|
Koristeći se ovlastima koje su mi date
člankom V Aneksa 10 (Sporazum o civilnoj provedbi Mirovnog ugovora) Općeg
okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, prema kojem je Visoki
predstavnik konačni autoritet u zemlji glede tumačenja pomenutog Sporazuma o
civilnoj provedbi Mirovnog ugovora; i posebno uzevši u obzir članak II. 1. (d)
gore navedenog Sporazuma, prema kojem Visoki predstavnik “pruža pomoć, kada to
ocijeni neophodnim, u iznalaženju rješenja za sve probleme koji se pojave u
svezi sa civilnom provedbom”;
Pozivajući se na stavak XI.2 Zaključaka Vijeća za provedbu mira
koje se sastalo u Bonu 9. i 10. prosinca 1997. godine, u kojem je Vijeće za
provedbu mira pozdravilo nakanu Visokog predstavnika da uporabi svoj konačni
autoritet u zemlji glede tumačenja Sporazuma o civilnoj provedbi Mirovnog
ugovora kako bi pomogao u iznalaženju rješenja za probleme, kako je prethodno
rečeno, “donošenjem obvezujućih odluka, kada to bude smatrao neophodnim”, u
svezi sa određenim pitanjima, uključujući (sukladno točki (c) ovog stavka) i
“mjere u svrhu osiguranja provedbe Mirovnog sporazuma na čitavom teritoriju
Bosne i Hercegovine i njezinih entiteta koje “mogu uključivati poduzimanje mjera
protiv osoba koje obnašaju javne dužnosti ili dužnosnika ...za koje Visoki
predstavnik ustanovi da su prekšili zakonske obveze utvrđene Mirovnim sporazumom
odnosno uvjete za njegovu provedbu”;
Konstatirajući da je stavku X:4 Aneksa Deklaracije Vijeća za provedbu
mira sačinjenog u Madridu 16. prosinca 1998. godine navedeno da Vijeće potvrđuje
da se dužnosnicima kojima je od strane Visokog predstavnika zabranjeno obnašanje
službenih dužnosti “može također zabraniti da se do daljnjeg kandidiraju na
izborima i da obnašaju bilo koju drugu izbornu ili imenovanu dužnost i dužnost u
političkim strankama”;
Imajući na umu značaj koji Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i
Hercegovini i Vijeće za provedbu mira pridaju uspostavljanju vladavine zakona i
čvrstog pravosudnog sustava;
Imajući na umu dalje značaj koji se Općim okvirnim sporazumom za mir u
Bosni i Hercegovini i njegovim aneksima pridaje povratku prognanika i raseljenih
osoba u njihove predratne domove;
Iz ovdje utvrđenih razloga, ovim donosim slijedeću
O D L U K U
Kojom se smjenjuje gospodin Davor Šilić sa položaja doministra pravosuđa i
uprave u Hercegovačko-neretvanskom kantonu i zabranjuje mu se obnašanje svake
službene ili izborne dužnosti i kandidiranje na izborima, ukoliko ili sve dotle
dok ga Visoki predstavnik naknadnom odlukom eventualno izričito ne ovlasti da
iste obnaša.
Kojom se isti suspendira sa dužnosti suca Kantonalnog suda
Hercegovačko-neretvanskog kantona na odsustvu, te sa svake buduće sudačke ili
tužiteljeske dužnosti do donošenja naredne odluke od strane Visokog sudačkog i
tužiteljskog vijeća.
Odluka stupa na snagu odmah i neće zahtijevati poduzimanje dodatnih
proceduralnih mjera. Gospodin Davor Šilić mora svoj ured napustiti odmah. Isto
tako odmah prestaje svako njegovo pravo na primitak naknada, nadoknadu
troškova ili bilo koje privilegije odnosno status koji proističe iz
njegovog mjesta doministra pravosuđa i uprave u Hercegovačko-neretvanskom
kantonu.
Ova odluka objavljuje se odmah u “Službenim novinama Federacije” i
“Službenim/Narodnim novinama Hercegovačko-neretvanskog kantona”.
RAZLOZI ZA SMJENJIVANJE
Gospodin Šilić obnaša dužnost doministra za pravosuđe i upravu u
Hercegovačko-neretvanskom kantonu od 01. sječnja 2000. godine. Tijekom obnašanja
poslova doministra pravosuđa i uprave u Hercegovačko-neretvanskom kantonu
gospodin Šilić je demonstrirao svojim ponašanjem uporno i učestalo
onemogućavanje i ometanje rada pravosuđa.
Tijekom 2000. i 2001. godine gospodin Šilić je u nekoliko navrata ometao rad
povjerenstava zaduženih za imenovanja u oblasti pravosuđa time što je davao
upute po pojedinačnim slučajevima.
U slučaju bivšeg općinskog tužitelja u kantonu, gospodin Šilić je jasno
ometao proces njegovog ponovnog imenovanja posredstvom svog pisma od 16.
studenog 2000. godine naslovljenog na Federalno povjerenstvo za imenovanje
tužitelja. Gospodin Šilić je u svjem pismu zahtijevao neprimjerene podatke kako
bi onemogućio ponovno imenovanje ovog tužitelja.
Gospodinu Šiliću je ukazano na njegove postupke tijekom rasprave Federalnog
povjerenstva za imenovanje sudaca. U roku od tjedan dana nakon ove rasprave
gospodin Šilić pokušao je narušiti ugled bivšeg tužitelja. Gospodin Šilić je
dana 26. veljače 2002. godine dodatno zlouporabio svoj položaj doministra
pravosuđa, izdavanjem naloga kantonalnom tužitelju da iz neutemeljenih razloga
poništi bivšem tužitelju novo imenovanje na dužnost općinskog stručnog
suradnika. Gospodin Šilić je suočen 01. ožujka sa svojim posljednjim pokušajem
da zlouporabi službeni položaj. Gospodin Šilić je na posljetku 04. ožujka
opozvao svoj nalog za poništenje. Bitno je dodati da usprkos njihovom velikom
značaju ni u jednoj od intervencija gospodina Šilića kao supotpisnik nije bio
ministar pravosuđa.
Pored toga, gospodin Šilić zauzimao je dva stana tijekom obnašanja dužnosti
suca i kasnije doministra. Primio je nalog o deložaciji od Gradske općine Mostar
zapad koji datira od 16. kolovoza 2000. godine kojim mu je dat petnaestodnevni
rok za iseljenje iz stana u koji se bespravno uselio. Nije postupio sukladno
izdatom nalogu i nositelj stanarskog prava bio je prinuđen da podnese zahtjev za
prinudnu deložaciju. Zahtjev za prinudnu deložaciju podnesen je 05. rujna 2000.
godine. Gospodin Šilić je u cjelosti napustio prostorije tek u studenom 2000.
godine, i to tek nakon nekoliko intervencija i predstavki iznesenih od strane
OHR-a. U ovom kontekstu, osobito je neprimjereno za jednog doministra za
pravosuđe i upravu te istovremeno i suca kantonalnog suda na odsustvu da odmah
ne postupi sukladno imovinskim zakonima te da kao rezulatat toga dovodi u
pitanje njihovu provedbu. Ovo predstavlja jasno kršenje njegovih ministarskih
odgovornosti. Takvim ponašanjem se pored toga ugrožava sveukupno uspostavljanje
vladavine zakona u Hercegovačko-neretvanskom kantonu i provedba Sporazuma o
prognanim i raseljenim licima, Aneks 7. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni
i Hercegovini.
Štaviše, gospodin Šilić je stalno nastojao spriječiti odvijanje tekućeg
procesa spajanja Ministarstva pravosuđa i uprave Hercegovačko-neretvanskog
kantona a također nije uspio osigurati odgovarajuće zajedničke prostorije. Ovo
je dodatni dokaz njegove nespremnosti da aktivno promiče vladavinu zakona u ovom
kantonu.
Na kraju, to što je gospodin Šilić zanemario uspostavu neovisnog i
nepristranog pravosuđa pokazalo se u njegovom o postupanju prema Povjerenstvu za
izbor sudaca Suda Bosne i Hercegovine i Federalnom povjerenstvu za imenovanje
sudaca Vrhovnog suda. Kandidirao se za suca Suda Bosne i Hercegovine i Vrhovnog
suda Federacije Bosne i Hercegovine. U formularu Nezavisnog pravosudnog
povjerenstva sa osobnim podacima koji je popunio gospodin Šilić, na pitanje da
li je ikada bio član ili savjetnik ijedne političke stranke u periodu od sječnja
1991. godine do danas, njegov odgovor je glasio “Ne”. Formular je potpisao
gospodin Šilić i datum glasi na 17. sječnja 2002. godine. Značajno je i vrijedno
pažnje i to kako jedan doministar pravosuđa i uprave može tvrditi da nije
politički savjetnik. Ovo je u jasnoj suprotnosti sa njegovim prethodnim izjavama
u obrascu izjave o materijalnom stanju koje je podnio OESS-u i Privremenom
izbornom povjerenstvu, prije njegovog drugog imenovanja na mjestu doministra.
Ovaj obrazac potpisao je gospodin Šilić i datum glasi na 10. srpnja 2001.
godine. U rubrici “politička stranka/koalicija”, gospodin Šilić je napisao
“HDZ”. Vidljivo je stoga da je gospodin Šilić tvrdio da s jedne strane niti
pripada članstvu niti je savjetnik bilo koje političke stranke, dok je s druge
strane izjavio da je njegovu kandidaturu za položaj doministra istaknula
politička stranka. Suočen sa nedosljednošću ovih izjava, gospodin Šilić je
uporno ponavljao da nije član niti jedne političke stranke, jasno previdjevši
činjenicu da se formular Nezavisnog pravosudnog povjerenstva sa osobnim podacima
protezao izvan okvira stranačkog članstva. Što je još važnije, nepristrano
pravosuđe iziskuje jasno razdvajanje političkih zasnovanih dužnosti od
pravosudnih dužnosti.
Gospodin Šilić je očevidno podnio lažne podatke dok je tražio postavljenje na
visoku dužnost u pravosuđu. U formularu Nezavisnog pravosudnog povjerenstva sa
osobnim podacima jasno je utvrđeno da ukoliko se otkrije da je bilo koji od
prikazanih podataka neistinit, nedostatan ili navodi na krivi zaključak, vršilac
dužnosti može podlijegati sankcionisanju.
Na temelju svega prethodno pomenutog, tijekom niza godina gospodin Šilić je u
svojstvu doministra za pravosuđe i upravu i kantonalnog suca na odsustvu
ustrajno pokazao da uspostavu vladavine zakona i jednog solidnog, nepristranog i
nezavisnog pravosudnog sustava smatra potpuno zanemarljivim. Njegovi protekli i
skorašnji postupci su temelj za njegovo isključenje iz daljeg obnašanja svih
prethodno nabrojanih dužnosti.
Svojim ponašanjem, kako je rečeno, gospodin Šilić je onemogućavao
realiziranje Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini.
23. svibnja 2002. godine
Wolfgang Petritsch
Visoki predstavnik
|