Pozivajući se na stav XI.2 Zaključaka sa konferencije Vijeća za implementaciju mira održane 9. i 10. decembra 1997. godine u  Bonu, u kojem je Vijeće za implementaciju mira pozdravilo namjeru visokog predstavnika da iskoristi svoj konačni autoritet u zemlji  u pogledu tumačenja Sporazuma o implementaciji civilnog dijela Mirovnog ugovora kako bi pomogao u iznalaženju rješenja za probleme, kako je prethodno rečeno, “donošenjem obavezujućih odluka, kada to bude smatrao neophodnim,” u vezi sa određenim pitanjima, uključujući (u skladu sa tačkom (c) ovog stava) i “mjere u svrhu obezbjeđenja implementacije Mirovnog sporazuma na čitavoj teritoriji Bosne i Hercegovine i njenih entiteta”;

Uzimajući u obzir značaj koji Vijeće za implementaciju mira daje ubrzanju procesa povratka izbjeglica i raseljenih lica;

Pozivajući se dalje na član I:1 navedenog Aneksa 10, u kojem se izričito pominje podsticanje poštivanja ljudskih prava raseljenih lica i izbjeglica i njihovog povratka;

Pozivajući se dalje na članove I:5  i II:1 Aneksa 7 (Sporazum o izbjeglicama i raseljenim licima), u kojim se izričito pominje plan repatrijacije, koji treba da izradi Visoki komesarijat UN za izbjeglice (UNHCR), uz tijesne konsultacije sa zemljama azila i stranama, i koji će omogućiti što skoriji, mirni, organiziran i postepen povratak izbjeglica i raseljenih lica;

Uzimajući dalje u obzir značaj koji Vijeće za implementaciju mira daje ubrzanju procesa povratka izbjeglica i raseljenih lica i osiguranju pune i nediskriminirajuće provedbe imovinskih zakona Bosne i Hercegovine;

Imajući na umu činjenicu da omogućavanje procesa povratka izbjeglica i raseljenih lica ne smije ni na koji način prekinuti implementaciju člana 6. (1) Zakona o prestanku primjene Zakona o napuštenim stanovima (“Službene novine” Federacije BiH br. 11/98, 38/98, 12/99, 18/99, 27/99, 43/99 i 56/01), člana 12. (1) Zakona o prestanku primjene Zakona o privremeno napuštenoj imovini u vlasništvu građana (“Službene novine” Federacije BiH broj 11/98, 29/98, 27/99, 43/99, 37/01 i 56/01) i članova 9. i 17. Zakona o prestanku primjene Zakona o korištenju napuštene imovine (“Službeni glasnik” Republike Srpske broj 38/98, 12/99, 31/99 i 65/01), u daljem tekstu imovinski zakoni, čiji je cilj osiguranje sistematske i nediskriminirajuće implementacije tako da propisuju da nadležni organ rješava svaki imovinski zahtjev po redoslijedu prema kojem su primljeni, osim ako drugačije nije utvrđeno zakonom;

Uzimajući u obzir i imajući na umu sve naprijed navedeno, visoki predstavnik donosi Odluku, koja je obavezujuća za sve sudove, sudije i dužnosnike Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, kao mjeru u okviru navedenih ovlaštenja koja su mu data prema pomenutom Aneksu 10 (a ne u cilju preuzimanja uloge zakonodavnih organa Federacije Bosne i Hercegovine, odnosno Republike Srpske).

ODLUKA

o korištenju kolektivnih, odnosno tranzitnih centara u Bosni i Hercegovini u cilju podsticanja postepenog i organiziranog povratka izbjeglica i raseljenih lica

Član 1.

Ministarstva nadležna za rukovođenje svim useljivim objektima koji zadovoljavaju minimalne standarde za privremeni smještaj i koji se trenutno koriste kao kolektivni/tranzitni centri na dan izdavanja ove Odluke, a koji se nalaze na teritoriji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu nadležna Ministarstva), moraju održavati ove objekte na sadašnjem operativnom nivou sve dok ne istekne važnost ove Odluke.

Sav prostor u ovim objektima se od dana donošenja ove Odluke smatra alternativnim smještajem, i nastaviće se sa njegovim korištenjem za lica kojima je potreban nužni smještaj.

Član 2.

U cilju podsticanja povratka izbjeglica i raseljenih lica smještenih u kolektivnim/tranzitnim centrima u Bosni i Hercegovini i susjednim zemljama u njihove prijeratne domove, nadležna Ministarstva će, u skladu sa smjernicama UNHCR-a, izraditi plan za postepenu i organizovanu dodjelu i korištenje prostora u ovim objektima u Bosni i Hercegovini, u kojima se trenutno nalaze lica koja su kod nadležnih organa, odnosno UNHCR-a registrirana kao korisnici ovih prostorija, i koji su izbjeglice ili raseljena lica koja su podnijela imovinski zahtjev u BiH prema (imovinskim zakonima) prije datuma donošenja ove Odluke i koja su se kod nadležnih organa, odnosno UNHCR-a prijavila za povratak. Da bi ispunila ove uslove, ta lica moraju u svakom slučaju biti smještena u tranzitnom ili kolektivnom centru u periodu od najmanje trideset (30) dana prije datuma izdavanja ove Odluke.

Član 3.

Prema ovom Planu, od nadležnih ministarstava se zahtijeva da prostor u kolektivnim centrima u BiH u kojima su na dan izdavanja ove Odluke smještena lica navedena u članu 2. ove Odluke, ponude trenutnim korisnicima imovine za koju su lica navedena u članu 2. ove Odluke podnijela zahtjev za povrat, na način da se osigura da se trenutnim korisnicima ponudi smještaj u objektu koji je što je moguće više bliži općini u kojoj borave, kao i u kantonu ili području njihovog boravišta, ili, ako trenutni korisnici tako odaberu, u objektu koji je što je moguće bliži općini u kojoj su 30. aprila 1991. godine imali prebivalište.

Član 4.

Plan, uključujući kompletnu i konačnu listu lica navedenih u članu 2. ove Odluke, će se prije provedbe staviti na uvid članovima Državne komisije za izbjeglice i raseljena lica i Radne grupe za rekonstrukciju i povratak. Lista će sadržavati podatke o prostoru  koji ova lica koriste u objektu u kojem su trenutno smještena, mjestu gdje se nalazi njihova potraživana imovina, raspoložive podatke o trenutnim korisnicima njihove imovine, kao i svaku drugu informaciju koja je potrebna za implementaciju ovog Plana. Periodični izvještaji o napretku postignutom u implementaciji ovog plana će se dostavljati na uvid članovima Državne komisije za izbjeglice i raseljena lica i Radne grupe za rekonstrukciju i povratak.

Član 5.

Po prijemu obavijesti od nadležnog Ministarstva da je korisniku potraživane imovine u datoj općini ponuđen smještaj u objektu navedenim u članu 1. ove Odluke, i da je time riješeno pitanje njegovog smještaja, nadležni upravni organ za imovinske zahtjeve u toj općini će po ovoj informaciji poduzeti aktivnosti u skladu sa imovinskim zakonima.

Član 6.

Ova Odluka će biti na snazi do 31. decembra 2002. godine.

Član 7.

Ova Odluka stupa na snagu odmah i objavljuje se što je moguće prije u Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine i Službenom glasniku Republike Srpske.

Sarajevo, 1. avgust 2002. godine

Paddy Ashdown, Visoki predstavnik