od Bošnjaka,
Hrvata, Srba i pripadnika iz reda Ostalih, naročito kako bi se omogućila
implementacija pomenute treće djelimične Odluke Ustavnog suda uz učešće tri
konstitutivna naroda i pripadnika iz reda Ostalih;
Konstatujući plodonosan rad pomenutih Komisija koji se okončao Izvještajima
od 21. decembra 2001. godine (Komisija za ustavna pitanja Republike Srpske) i od
2. februara 2002. godine (Ustavna komisija Federacije Bosne i Hercegovine);
Konstatujući dalje da je nakon toga određeni broj glavnih političkih stranaka
u Federaciji Bosne i Hercegovine i Republici Srpskoj prihvatio poziv Visokog
predstavnika da pod njegovim pokroviteljstvom zajednički pregovaraju o određenim
osjetljivim ustavnim pitanjima tokom mjeseca marta 2002. godine;
Pozdravljajući nastojanja političkih stranaka uključenih u pomenute pregovore
koja su dovela do Sporazuma od 27. marta 2002. godine o različitim ključnim
elementima koji su neophodni za implementaciju pomenute treće djelimične Odluke
Ustavnog suda Bosne i Hercegovine;
Uvjeren da pomenuti Sporazum predstavlja najširi mogući konsenzus na cijeloj
teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske o uključivanju onih
ključnih elemenata koji osiguravaju jednaku zaštitu prava Bošnjaka, Hrvata i
Srba kao konstitutivnih naroda, i Ostalih, kao i svih građana Bosne i
Hercegovine u oba entiteta;
Konstatujući da će se, u slučaju bilo kakvih naknadnih pitanja u vezi sa
tumačenjem ili primjenom teksta ili terminologije ustavnih amandmana koji se od
trenutka donošenja ove Odluke primjenjuju u Federaciji Bosne i Hercegovine,
koristiti tekst iz Sarajevskog sporazuma od 27. marta 2002. godine u cilju
rješavanje pitanja u vezi sa tumačenjem ili primjenom koja se tiču pitanja
sadržanih u navedenom Sporazumu.
S obzirom da pomenuti Sporazum takođe osigurava poštivanje uvjeta
postavljenog u Komunikeu Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira od 21.
juna 2001. godine, a prema kojem treba postojati simetrija u suštini u pogledu
zaštite koja je zagarantovana za sve narode i građane Bosne i Hercegovine;
Naglašavajući potrebu za održavanjem demokratskih izbora u Bosni i
Hercegovini i imajući na umu da su ti izbori planirani za 5. oktobar 2002.
godine i da su za taj datum IPTF i SFOR obezbijedili logističku podršku,
uključujući i mjere bezbjednosti;
Nadalje imajući na umu da prema članu 1.14. Izbornog zakona Bosne i
Hercegovine, dopunjenog mojom Odlukom od 18. aprila 2002. godine, Izborna
komisija, u slučaju prvih izbora koji se trebaju održati prema odredbama
pomenutog zakona, mora najaviti izbore najkasnije 169 dana prije datuma
održavanja izbora;
S obzirom na vremenski period kojeg su entitetske vlade imale na raspolaganju
do datuma donošenja ove Odluke da provedu četiri djelimične Odluke Ustavnog suda
Bosne i Hercegovine u slučaju br. 5/98;
Naglašavajući značaj činjenice da je Dom naroda Federacije Bosne i
Hercegovine usvojio amandmane na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine koji su u
skladu sa četiri djelimične Odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine u slučaju
br. 5/98, a koji u potpunosti poštuju odredbe iz Sporazuma od 27. marta
2002. godine;
Konstatirajući sa žaljenjem da istog dana Predstavnički dom Federacije Bosne
i Hercegovine nije usvojio te amandmane;
Uzimajući u obzir i imajući u vidu gore navedeno, ovim donosim:
ODLUKU
O IZMJENAMA I DOPUNAMA USTAVA FEDERACIJE BOSNE I
HERCEGOVINE
Ustav Federacije Bosne i Hercegovine mijenja se i dopunjuje kako slijedi:
AMANDMAN XXVII
Bošnjaci, Hrvati i Srbi, kao konstitutivni narodi, zajedno sa Ostalima, i
građani Federacije Bosne i Hercegovine, koja je sastavni dio suverene države
Bosne i Hercegovine, odlučni da osiguraju punu nacionalnu ravnopravnost,
demokratske odnose i najviše standarde ljudskih prava i sloboda, ovim donose
Ustav Federacije Bosne i Hercegovine.
Ovim amandmanom mijenja se zadnja alineja Preambule Ustava Federacije Bosne i
Hercegovine, koja je izmijenjena Amandmanom II na Ustav Federacije Bosne i
Hercegovine.
AMANDMAN XXVIII
(1) Federacija Bosne i Hercegovine je jedan od dva entiteta države Bosne i
Hercegovine i ima svu vlast, nadležnosti i odgovornosti koje Ustavom Bosne i
Hercegovine nisu date u isključivu nadležnost institucija Bosne i Hercegovine.
(2) Bošnjaci, Hrvati i Srbi kao konstitutivni narodi, zajedno sa Ostalima, i
građani Federacije Bosne i Hercegovine, ravnopravno uređuju Federaciju Bosne i
Hercegovine, definisanu Aneksom II Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i
Hercegovini.
Ovim amandmanom mijenja se član I.1. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine,
koji je izmijenjen Amandmanom III na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine.
AMANDMAN XXIX
(1) Službeni jezici Federacije Bosne i Hercegovine su: bosanski jezik,
hrvatski jezik i srpski jezik. Službena pisma su latinica i ćirilica.
(2) Ostali jezici mogu se koristiti kao sredstvo komunikacije i nastave.
Ovim amandmanom mijenja se član I.6. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine.
AMANDMAN XXX
Ombudsmeni Federacije Bosne i Hercegovine
(1) Postoje tri ombudsmena koje imenuje
Parlament Federacije Bosne i Hercegovine u skladu sa federalnim zakonom. Po
jedan ombudsmen se imenuje iz svakog konstitutivnog naroda Bosne i
Hercegovine.
Ovim amandmanom mijenja se naslov pod II B. i član II B.1.1. Ustava
Federacije Bosne i Hercegovine.
AMANDMAN XXXI
A. Zakonodavstvo
a) Zakonodavnu vlast će u Federaciji Bosne i Hercegovine vršiti Zastupnički
dom i Dom naroda.
Ovim amandmanom mijenja se naslov pod A u članu IV Ustava Federacije Bosne i
Hercegovine i iza istog dodaje se novi tekst.
AMANDMAN XXXII
(1) Najmanje četiri člana jednog konstitutivnog naroda će biti
zastupljeno u Zastupničkom domu Federacije Bosne i Hercegovine.
(2) Zastupnički dom sastoji se od devedeset osam zastupnika.
Ovim amandmanom mijenja se član IV.A.1.1. Ustava Federacije Bosne i
Hercegovine.
AMANDMAN XXXIII
Sastav Doma naroda i izbor članova
(1) Sastav Doma naroda Federacije Bosne i Hercegovine će biti paritetan tako
da svaki konstitutivni narod ima isti broj delegata.
(2) Dom naroda sastoji se od pedeset osam delegata, i to po sedamnaest
delegata iz reda svakog od konstitutivnih naroda i sedam delegata iz reda
Ostalih.
(3) Ostali imaju pravo da ravnopravno učestvuju u postupku većinskog
glasanja.
Ovim amandmanom mijenja se član IV.A.2.6. Ustava Federacije Bosne i
Hercegovine.
AMANDMAN XXXIV
(1) Delegate Doma naroda biraju kantonalne skupštine iz reda svojih delegata
proporcionalno nacionalnoj strukturi stanovništva.
(2) Broj delegata za Dom naroda koji se biraju u svakom kantonu srazmjeran je
broju stanovnika kantona, s tim što se broj, struktura i način izbora delegata
utvrđuju zakonom.
(3) U Domu naroda bit će najmanje jedan Bošnjak, jedan Hrvat i jedan Srbin iz
svakog kantona koji imaju najmanje jednog takvog zastupnika u svom zakonodavnom
tijelu.
(4) Delegate Bošnjake, Hrvate i Srbe iz svakog kantona biraju zastupnici iz
reda tog konstitutivnog naroda u skladu sa izbornim rezultatima u zakonodavnom
tijelu tog kantona, a izbor delegata iz reda Ostalih uredit će se zakonom.
(5) U Domu naroda ne može vršiti funkciju delegata ni jedan zastupnik u
Zastupničkom domu niti vijećnik općinskog vijeća.
Ovim amandmanom zamjenjuje se član IV.A.2.8. Ustava Federacije Bosne i
Hercegovine.
AMANDMAN XXXV
Prestaje da važi član IV.A.2.9. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine.
AMANDMAN XXXVI
(1) Svaki dom će većinom glasova usvojiti svoj poslovnik o radu i izabrati
među svojim članovima predsjedavajućeg i dva potpredsjedavajuća, koji ne mogu
biti iz reda istog konstitutivnog naroda ili iz reda Ostalih.
Ovim amandmanom mijenja se član IV.A.3.11. Ustava Federacije Bosne i
Hercegovine.
AMANDMAN XXXVII
Definicija vitalnog interesa
Vitalni nacionalni interesi konstitutivnih naroda su definirani na slijedeći
način:
- ostvarivanje prava
konstitutivnih naroda da budu adekvatno zastupljeni u zakonodavnim, izvršnim i
pravosudnim organima vlasti;
- identitet jednog
konstitutivnog naroda;
- ustavni amandmani;
- organizacija organa javne
vlasti;
- jednaka prava
konstitutivnih naroda u procesu donošenja odluka;
- obrazovanje,
vjeroispovijest, jezik, njegovanje kulture, tradicije i kulturno nasljeđe;
- teritorijalna
organizacija;
- sistem javnog
informisanja
i druga pitanja koja bi se tretirala kao pitanja od vitalnog nacionalnog
interesa,
ukoliko tako smatra 2/3 jednog od klubova delegata konstitutivnih naroda u
Domu naroda.
Ovim amandmanom iza člana IV.A. 4.17. dodaje se naslov pod 5. i novi član
17a. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine.
AMANDMAN XXXVIII
Parlamentarna procedura za zaštitu vitalnih
interesa
(1) Zakoni ili drugi propisi ili akti koji se podnesu Zastupničkom domu u
Federaciji
Bosne i Hercegovine, također se usvajaju u Domu naroda Federacije Bosne i
Hercegovine.
(2) U Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine osniva se Vijeće za
zaštitu vitalnih interesa, kako bi odlučivalo o pitanjima vitalnog interesa,
prema proceduri u skladu sa ovim Ustavom. Ovo Vijeće razmatra sva pitanja koja
su od vitalnog interesa.
(3) Vijeće za zaštitu vitalnog interesa sastoji se od sedam članova, dva iz
svakog konstitutivnog naroda, i jedan član iz reda Ostalih. Sudije bira
Zastupnički dom i Dom naroda.
Ovim amandmanom iza novog č1ana IV.A.5.17a. dodaje se novi naslov pod 6. i
novi član 17b.
AMANDMAN XXXIX
Procedura za zakone u vezi sa vitalnim interesom, kako je to
definisano u listi iz amandmana XXXVII
1. Ukoliko više od jednog predsjedavajućeg ili
potpredsjedavajućeg Doma naroda smatra da zakon spada u pitanja od vitalnog
nacionalnog interesa definisana u Amandmanu XXXVII na Ustav Federacije Bosne i
Hercegovine, zakon će biti uvršten u dnevni red Doma naroda kao pitanje od
vitalnog interesa.
2. Ako samo jedan predsjedavajući ili
potpredsjedavajući tvrdi da zakon spada u pitanja od vitalnog interesa, 2/3
većina odgovarajućeg kluba može proglasiti da je riječ o pitanju sa liste
vitalnih interesa. U tom slučaju će se slijediti procedura opisana u Amandmanu
XL.
3. Predsjedavajući i potpredsjedavajući moraju
donijeti odluku u roku od jedne sedmice.
4. Ukoliko većina svakog kluba koji ima
delegate u Domu naroda glasa za takve zakone ili druge propise ili akte, smatrat
će se da su oni usvojeni.
5. Ukoliko se u Domu naroda postigne saglasnost
o amandmanima, takav zakon, propis ili akt se ponovo podnosi Zastupničkom domu
na odobravanje.
6. Ukoliko saglasnost nije moguća u Domu naroda
ili ukoliko se na prijedlog amandmana ne dobije saglasnost, formirat će se
zajednička komisija od predstavnika Zastupničkog doma i Doma naroda. Zajednička
komisija je sastavljena na paritetnom osnovu i odluke donosi koncenzusom.
Zajednička komisija usaglašava tekst zakona. Ukoliko se tekst zakona usaglasi
zakon se smatra usvojenim.
7. Ukoliko se ne postigne saglasnost, zakon
neće biti usvojen, te se isti vraća predlagaču na novi postupak. U tom slučaju
predlagač ne može ponovo podnijeti isti tekst zakona, propisa ili akta.
Ovim amandmanom mijenja se član IV.A.4.18. Ustava Federacije Bosne i
Hercegovine.
AMANDMAN XL
Procedure za zakone koji se odnose na vitalni nacionalni
interes, ukoliko je odlučeno 2/3 većinom jednog od klubova konstitutivnih naroda
u Domu naroda
1. U slučaju da 2/3 jednog od klubova
konstitutivnih naroda u Domu naroda odluči da se zakon, drugi propis ili akt
odnosi na vitalni interes, zakon će razmatrati Dom naroda.
2. Ukoliko većina svakog kluba zastupljenog u
Domu naroda glasa za taj zakon, drugi propis ili akt, isti se smatra usvojenim.
3. Ukoliko se Dom naroda usaglasi o
amandmanima, zakon, propis ili akt se ponovo dostavlja na odobrenje Zastupničkom
domu.
4. Ukoliko Zajednička komisija iz Amandmana
XXXIX ne postigne saglasnost, pitanje se proslijeđuje Ustavnom sudu Federacije
Bosne i Hercegovine da donese konačnu odluku da li se predmetni zakon odnosi na
vitalni interes jednog od konstitutivnih naroda.
5. Vijeće za zaštitu vitalnog interesa pri
Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine odlučuje o prihvatljivosti takvih
slučajeva 2/3 većinom u roku od jedne sedmice, a u roku od mjesec dana odlučuje
o meritumu slučajeva koji se smatraju prihvatljivim.
6. U slučaju da proceduru prema ovom amandmanu
pokrene 2/3 većina jednog od klubova, potreban je glas najmanje dvojice sudija
da bi Sud odlučio da se radi o vitalnom interesu.
7. Ukoliko Sud donese pozitivnu odluku o
vitalnom interesu, taj zakon se smatra neusvojenim, te se dokument vraća
predlagaču koji treba pokrenuti novu proceduru. U tom slučaju predlagač ne može
ponovo dostaviti isti tekst zakona propisa ili akta.
8. U slučaju da sud odluči da se predmetni
zakon ne odnosi na vitalni interes, smatra se da je zakon usvojen/biće usvojen
prostom većinom.
Ovim amandmanom iza člana IV.A.4.18 dodaje se novi naslov i član 18a Ustava
Federacije Bosne i Hercegovine.
AMANDMAN XLI
Predsjednik Federacije ima dva potpredsjednika iz različitih konstitutivnih
naroda. Oni se biraju u skladu sa ovim Ustavom.
Ovim amandmanom dopunjuje se član IV.B.1. Ustava Federacije Bosne i
Hercegovine, koji je izmijenjen Amandmanom XI na Ustav Federacije Bosne i
Hercegovine.
AMANDMAN XLII
(1) U izboru predsjednika i dva potpredsjednika Federacije Bosne i
Hercegovine, najmanje trećina delegata iz klubova bošnjačkih, hrvatskih ili
srpskih delegata u Domu naroda mogu kandidovati predsjednika i dva
potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine.
(2) Izbor za predsjednika i dva potpredsjednika Federacije Bosne i
Hercegovine zahtijeva prihvatanje zajedničke liste tri kandidata za predsjednika
i potpredsjednike Federacije, većinom glasova u Zastupničkom domu, a zatim i
većinom glasova u Domu naroda, uključujući većinu kluba svakog konstitutivnog
naroda.
(3) Ukoliko ni jedna lista kandidata ne dobije potrebnu većinu u oba Doma,
postupak kandidovanja se ponavlja.
(4) Ukoliko i u ponovljenom postupku jedan od Domova odbije zajedničku listu,
smatraće se da su kandidovane osobe izabrane prihvatanjem liste u samo jednom
Domu.
(5) Mandat predsjednika i potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine je
četiri godine.
Ovim amandmanom mijenja se član IV. B.2. Ustava Federacije Bosne i
Hercegovine
AMANDMAN XLIII
U članu IV.B.3. (2) tekst iza prve rečenice, do kraja člana briše se.
AMANDMAN XLIV
Minimalna zastupljenost u vladi Federacije Bosne i
Hercegovine u
prijelaznom periodu do potpune provedbe Aneksa
7
(l) Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (premijer/predsjednik Vlade i
šesnaest ministara) sastoji se od osam ministara iz reda bošnjačkog, pet
ministara iz reda hrvatskog i tri ministra iz reda srpskog naroda. Jednog
ministra iz reda Ostalih može imenovati premijer/predsjednik Vlade iz kvote
najbrojnijeg konstitutivnog naroda. Vlada ima i premijera/predsjednika Vlade
koji ima dva zamjenika, iz različitih konstitutivnih naroda, koji se biraju iz
reda ministara.
(2) Nakon potpune provedbe Aneksa 7, najmanje 15% članova Vlade mora biti iz
jednog konstitutivnog naroda. Najmanje 35% članova Vlade mora biti iz dva
konstitutivna naroda. Jedan član Vlade mora biti iz reda Ostalih.
Ovim amandmanom mijenja se član IV.B.2.4. Ustava Federacije Bosne i
Hercegovine, koji je izmijenjen Amandmanom XII na Ustav Federacije Bosne i
Hercegovine.
AMANDMAN XLV
Izbor Vlade
(1) Predsjednik Federacije, uz saglasnost oba potpredsjednika Federacije,
imenuje Vladu Federacije nakon konsultacija sa premijerom ili sa kandidatom za
tu funkciju. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je izabrana, nakon što je
njeno imenovanje potvrdio većinom glasova Zastupnički dom Federacije. Svako
upražnjeno mjesto popunjava se istim postupkom.
(2) Ukoliko Zastupnički dom ne potvrdi imenovanje Vlade, predsjednik
Federacije u saglasnosti s potpredsjednicima Federacije, a uz konsultaciju sa
premijerom ili kandidatom za tu funkciju, ponovo će postupiti u skladu sa stavom
1. ovog člana.
Ovim amandmanommijenja se član IV.B.2.5.(I) i dodaje novi stav 2, adosadašnji
stav 2 postaje stav 3.
AMANDMAN XLVI
Prestaje da važičlan IV.B.2.6. Ustava Faderacije Bosne i Hercegovine.
AMANDMAN XLVII
U članu IV.C.2.6. uvodna rečenica i tačka a) briše se.
Dosadašnje tačke b) i c) postaju tačke a) i b).
AMANDMAN XLVIII
Ustavni sud sastoji se od devet sudija, od kojih su najmanje po dva iz reda
sva tri
konstitutivna naroda i jedan iz reda Ostalih.
Ovim amandmanom mijenja se član IV.C.3.9. Ustava Federacije Bosne i
Hercegovine
AMANDMAN XLIX
Distribucija ključnih funkcija u strukturi federalne
vlasti
(1) Premijer/predsjednik Vlade i zamjenici premijera/potpredsjednici Vlade ne
mogu biti iz reda istog konstitutivnog naroda.
Od niže navedenih funkcija najviše dvije se mogu popuniti iz reda jednog
konstitutivnognaroda ili iz reda Ostalih:
1. Premijer/predsjednik Vlade
2. Predsjedavajući Zastupničkog doma
3. Predsjedavajući Doma naroda
4. Predsjednik Vrhovnog suda
5. Predsjednik Ustavnog suda
6. Federalni tužilac.
Ovim amandmanom iza člana IV.C.5.23.dodaje se novinaslov IV.D. i član IV.D.1.
AMANDMAN L
(1) Amandmane na Ustav može predlagati predsjednik Federacije, u saglasnosti
sa potpredsjednicima, Vlada Federacije, većina delegata u Zastupničkom domu ili
većina bošnjačkih, hrvatskih i srpskih delegata u Domu naroda.
(2) Predloženi amandman usvaja se:
(a) u Domu naroda prostom većinom uključujući većinu bošnjačkih, većinu
hrvatskih i većinu srpskih delegata;
(b) u Zastupničkom domu dvotrećinskom većinomzastupnika.
Ovim amandmanom zamijenjuje se član VIII 1. Ustava Federaciie BiH.
AMANDMAN LI
Objavljeni rezultati popisa stanovništva iz 1991. godine na odgovarajući
način
će se koristiti za sva izračunavanja koja zahtijevaju demografske podatke dok
se Aneks 7 u potpunosti ne provede.
Ovim amandmanom mijenja se član IX.7 Ustava Federacije Bosne i
Hercegovine.
AMANDMAN LII
Prijelazne i završne odredbe
Član 11a.
1. Proporcionalna zastupljenost u svim javnim organima vlasti, uključujući i
sudove
Konstitutivni narodi i grupa Ostalih će biti proporcionalno zastupljeni u
javnim institucijama u Federaciji BiH.
Kao ustavni princip, takva proporcionalna zastupljenost će se bazirati na
popisu iz 1991. godine, dok se Aneks 7 u potpunosti ne provede, u skladu sa
Zakonom o državnoj službi Bosne i Hercegovine. Ovaj opći princip će se
precizirati entitetskim zakonima. Entitetski zakoni će utvrditi konkretne
rokove i reguliraće pomenuti princip, u skladu sa regionalnom etničkom
strukturom entiteta i kantona.
Javne institucije u smislu ovog člana su ministarstva u Vladi Federacije BiH
i vladama kantona, općinski organi vlasti, kantonalni i općinski sudovi u
Federaciji Bosne i Hercegovine.
Član 11b.
2. Usaglašavanje principa u vezi sa kantonima Federacije
Bosne i Hercegovine
U roku od devet mjeseci od usvajanja ovih amandmana, principi sadržani u ovim
amandmanima primjenjuju se na kantone.
U kantonima će se formirati organi za zaštitu vitalnog interesa, a garantirat
će se minimalna zastupljenost u pogledu kantonalne vlade.
Član 11c.
3. Dužnosti doma naroda
Od datuma usvajanja amandmana na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, Dom
naroda Federacije Bosne i Hercegovine će se pridržavati principa sadržanih u
ovim amandmanima.
Član 11d.
U roku od devet mjeseci od dana usvajanja ovih amandmana, ustavi kantona,
zakoni, drugi propisi i akti i sudska pravila bit će usklađeni sa Ustavom
Federacije Bosne i Hercegovine.
Član 11e.
U roku od tri mjeseca od dana usvajanja ovih amandmana prestat će se
primjenjivati odredbe ovog ustava koje se odnose na Sud za ljudska prava
Federacije Bosne i Hercegovine.
Zakonom će se urediti pitanje preuzimanja poslova, opreme, arhive i drugih
sredstava, kao i radno pravni status uposlenih u Sudu za ljudska prava
Federacije Bosne i Hercegovine.
Ovim amandmanom iza člana IX.11. dodaju se novi članovi 11a, 11b, 11c, 11d. i
11e.
AMANDMAN LIII
U članu V. 5.2 riječi “dvije godine” zamjenjuju se riječima “četiri godine”.
AMANDMAN LIV
U članu VI.3.2 riječi “dvije godine” zamjenjuju se riječima “četiri godine”.
Sarajevo, 19. april 2002. godine
Wolfgang Petritsch
Visoki predstavnik
|
