|
Koristeći se ovlastima koje su Visokom predstavniku date u
članku V Aneksa 10. (Sporazum o provedbi civilnog dijela Mirovnog ugovora) Općeg
okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, prema kojem je Visoki
predstavnik konačni autoritet u zemlji glede tumačenja gorenarečenog Sporazuma o
provedbi civilnog dijela Mirovnog ugovora; i posebice uzevši u obzir članak II
1. (d) istog Sporazuma prema kojem Visoki predstavnik “pomaže, kada ocijeni da
je to neophodno, u rješavanju svih problema koji se pojave u svezi s provedbom
civilnog dijela Mirovnog ugovora”;
Pozivajući se na stavak XI.2 Zaključaka Konferencije za provedbu
mira održane u Bonu 9. i 10. prosinca 1997. godine, u kojem je Vijeće za
provedbu mira pozdravilo nakanu Visokog predstavnika da uporabi svoj konačni
autoritet u zemlji u svezi s tumačenjem Sporazuma o provedbi civilnog dijela
Mirovnog ugovora, kako bi pomogao u iznalaženju rješenja za probleme, sukladno
gorenarečenom, “donošenjem obvezujućih odluka, kada ocijeni da je to neophodno”,
o određenim pitanjima, uključujući i (prema točki (c) stavka XI.2) “mjere kojima
se osigurava provedba Mirovnog sporazuma na cijelom teritoriju Bosne i
Hercegovine i njezinih entiteta”, koje “mogu uključivati poduzimanje mjera
protiv osoba koje obnašaju javne dužnosti ili dužnosnika (...) za koje Visoki
predstavnik ustanovi da su prekšili zakonske obveze utvrđene Mirovnim sporazumom
odnosno uvjete za njegovu provedbu”;
Konstatirajući da je Upravni odbor, na svojem sastanku na razini
političkih direktora, održanom 26. rujna 2003. godine, zaključio da je rješenje
pitanja Grada Mostara od ključnog značaja za održiv i miran razvoj Bosne i
Hercegovine;
Imajući u vidu poseban status dodijeljen Gradu Mostaru prema
Dejtonskom sporazumu o uspostavi Federacije Bosne i Hercegovine, potpisanom 10.
studenog 1995. godine, i njegovom aneksu kojim se utvrđuju principi za
Privremeni statut Grada Mostara;
Imajući u vidu također da politički organi na razini “Grada” i
“gradskih općina” do sada nisu uspjeli da izvrše ujedinjenje Grada Mostara
sukladno navedenom Privremenom statutu, nego su, umjesto toga, uporabili gradske
općine u svrhu stvaranja paralelnih institucija i podjele Grada;
Imajući na umu potrebu za učvršćivanjem administrativnog,
funkcionalnog i pravnog jedinstva Grada Mostara na način na koji se unapređuje
učinkovitost u pružanju usluga građanima, garantira uživanje osnovnih prava svih
građana, omogućava uživanje zajedničkih prava konstitutivnih naroda i sprječava
dominacija jednog dijela stanovništva Mostara;
Cijeneći rad Povjerenstva za reformu Grada Mostara, koju je uspostavio
Visoki predstavnik dana 17. rujna 2003. (u daljem tekstu: Povjerenstvo);
Pozdravljajući napore koje poduzimaju političke stranke angažirane u
pomenutom Povjerenstvu, koji su kulminirali donošenjem konkretnih prijedloga
rješenja za različita ključna pitanja koja se odnose na reorganiziranje Grada
Mostara;
Uvjereni danavedena predložena rješenja osiguravaju čvrst osnov za
utvrđivanje navedenih garancija i zaštite, te da sadržavaju i odredbe o podjeli
vlasti do kojih se došlo detaljnim pregovorima, a čiji je cilj da se građanima
Mostara omogući da izgrade temelj za progresivnu budućnost zasnovanu na, pored
ostalog, zaštiti vitalnih nacionalnih interesa;
Ohrabreni time što su predložena rješenja proistekla iz najšireg
mogućeg konsenzusa u pogledu reorganiziranja Grada Mostara;
Uz žaljenje štostranke koje su bile uključene u rad Povjerenstva nisu
uspjele postići konsenzus u svezi s dva neriješena pitanja i uvjereni da bi
rješavanje navedenih pitanja dovelo do značajnih poboljšanja u glede
primijenjenih standarda uprave u Gradu dok bi se istovremeno održavao izborni
sustav koji će odražavati svojevrsne okolnosti koje vladaju u Mostaru, a koje
proizilaze iz duboko ukorijenjenih suprotnosti interesa između njegovih
konstitutivnih naroda;
Podsjećajući na činjenicu da je Upravni odbor Vijeća za provedbu mira,
na svojem zasjedanju održanom u Briselu 11. prosinca 2003. godine, preuzeo
obvezu za pružanje punu potpore realiziranju rješenja pitanja Mostara koje je
zasnovano na jedinstvenoj i cjelovitoj gradskoj upravi sa učinkovitim
garantiranim mehanizmima podjele vlasti, a kojima se sprječava da bilo koji
narod ima većinsku kontrolu nad Gradskim vijećem; te da će djelovati kako bi
osigurao da realizacija plana narednih mjeseci ima potrebitu političku i
gospodarsku podršku;
Naglašavajući potrebu za održavanjem demokratskih izbora na lokalnom
nivou u Mostaru kao i u cijeloj Bosni i Hercegovini prve subote mjeseca
listopada 2004. godine, i imajući na umu potrebu da se počne s pripremom tih
izbora;
Imajući na umu sveukupnost gorenarečenih pitanja, Visoki predstavnik donosi
slijedeću:
ODLUKU
kojom se proglašava Statut Grada Mostara
Statut Grada Mostara koji se nalazi u daljem tekstu čini sastavni dio ove
Odluke i stupa na snagu 15. ožujka, 2004. godine.
Statut je na snazi na privremenom osnovu sve dok ga ne usvoji Gradsko vijeće
Grada Mostara u odgovarajućoj formi, bez izmjena i dopuna i bez dodatnih
uvjeta.
Ova Odluka stupa na snagu odmah i odmah se objavljuje u “Gradskom službenom
glasilu Grada Mostara” i “Narodnim/službenim novinama Hercegovačko-neretvanskog
kantona”.
Sarajevo, 28. siječanj, 2004.
Paddy Ashdown
Visoki predstavnik
STATUT GRADA MOSTARA
Sukladno Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine i Ustavu
Hercegovačko-neretvanskog kantona, Gradsko vijeće Grada Mostara donosi
slijedeći Statut :
POGLAVLJE I: OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Načela
1. Ovaj Statut uređuje pravo i obvezu
odlučivanja o interesima i potrebama Grada Mostara (u daljem tekstu: Grad) i
njegovih građana, djelokrug lokalne samouprave, organizaciju, financiranje
Grada, sudjelovanje građana u pitanjima lokalne samouprave, kao i druga pitanja,
prava, obveze i odgovornosti koje se tiču Grada.
2. U obnašanju svojih zadaća, Grad će poštovati
temeljna prava svakog pojedinca i konstitutivnih naroda zajedno s Ostalim
sukladno ustavima i zakonima, osigurati jednaka prava i promicati jednake
životne uvjete svim stanovnicima uvažavajući njihov nacionalni, vjerski i
kulturni identitet, i podsticati njihov miroljubivi suživot.
Članak 2.
Samouprava
Grad će unaprijeđivati dobrobit svojih stanovnika u lokalnoj samoupravi putem
svojih organa i putem direktnog sudjelovanja svojih građana.
Članak 3.
Pravni status
1. Grad je pravna osoba. Može se u svoje ime
obvezati i biti obvezan; pokrenuti sudski postupak pred sudom ili biti tužen
pred sudom. Grad ima imovinu.
2. Grad je jedna jedinica lokalne
samouprave.
Članak 4.
Naziv, pečat i obilježja
1. Naziv Grada je: “Grad Mostar”.
2. Grad ima službeni pečat, čiji izgled se
uređuje posebnom odlukom sukladno zakonu.
3. Grad ima grb, zastavu i druge simbole čiji
izgled se uređuje posebnom odlukom za čije usvajanje je potrebna dvotrećinska
većina glasova izabranih Gradskih vijećnika.
Članak 5.
Teritorij Grada
Teritorij Grada obuhvata jedinstveno, nepodijeljeno područje sukladno stanju
područja prema katastarskim crtama rubnih dijelova na dan 1. siječnja 1991.
godine, modificiranog Općim okvirnim sporazumom za mir u Bosni i Hercegovini,
potpisanim 14. prosinca 1995. godine.
Članak 6.
Jedinstvo Uprave
1. Grad Mostar je jedinica lokalne uprave.
2. Grad može povjeriti određene upravne i
stručne poslove privrednim društvima, institucijama i drugim pravnim osobama (u
daljem tekstu: pravne osobe sa javnim ovlastima), te ih nadzire.
3. U cilju osiguranja jedinstva uprave, Grad je
odgovoran za zadatke koje mu delegira Bosna i Hercegovina, Federacija Bosne i
Hercegovine ili Kanton. Gradu će biti nadoknađeni troškovi koji pri tom
nastaju.
Članak 7.
Gradska područja
1. U Gradu se formira šest (6) gradskih
područja koja odgovaraju bivšim gradskim općinama.
2. Podružnice Gradske uprave se formiraju u
gradskim područjima isključivo u svrhu pružanja maksimalnog obima usluga
građanima u njihovom okruženju.
3. Gradska područja Grada su izborne jedinice
sukladno članku 15 ovog Statuta.
Članak 8.
Pravne osobe s javnim ovlastima i ustanove
Grad osniva pravne osobe sa javnim ovlastima i ustanove za svoje građane, u
okvirima svojih financijskih, kadrovskih i materijalnih mogućnosti.
Članak 9.
Međunarodna suradnja i suradnja u zemlji
1. Grad može obnašati svoje zadaće u suradnji s
drugim gradovima i općinama u Bosni i Hercegovini, sukladno zakonu. U ovu svrhu,
mogu se osnovati zajedničke institucije kako bi se ispunile zadaće od
zajedničkog interesa.
2. Grad može pristupati međunarodnim udrugama
gradova i općina, kao i ostvarivati bilateralnu suradnju sa gradovima i općinama
drugih država.
Članak 10.
Sudjelovanje građana u lokalnoj samoupravi
1. Grad uređuje pitanja samouprave odlukama
svojih organa i putem referenduma.
2. Svi građani Grada mogu učestvovati u
samoupravi Grada putem direktnog učešća. Građani mogu glasovati, te se
kandidirati na izborima za Gradsko vijeće sukladno zakonu.
3. Građani mogu neposredno sudjelovati u
donošenju odluka vezanih za lokalne zadatke koje spadaju u nadležnost samouprave
Grada, putem referenduma, zbora građana i građanske incijative sukladno zakonu.
Odluke o raspisivanju referenduma donose se sukladno članku 33. stavak 3. ovog
Statuta.
Članak 11.
Prava i dužnosti građana
1. Stanovnici Grada imaju pravo koristiti sve
javne institucije i ustanove u Gradu u okviru važećih propisa i pod jednakim
uvjetima. Nitko neće biti spriječen da se koristi tim javnim institucijama i
ustanovama zbog svog nacionalnog, vjerskog i kulturnog identiteta, ili po bilo
kojem drugom sličnom osnovu.
2. Stanovnici Grada sudjeluju u financiranju
poslova Grada putem poreza, taksa i doprinosa sukladno zakonima.
3. Odredbe stavaka 1 i 2 primjenjuju se na
pravne osobe koje imaju sjedište u Gradu.
Članak 12.
Nadzor
1. Grad podliježe nadzoru organa Federacije
Bosne i Hercegovine i Kantona, sukladno zakonima Federacije Bosne i
Hercegovine i Kantona.
2. Nadzor prvenstveno štiti prava stanovnika
Grada i osigurava njihovo ostvarivanje, te sprječava organe Grada da djeluju
protivno Ustavu, zakonu i ovom Statutu.
POGLAVLJE II: ORGANI GRADA
Članak 13.
Opće odredbe
Organi Grada su Gradsko vijeće i Gradonačelnik.
Dio I: Gradsko vijeće
Članak 14.
Sastav Gradskog vijeća
Gradsko vijeće Grada (u daljem tekstu: Gradsko vijeće) sastoji se od 35
vijećnika, koji se biraju na slobodnim, demokratskim i neposrednim izborima
sukladno Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine.
Članak 15.
Izbori za Gradsko vijeće
1. Vijećnici u Gradskom vijeću se biraju u
izbornim jedinicama.
2. Izborne jedinice u Gradu su područje Grada i
šest gradskih područja, kako je definirano u člancima 5. i 7. ovog Statuta i
mapi priloženoj u Privremenom statutu objavljenom u “Gradskom službenom glasniku
Grada Mostara” od 20. veljače 1996. godine (GSG. Grada Mostara, br. 1/96, 20.
veljače 1996. godine), koja je sastavni dio ovog Statuta.
Članak 16.
Zastupljenost u Gradskom vijeću
1. Najmanje četiri (4) predstavnika iz reda
svakog konstitutivnog naroda i jedan (1) iz reda Ostalih će biti zastupljeni u
Gradskom vijeću.
2. Nijedan od konstitutivnih naroda ne može
imati više od petnaeast (15) vijećnika.
Članak 17.
Raspodjela mandata
1. U svakom gradskom području se biraju po tri
(3) vijećnika. Preostalih sedamnaest (17) vijećnika se bira na području Grada
kao jedne izborne jedinice (u daljem tekstu: Gradska lista).
2. Najmanje četiri (4) kandidata iz reda svakog
konstitutivnog naroda i jedan (1) kandidat iz reda Ostalih sa Gradske liste će
biti izabrani u Gradsko vijeće.
3. Raspodjela mandata u Gradskom vijeću se vrši
sukladno Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine.
Članak 18.
Tijela odgovorna za provedbu izbora
1. Tijela nadležna za provođenje izbora u Gradu
su Izborno povjerenstvo Grada Mostara i birački odbori.
2. Odredbe Izbornog zakona Bosne i Hercegovine
o općinskim izbornim povjerenstvima se primjenjuju na imenovanja, sastav i
djelokrug rada Izbornog povjerenstva Grada Mostara.
3. Članovi biračkih odbora se imenuju sukladno
odredbama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine.
Članak 19.
Nezavisnost vijećnika Gradskog Vijeća
1. Gradski vijećnici obnašaju svoju dužnost
sukladno svojim slobodnim uvjerenjima usmjerenim isključivo ka dobrobiti Grada i
njegovih stanovnika.
2. Gradski vijećnici nisu vezani ničijim
naredbama ili instrukcijama, osim onim predviđenim zakonom.
Članak 20.
Naknada za Gradske vijećnike
Za obnašanje svoje dužnosti, Gradski vijećnici imaju pravo na plaću i naknade
koje utvrđuje Gradsko vijeće.
Članak 21.
Sukob interesa
1. Gradski vijećnici, u obnašanju svoje javne
dužnosti, ponašaju se na odgovoran i savjestan način. Oni neće kompromitirati
povjerenje stanovnika Grada i poštovat će propise koji uređuju njihova prava,
dužnosti i odgovornosti.
2. Na gradskog vijećnika primjenjuju se
relevantni zakonski propisi koji se odnose na sukob interesa.
Članak 22.
Povjerljive informacije
1. Gradski vijećnici su dužni čuvati tajnim sve
informacije koje su klasificirane kao povjerljive od strane nadležnog
organa.
2. Obveze iz stavka 1. ne prestaju istekom
mandata gradskog vijećnika.
Članak 23.
Klubovi
1. Gradski vijećnici mogu formirati klubove.
Predsjednik Gradskog vijeća i gradonačelnik moraju biti obavješteni o formiranju
kluba. Obavještenje će sadržavati naziv kluba, imena njegovih članova i
predsjedatelja.
2. Potankosti o ovom pitanju se uređuju
Poslovnikom Gradskog vijeća.
Članak 24.
Klubovi konstitutivnih naroda
1. Klub svakog konstitutivnog naroda će biti
formiran u Gradskom vijeću.
2. Formiranje, organiziranje i način rada
klubova iz stavka 1. ovog članka se detaljnije uređuju Poslovnikom
Gradskog vijeća.
Članak 25.
Predsjednik i zamjenici predsjednika
1. Gradsko vijeće ima predsjednika i dva
zamjenika predsjednika. Predsjednik i zamjenici predsjednika nose nazive
“predsjednik Gradskog vijeća” odnosno “zamjenik predsjednika Gradskog
vijeća”.
2. Predsjednik i zamjenici predsjednika ne mogu
biti iz reda istih konstitutivnih naroda.
3. Mandat predsjednika i zamjenika predsjednika
prestaje u isto vrijeme kada i mandat gradskih vijećnika.
Članak 26.
Biranje i opoziv predsjednika i zamjenika predsjednika
1. Na prvoj sjednici Gradskog vijeća poslije
izbora, Gradsko vijeće će izabrati predsjednika i zamjenike predsjednika iz reda
gradskih vijećnika. Do izbora predsjednika, sjednicama Gradskog vijeća će
predsjedavati najstariji vijećnik.
2. Predsjedatelj prve sjednice Gradskog vijeća
će zatražiti prijedloge za poziciju predsjednika i zamjenika
predsjednika.
3. Svaki vijećnik ili klub ima pravo predlagati
kandidate za mjesta predsjednika i zamjenika predsjednika Gradskog vijeća. Svaki
klub konstitutivnog naroda nominira većinom glasova, među predloženim
kandidatima iz reda svojih članova, jednog kandidata za izbor na mjesto
predsjednika i zamjenika predsjednika.
4. Glasovanje o nominiranim kandidatima će se
vršiti za svakog kandidata pojedinačno javnim glasanjem. Svaki gradski vijećnik
može glasovati samo za jednog kandidata.
5. Kandidat koji dobije najveći broj glasova je
izabran. U slučaju da dva kandidata dobiju isti broj glasova, mlađi od ta dva će
biti izabran za predsjednika. Dva preostala kandidata će biti zamjenici
predsjednika.
6. Predsjednik ne može biti iz reda istog
konstitutivnog naroda kao i gradonačelnik Grada. Ukoliko se to dogodi,
predsjednik će dati ostavku na tu poziciju i izbor novog predsjednika će se
održati sukladno ovom članku.
7. Predsjednik i zamjenici predsjednika mogu
biti opozvani dvotrećinskom većinom glasova izabranih gradskih vijećnika. U tom
slučaju, izbor novog predsjednika ili zamjenika predsjednika će se održati
sukladno ovom članku.
Članak 27.
Prava i dužnosti predsjednika i zamjenika predsjednika
1. Predsjednik je odgovoran za rad Gradskog
vijeća i obavještavanje gradonačelnika o odlukama Gradskog vijeća. Predsjednik
predstavlja Gradsko vijeće u javnim prigodama.
2. Zamjenici predsjednika pomažu predsjedniku u
obnašanju njegovih dužnosti i preuzimaju njegove dužnosti u njegovoj odsutnosti,
uz prethodno odobrenje predsjednika, osim u slučaju da je predsjednik spriječen
da to učini.
3. Gradska uprava će predsjedniku i zamjenicima
predsjednika staviti na raspolaganje osoblje i materijalna sredstva neophodna za
obnašanje njihovih dužnosti.
4. Predsjednik i zamjenici predsjednika će na
raspolaganju imati urede kojima će upravljati tajnik Gradskog vijeća.
5. Tajnik Gradskog vijeća je državni službenik
Gradske uprave u službi predsjednika. On će imati svoje osoblje.
Članak 28.
Nadležnosti Gradskog vijeća
1. Gradsko vijeće je najviši organ Grada i
odgovorno je za sva pitanja koja su u njegovoj nadležnosti sukladno
ustavima i zakonu.
2. Gradsko vijeće nadzire upravu Grada,
uključujući gradonačelnikov ured. Gradski vijećnici imaju pravo da postavljaju
pitanja vezana za točke dnevnog reda sjednica i da zahtijevaju pisana izviješća.
Gradonačelnik će odgovoriti na sva pitanja u roku od dva mjeseca. Na sopstvenu
inicijativu, on će obavještavati Gradsko vijeće o svim važnim pitanjima.
3. Gradsko vijeće ima pravo na uvid u provedbu
svojih odluka. U tu svrhu, ono može na zahtjev kluba ili četvrtine svih gradskih
vijećnika, formirati odbor, koji može pregledati dokumentaciju u prostorijama
Gradske uprave. Odbor mora podnijeti izviješće o rezultatima pregleda. Gradski
vijećnici mogu, također, u bilo koje vrijeme, pregledati dokumentaciju u
prostorijama Gradske uprave. Gradsko vijeće može također usvojiti ili odbiti
polugodišnji ili godišnji izvještaj o izvršenju budžeta koji podnese
gradonačelnik sukladno članku 43. stavak 4 točka e) ovog
Statuta.
Članak 29.
Sjednice Gradskog vijeća
1. Gradsko vijeće se sastaje po potrebi i
najmanje jednom mjesečno. Gradsko vijeće će biti sazvano bez odlaganja kada
jedna trećina svih gradskih vijećnika podnese zahtjev u pisanoj formi i uz
navođenje dnevnog reda. Zahtjev će biti podnesen predsjedniku Gradskog vijeća (u
daljem tekstu: predsjednik).
2. Svaki gradski vijećnik ima pravo predložiti
na dnevni red bilo koje pitanje koje se tiče Grada.
3. Pozivnice u pisanoj formi se dostavljaju
najmanje tri dana prije održavanja sjednice.
4. Prilikom sazivanja sjednice, predsjednik
predlaže dnevni red, u konsultaciji sa zamjenicima predsjednika Gradskog vijeća
(u daljem tekstu: zamjenici predsjednika). Dnevni red se šalje sa pozivnicama za
sjednicu. Točke se mogu dodati na dnevni red tijekom sjednice nakon odobrenja
dvotrećinske većine izabranih gradskih vijećnika. Ukoliko te točke ne dobiju
potrebitu većinu, iste će se uvrstiti u dnevni red slijedeće sjednice.
5. Predsjednik predsjedava sjednicama Gradskog
vijeća i osigurava njihovo vođenje sukladno Statutu i Poslovniku Gradskog
vijeća.
6. Gradsko vijeće će se prvi put sastati u roku
od dva tjedna nakon objave potvrđenih izbornih rezultata. U tom slučaju, Gradsko
vijeće će sazvati najstariji član, kojeg će odrediti Izborno povjerenstvo Grada
Mostara, nakon objave izbornih rezultata.
Članak 30.
Javnost sjednica Gradskog vijeća
1. Sjednice Gradskog vijeća su javne i
blagovremeno se najavljuju javnosti.
2. Gradsko vijeće može odlučiti da sjednica o
nekom posebnom pitanju bude zatvorena za javnost. Rezultat sjednice biti će
objavljen javnosti. Pojedinosti se uređuju Poslovnikom Gradskog vijeća.
Članak 31.
Sudjelovanje gradonačelnika i načelnika odjela
1. Gradonačelnik i načelnici odjela sudjeluju
na sjednicama Gradskog vijeća bez prava glasa.
2. Gradonačelnik ima pravo obratiti se Gradskom
vijeću tijekom sjednice u bilo kojem trenutku i o bilo kojoj točki dnevnog reda.
Na zahtjev, on je obvezan dostaviti Gradskom vijeću sve informacije o svim
pitanjima koja su predmet rasprave. Gradonačelnik može delegirati ove dužnosti
jednom od načelnika odjela.
Članak 32.
Kvorum
Gradsko vijeće može zasjedati i donositi odluke ako je prisutno više od
polovine izabranih vijećnika. Kvorum se utvrđuje na početku sjednice. Smatra se
da kvorum postoji sve dok se, na zahtjev, ne utvrdi suprotno.
Članak 33.
Glasovanje
1. Odluke Gradskog vijeća Grada se
usvajaju većinom glasova izabranih gradskih vijećnika, ukoliko ovim
Statutom ili zakonom nije drugačije određeno.
2. Izuzetno od odredaba o postupku glasovanja
iz stavka 1. ovog člana, usvajanje slijedećih odluka zahtijeva dvotrećinsku
većinu glasova izabranih vijećnika:
a) o urbanističkom planu za teritoriju
Grada;
b) o izmjenama i dopunama Statuta;
c) o usvajanju i izvršavanju proračuna;
d) o priznanjima i nagradama Grada;
e) smjeni gradonačelnika, predsjednika i
zamjenika predsjednika Gradskog vijeća:
f) o izgledu grba, zastave i
ostalim simbolima iz članka 4. stavak 3 ovog Statuta;
g) o davanju naziva ulicama, trgovima i
mostovima;
h) te o ostalim pitanjima koja su utvrđena ovim
Statutom,
3. Odluka o proglašenju referenduma zahtijeva
većinu glasova u Gradskom vijeću, uključujući većinu glasova svakog od
povjerenstava Gradskog vijeća za gradska područja, koja se uspostavljaju
sukladno članku 38. ovog Statuta.
4. Odluka o raspodjeli prihoda koji potječu od
korištenja dodijeljenog građevinskog zemljišta donosi se na način utvrđen
člankom 56. ovog Statuta.
Članak 34.
Definicija vitalnog nacionalnog interesa
Vitalni nacionalni interesi konstitutivnih naroda koji se štite u Gradu su
oni definirani u članku VI.C.6) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine.
Članak 35.
Postupak za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa
1. Ukoliko više od jednog predsjednika ili
zamjenika predsjednika tvrde da odluka potpada pod listu vitalnih interesa iz
članka 34., za usvajanje takve odluke potrebna je većina glasova unutar svakog
kluba konstitutivnih naroda zastupljenih u Gradskom vijeću.
2. Predsjednik i zamjenici predsjednika moraju
odlučiti, u roku od jednog tjedna, da li odluka potpada pod listu iz članka
34.
3. Ukoliko samo jedan predsjednik ili zamjenik
predsjednika tvrdi da odluka potpada pod listu vitalnih interesa, dvotrećinska
većina odgovarajućeg kluba konstitutivnog naroda u Gradskom vijeću može
proglasiti da dotično pitanje potpada pod listu vitalnih interesa.
4. U slučaju da dvotrećinska većina jednog od
klubova konstitutivnih naroda u Gradskom vijeću odluči da se odluka odnosi na
vitalni nacionalni interes, za usvajanje takve odluke potrebna je većina glasova
unutar svakog kluba konstitutivnih naroda zastupljenih u Gradskom vijeću.
5. Ukoliko većina iz prethodnog stava nije
postignuta, pitanje se proslijeđuje Ustavnom sudu Federacije Bosne i
Hercegovine, koji donosi konačnu odluku o tome da li se sporna odluka odnosi na
vitalni interes konstitutivnog naroda.
6. U tom slučaju, Ustavni sud Federacije Bosne
i Hercegovine će postupati na način propisan člankom IV.A.18.a) točke 5. do 8.
Ustava Federacije Bosne i Hercegovine.
7. Ukoliko Ustavni sud Federacije Bosne i
Hercegovine odluči da se radi o vitalnom interesu, odluka se smatra neusvojenom,
te se dokument vraća predlagaču radi pokretanja nove procedure. U tom slučaju,
predlagač ne može ponovno podnijeti isti tekst odluke.
8. U slučaju da Ustavni sud Federacije Bosne i
Hercegovine odluči da se ne radi o vitalnom interesu, odluka će biti usvojena
većinom glasova.
Članak 36.
Ostali izbori u Gradskom vijeću
1. Izbori u Gradskom vijeću su tajni ukoliko
ovim Statutom nije drugačije utvrđeno.
2. Ukoliko ovim Statutom ili zakonom nije
drugačije utvrđeno, osoba koja dobije više od polovine važećih glasova bit će
izabrana. Ukoliko niko od nominiranih ne dobije potrebne glasove u prvom krugu,
slijedi drugi krug izbora između dva kandidata koja su dobila najveći broj
glasova. Ukoliko dva kandidata u drugom krugu dobiju isti broj glasova, mlađi od
ta dva kandidata bit će izabran, osim ako jedan od kandidata odustane.
3. Na glasačkom listiću treba biti jasno
vidljivo koji je kandidat dobio glas. Glasački listić se u suprotnom smatra
nevažećim. Uzdržani i nevažeći glasovi se ne broje kao važeći iz stavka 2. ovog
članka. Uzdržani i nevažeći glasovi se računaju prilikom utvrđivanja
kvoruma.
4. Odbor za izbore, koji se sastoji od po
jednog člana nominiranog iz svakog kluba formiranog na temelju članka 23. ovog
Statuta, prikuplja i prebrojava glasove i utvrđuje rezultate izbora. Odbor za
izbore odluke donosi koncenzusom. Kada se koncenzus ne može postići, Gradsko
vijeće će donijeti odluku javnim glasovanjem, nakon što sasluša Odbor za
izbore.
5. Ako je broj istovrsnih mjesta koje treba
popuniti putem izbora veći od jedan, predlažu se liste kandidata. Dodjela mjesta
se vrši prema Saint Lague metodi. Od ove formule se može odustati ako se gradski
vijećnici dogovore o zajedničkoj listi i ako Gradsko vijeće da suglasnost
dvotrećinskom većinom.
Članak 37.
Odbori
1. Gradsko vijeće formira, za pripremu svojih
odluka, odbore Gradskog vijeća iz reda svojih članova.
2. Broj članova koje ima pravo nominirati klub
iz članka 23. ovog Statuta bit će srazmjeran veličini navedenog kluba. Klubovi
mogu nominirati onoliko članova odbora za koliko im pripada pravo na nominiranje
i dostaviti će imena predsjedniku Gradskog vijeća u pisanoj formi. Ukoliko se
član Odbora povuče sa dužnosti, dotični klub nominira novog člana. Članovi
Odbora mogu ovlastiti druge gradske vijećnike iz istog kluba da ih zastupaju u
Odboru u određenom slučaju.
3. Odbori biraju predsjednika i zamjenika iz
reda svojih članova.
4. Predsjednik i zamjenici predsjednika
Gradskog vijeća mogu sudjelovati na svim sjednicama Odbora bez prava glasa, a
ostali gradski vijećnici mogu sudjelovati u svojstvu posmatrača i na sjednicama
zatvorenim za javnost.
5. Gradonačelnik sudjeluje u radu sjednica
odbora bez prava glasa. Gradonačelnik može ovlastiti jednog od načelnika Odjela
da ga predstavlja.
6. Broj i nadležnosti odbora kao i druga
pitanja koja nisu uređena ovim Statutom bit će propisana Poslovnikom u skladu sa
općim principima utvrđenim ovim Statutom.
Članak 38.
Povjerenstva za gradska područja
1. Za svako od gradskih područja uspostavlja se
po jedno povjerenstvo Gradskog vijeća za gradsko područje. U sastav svakog od
povjerenstava Gradskog vijeća za gradska područja (u daljem tekstu: Povjerenstva
za gradska područja) ulaze po tri gradska vijećnika izabrana sa teritorija
relevantnog gradskog područja sukladno članku 17. stavak 1. ovog Statuta.
2. U nadležnosti povjerenstava za gradska
područja spadaju:
- donošenje odluka o
raspodjeli prihoda po osnovu dodijeljenog građevinskog zemljišta, sukladno
članku 56. ovog Statuta;
- sudjelovanje u donošenju
odluke o raspisivanju referenduma, sukladno članku 33, stavak 3. ovog Statuta;
3. Donošenje odluka povjerenstava za gradska
područja obavlja se prostom većinom glasova.
4. Stavci 3. do 5. članka 37. ovog Statuta
primjenjuju se na povjerenstva za gradska područja. Pitanja koja nisu uređena
ovim Statutom propisuju se Poslovnikom o radu Gradskog vijeća sukladno općim
načelima utvrđenim u ovom Statutu.
Članak 39.
Zapisnik
1. O raspravama i odlukama Gradskog vijeća i
njegovih odbora sačinjava se zapisnik. U zapisniku se navodi ko je bio nazočan
sjednici, koja su pitanja raspravljana, koji su izbori provedeni i koje su
odluke donesene.
2. Tajnik Gradskog vijeća ili njegov delegat, u
slučaju da on nije u mogućnosti da nazoči, na zahtjev predsjednika Gradskog
vijeća ili predsjednika Odbora, biti će odgovoran za vođenje zapisnika Gradskog
vijeća, odnosno njegovih odbora.
3. Zapisničar i predsjednik će potpisati
zapisnik na sjednicama Gradskog vijeća, odnosno predsjedatelji odbora na
sjednicama odbora, a isti se dostavlja gradonačelniku i svim učesnicima
sjednica.
4. Zapisnik je dostupan javnosti ukoliko nije
drugačije utvrđeno zakonom ili ovim Poslovnikom.
Članak 40.
Poslovnik
1. Gradsko vijeće usvaja svoj Poslovnik, kojim
se uređuje rad Gradskog vijeća.
2. Poslovnikom se posebno uređuje održavanje
reda na sjednici, način pozivanja, potankosti o rokovima za pozive, raspored
sjedenja, formalni postupci glasovanja i izbora, kao i opći način rada.
3. Odredbe Poslovnika će biti sukladni ovom
Statutu.
Članak 41.
Osporavanje odluka
1. Ukoliko se smatra da odluka Gradskog vijeća
krši važeće zakone ili ugrožava dobrobit Grada, gradonačelnik će je osporiti u
roku od tri dana.
2. Gradonačelnik će obrazložiti razloge koji su
ga naveli na osporavanje. Osporavanje će imati suspenzivno dejstvo.
3. Gradsko vijeće će ponovno glasovati o
osporenoj odluci na novosazvanoj sjednici u roku od tri tjedna. Ukoliko Gradsko
vijeće potvrdi osporenu odluku:
- odluka će biti konačna i
provedena ukoliko se spor odnosi na odluku kojom se, po mišljenju
gradonačelnika, narušava dobrobit Grada;
- gradonačelnik osporava
odluku tako što ju podnosi nadzornom organu ako se spor tiče odluke kojom se, po
mišljenju gradonačelnika, krše važeći zakoni. Takav podnesak se mora podnijeti u
roku od sedam dana nakon potvrde odluke. Na takvu proceduru primjenjuje se
važeći zakon.
Drugi dio: Gradonačelnik
Članak 42.
Predstavljanje Grada
1. Gradonačelnik predstavlja Grad.
2. Gradonačelnik je nosilac izvršne vlasti.
3. Gradonačelnik provodi odluke Gradskog
vijeća. Odluke Grada koje stvaraju prava i obveze donose se u pisanoj formi sa
službenim pečatom Grada.
Članak 43.
Zadaće gradonačelnika
1. Gradonačelnik je odgovoran za pravilno
funkcioniranje Gradske uprave, u okviru proračuna koji je Gradsko vijeće
usvojilo. Gradonačelnik odgovara za rad Gradske uprave i nadređen je svim
državnim službenicima i uposlenicima Gradske uprave. Gradonačelnik ih postavlja,
unaprijeđuje, uzimajući u obzir kadrovski plan i otpušta ih iz službe sukladno
zakonu, ako drugačije nije predviđeno ovim Statutom. Prilikom postavljenja
državnih službenika i prijema u radni odnos uposlenika, gradonačelnik je
dužan osigurati da struktura državne službe kao i struktura uposlenika po
pravilu odražava sastav stanovništva Grada, sukladno Ustavu i relevantnim
zakonima.
2. Gradonačelnik organizira Gradsku upravu na
najekonomičniji i najučinkovitiji mogući način i dijeli je na pojedinačne
odjele. U ovu svrhu, gradonačelnik će izraditi Pravilnik o unutarnjoj
organizaciji i opće naputke o obnašanju službe, koje odobrava Gradsko vijeće.
Pravilnikom o unutarnjoj organizaciji predviđa se najviše šest (6) odjela.
3. Gradonačelnik ima ovlasti nad kreiranjem
opće politike odjelâ.
4. Gradonačelnik posebice:
a) priprema i provodi odluke Gradskog
vijeća;
b) riješava pitanja koja su mu ovim Statutom
data u nadležnost;
c) primjenjuje zakone i propise, koje Grad
provodi po uputama Kantona ili Federacije Bosne i Hercegovine;
d) izrađuje plan proračuna, predlaže ga
Gradskom vijeću i provodi ga sukladno odlukama Gradskog vijeća;
e) podnosi polugodišnje i godišnje izviješće o
izvršenju proračna Gradskom vijeću. Polugodišnje izviješće sadrži, pored
ostalog, uporedni pregled utvrđenih i stvarnih prihoda i rashoda, te prijedlog
mjera za poboljšanje stanja. Na temelju zahtjeva Gradskog vijeća može se
razmotriti mogućnost podnošenja češćih izviješća;
f) nadzire javne institucije u
vlasništvu Grada i poduzeća u vlasništvu Grada, sukladno zakonu;
g) osigurava suradnju između Gradske uprave i
Ombudsmena.
Članak 44.
Izbor Gradonačelnika
1. Na mjesto gradonačelnika mogu biti izabrani
samo vijećnici izabrani u Gradsko vijeće.
2. Izbor gradonačelnika će se vršiti na prvoj
sjednici Gradskog vijeća nakon izborâ.
3. Svaki gradski vijećnik ima pravo da nominira
kandidate iz reda izabranih vijećnika.
4. Prije izbora, nominirani kandidati moraju
izjaviti u pisanoj formi da prihvataju kandidaturu.
5. Dvotrećinska većina glasova izabranih
gradskih vijećnika je potrebita za izbor gradonačelnika. Ukoliko nijedan od
kandidata ne dobije dovoljan broj glasova u prvom krugu, vrši se drugi krug
izbora između dva kandidata koji su dobili najveći broj glasova u prvom krugu.
Ukoliko je, usljed neodlučnog ishoda izbora među kandidatima u prvom krugu,
nemoguće ustanoviti koja su dva kandidata dobili najveći broj glasova,
organizirat će se poseban krug za ove kandidate kako bi se izvršio odabir
kandidata ili kandidatâ koji će se kvalificirati za drugi krug. Ukoliko nijedan
od preostala dva kandidata ne dobije dvotrećinsku većinu glasova u drugom krugu,
vrši se treći krug izbora. U trećem krugu, prosta većina glasova izabranih
gradskih vijećnika je potrebita za izbor gradonačelnika od dva preostala
kandidata. Ukoliko preostala dva kandidata dobiju isti broj glasova u trećem
krugu, mlađi od ta dva kandidata biti će izabran za gradonačelnika.
6. Odmah nakon izbora, izabrani kandidat daje
izjavu o tome da li prihvata izbor. Ukoliko izabrani kandidat odbije izbor,
izbori će se ponoviti prema postupku propisanom u ovom članku.
Članak 45.
Smjena sa funkcije
1. Gradonačelnik može biti smijenjen sa
funkcije prije isteka njegovog mandata odlukom Gradskog vijeća.
2. Prijedlogu za opoziv potrebna je potpora
natpolovične većine izabranih gradskih vijećnika.
3. Odluka o smjeni gradonačelnika se donosi na
posebnoj sjednici Gradskog vijeća. Odluka se donosi dvotrećinskom većinom
glasova izabranih Gradskih vijećnika.
Članak 46.
Inauguracija i prisega
1. Nakon izbora gradonačelnika, vrši se njegova
inauguracija na mjesto gradonačelnika na javnoj sjednici i gradonačelnik se
davanjem prisege obvezuje da će savjesno obnašati svoje dužnosti.
2. Gradonačelnik prima Povelju o svojem
imenovanju, koju potpisuje predsjednik.
Članak 47.
Nespojivost funkcija
Kada bude izabran, gradonačelnik podnosi ostavku na svoje mjesto u Gradskom
vijeću.
Članak 48.
Načelnici odjela
Načelnici odjela su državni službenici. Načelnike odjela imenuje i razrješava
gradonačelnik sukladno zakonu.
Članak 49.
Zadaće načelnika odjela
1. Načelnici odjela se redovito sastaju na
sjednici koju saziva gradonačelnik. Prilikom sazivanja sjednice, gradonačelnik
prilaže dnevni red sjednice. Načelnici odjela zajedno raspravljaju o svim
zadaćama za koje je zadužena Gradska uprava i donose preporuke vezane za
pripravu i provedbu odluka Gradskog vijeća gradonačelniku da o njima odluči. Na
sjednicama se vodi zapisnik, sukladno uvjetima propisanim u Statutu. Prethodna
pitanja će se detaljnije urediti Pravilnikom o unutarnjoj organizaciji Gradske
uprave.
2. Na temelju rasprava i sukladno stavku 1,
načelnici odjela samostalno upravljaju svojim odjelima, u okviru
gradonačelnikovih ovlasti o kreiranju politike.
Članak 50.
Naknada za gradonačelnika
Za obnašanje svojih dužnosti, gradonačelnik ostvaruje pravo na plaću i
naknade koje utvrđuje Gradsko vijeće.
Članak 51.
Glavni savjetnik Grada
1. Gradonačelnik ima pravo na Tajništvo, koje
koordinira sve pripremne i izvršne djelatnosti cjelokupne Gradske uprave i
pomaže gradonačelniku.
2. Tajništvom upravlja glavni savjetnik Grada
(u daljnjem tekstu: glavni savjetnik), kojeg imenuje gradonačelnik, nakon
konsultacija sa klubom konstitutivnog naroda kojem predloženi kandidat pripada,
uz prethodnu suglasnost Gradskog vijeća.
3. Glavni savjetnik sudjeluje u svim važnim
upravnim pitanjima. Potankosti će biti određene u naputcima o službi koje donosi
gradonačelnik.
4. Glavni savjetnik ne može biti iz reda istog
konstitutivnog naroda kao predsjednik i gradonačelnik.
5. Kada bude imenovan, glavni savjetnik podnosi
ostavku na svoje mjesto u Gradskom vijeću.
POGLAVLJE III: PRORAČUN, JAVNA PODUZEĆA I UNUTARNJA
KONTROLA
Članak 52.
Proračun
1. Grad ima jedan i jedinstven proračun u kojem
se iskazuju svi prihodi i svi rashodi. Izrada, usvajanje i izvršenje proračuna
Grada vrše se sukladno odredbama Zakona o proračunima Federacije Bosne i
Hercegovine kao i ostalim važećim zakonima.
2. U prihode proračuna Grada spadaju, pored
ostalih, izvorni i dodatni prihodi, takse, porezni prihodi, neporezni prihodi i
kapitalni prihodi. U prihode spadaju i prihodi koji Gradu pripadaju po osnovu
zakona i propisa Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine i Kantona.
3. Proračun je financijski izraz planova i
politike izvršne vlasti Grada.
4. Izvršna vlast Grada mora osigurati da:
a) proračun i njegovo izvršenje omogućavaju
neprestano izvršavanje zadaća Grada,
b) uporaba sredstava bude pravilna i zakonita,
ekonomična, efikasna, rentabilna i transparentna,
c) svi javni prihodi budu dodijeljeni u
proračun i izraženi kroz izvore od kojih su prikupljeni, i da svi rashodi
utvrđeni u proračunu budu u balansu sa prihodima.
5. Sukladno proračunskom kalendaru Federacije
Bosne i Hercegovine, izvršna vlast Grada godišnje priprema i podnosi Gradskom
vijeću na razmatranje i usvajanje nacrt proračuna koji obvezno sadrži
obrazloženje.
Proračun između ostalog, obvezno sadrži:
a) detaljnu projekciju svih javnih prihoda i
rashoda,
b) prihode i rashode svakog proračunskog
korisnika, sukladno zakonu i odgovarajućim računovodstvenim klasifikacijama,
Obrazloženje proračuna, između ostalog, obvezno sadrži:
a) detaljan zakonski osnov za sve prihode i sve
rashode koji se planiraju u proračunu za narednu proračunsku godinu,
b) prioriteti i politike koje određuju razvoj
proračuna, prognozu važnih trendova prihoda i rashoda, sažetak tekućih dugovnih
obveza, odnos između tekućeg duga i zakonskih ograničenja, te refleksije takvog
stanja na tekuće proračunsko stanje i obveze, plan vraćanja duga, opis
procesa primanja prihoda proračuna, ocjenu odnosa između prihoda i rashoda
budžeta, te smjernice proračunske potrošnje u narednoj proračunskoj godini,
c) pregled (po pojedinačnim stavkama) svih
korisnika proračuna prikazujući sve uposlene koji su na platnom spisku korisnika
proračuna grada,
d) naznake primjedbi koje je Gradsko vijeće
istaklo u svezi sa godišnjim izviješćem za prethodnu godinu i poduzete
korektivne mjere.
6. Istovremeno sa usvajanjem proračuna, Gradsko
vijeće usvaja i Odluku o izvršenju proračuna Grada. Odlukom o izvršenju
proračuna, bliže se uređuje pitanje poput usklađivanja i ravnomjernosti trošenja
javnih prihoda, prioriteti, način podnošenja izviješća o izvršenju, te druga
pitanja od značaja za trošenje proračunskih sredstava i ostvarivanje funkcija
Grada.
Članak 53.
Javna poduzeća
1. Grad može osnivati, pomagati, preuzimati i
proširivati javna poduzeća ako je to u interesu građana. U tu svrhu, Grad treba
osigurati da odgovarajuće poduzeće bude u stanju obavljati potrebite funkcije na
adekvatan način i da je svojom veličinom proporcionalno ekonomskoj održivosti
Grada kao i njegovim zahtjevima.
Članak 54.
Zastupanje Grada u javnim poduzećima
1. U poduzećima, u kojima je Grad jedini
dioničar, nadzorni odbor sastoji se od predstavnika koje bira Gradsko
vijeće sukladno Zakonu o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije
BiH. Broj predstavnika uređuje se statutom poduzeća.
2. AkoGrad sudjeluje upoduzeću, načela o
imenovanju propisana u prethodnom stavu primjenjuju se na predstavnike Grada
koje će imenovati u nadzorni odbor, ukoliko je to primjenjivo.
3. Preduzeća iz stavka 1. i stavka 2. se,
ukoliko je to primjenjivo, organiziraju i funkcioniraju sukladno zakonima koji
se primjenjuju na javna poduzeća.
Članak 55.
Unutarnji nadzor
1. Unutarnji nadzor je nezavisna i objektivna
funkcija procjene nadzora nad financijskim, materijalnim i računovodstvenim
poslovanjem proračunskih korisnika, te nadzakonitošću i svrsihodnošću uporabe
proračunskih sredstava, a u cilju pravilne, ekonomične, namjenske i efikasne
uporabe resursa.
2. Službazaunutarnjinadzorima neposredan
pristup relevantnom odjelu zafinancije, Gradskoj upravi, institucijama Grada, te
svim drugim korisnicima proračuna.
3. Službom za unutarnji nadzor rukovodi šef
Službe unutarnjeg nadzora.
4. Šef Službe unutarnjeg nadzora je za svoj rad
i rad službe odgovoran Gradskom vijeću.
5. Šef Službe unutarnjeg nadzora se imenuje i
razrješava po preporuci Odbora za financije i proračun, uz odobrenje Gradskog
vijeća. Odabir šefa Službe unutarnjeg nadzora mora biti transparentan i
zasnivati se na njegovoj profesionalnoj sposobnosti. Šef Službe unutarnjeg
nadzora mora posjedovati odgovarajuće kvalifikacije i dokazano iskustvo u
reviziji.
6. Gradonačelnik može smijeniti šefa Službe
unutrašnjeg nadzora samo uz saglasnost dvotrećinske većine izabranih gradskih
vijećnika.
7. Unutarnje uređenje Službe za unutarnji
nadzor utvrditi će se Pravilnikom o unutarnjem uređenju.
8. Služba za unutrašnji nadzor provodi redovni
unutarnji nadzor svih institucija Grada, i izrađuje, te podnosi gradonačelniku
kvartalnu analizu u svezi s izvršenjem proračuna s ciljem da mu pomogne u izradi
izviješća iz članka 43. stavak 4. točka e) ovog Statuta. Navedena kvartalna
analiza se prezentira i Gradskom vijeću. Ta analiza, pored ostalog, sadržava i
uporedni pregled utvrđenih i stvarnih prihoda i rashoda, kao i prijedlog mjera
za poboljšanje stanja. Preporuke i prijedlog mjera za poboljšanje koje daje
Služba za unutarnji nadzor moraju se bez odlaganja provesti nakon prezentacije,
ukoliko su u okvirima stavaka 9. i 12. ovog članka.
9. Služba za unutarnji nadzor posebice daje
mišljenje o godišnjem izviješću o izvršenju proračuna koje podnosi izvršni
organ Grada. U tom izviješću se, pored ostalog, ispituje:
a) da li se proračunski plan ispoštovao
b) da li su sve financijske transakcije
pravilno zabilježene i obrazložene
c) da li su svi prihodi i rashodi ostvareni
sukladno pravilima i propisima
d) da li su dokumenti potpuni i ispravni.
10. Pored godišnjeg izviješća o izvršenju proračuna, Služba za
unutarnji nadzor redovito pregleda sve račune kako bi se osiguralo da je na
stanju računa točno prikazan financijski položaj Grada i njegovih prihoda i
rashoda za dotičnu godinu i da ispunjava sve zakonske zahtjeve.
11. Služba za unutarnji nadzor stalno nadgleda sve račune. Kada se radi
o elektronskoj obradi podataka, ova služba mora kontrolirati mehanizme prije
početka njihove uporabe.
12. Gradonačelnik, glavni savjetnik, načelnik relevantnog odjela za
financije ili gradski vijećnici mogu, ako to smatraju neophodnim, dodijeliti i
druge zadaće šefu Službe unutarnjeg nadzora, vezano za nadzor tendera, pravilno
i ekonomično funkcioniranje Uprave ili sudjelovanje Grada u javnim
poduzećima.
POGLAVLJE IV: UREĐENJE ZEMLJIŠTA I GRAĐEVINSKO
ZEMLJIŠTE
Članak 56.
Raspodjela prihoda po osnovu dodijeljenog građevinskog
zemljišta
1. Odluke o raspodjeli prihoda ostvarenih po
osnovu naknada za dodijeljene gradske građevinske lokacije, za uređenje parcela
gradskog građevinskog zemljišta, i za korištenje dodijeljenih građevinskih
lokacija (u daljnjem tekstu: naknada po osnovu dodjele zemljišta) u sklopu
Grada, donose se na temelju postupaka utvrđenih u ovom Statutu i sukladno
ostalim važećim zakonima.
2. Prihodi navedeni u stavku 1. ovog članka će
biti preraspodijeljeni u korist gradskih područja, u kojima je prihod ostvaren,
u iznosu od 80%, te u korist Grada kao cjeline u iznosu od 20%.
3. Prihodi ostvareni iz naknada po osnovu
dodjele zemljišta koristit će se za nadoknadu troškova daljeg uređenja
zemljišta, izradu prostorno-planske dokumentacije, a na zakonom propisan način.
4. Odluke o raspodjeli prihoda ostvarenih iz
naknada po osnovu dodjele zemljišta u sklopu bivše Centralne zone, utvrđuje
Gradsko vijeće sukladno važećim zakonima. Ovi prihodi će biti ponovno
investirani u bivšu Centralnu zonu u iznosu od 80%.
5. Odluke o raspodjeli prihoda ostvarenih iz
naknada po osnovu dodjele zemljišta u svakom gradskom području utvrđuje
relevantno povjerenstvo za gradsko područje, sukladno članku 38. ovog Statuta.
6. Svako povjerenstvo za gradsko područje dužno
je na kraju svakog mjeseca Gradskom vijeću podnijeti izviješće o nerješenim,
odbijenim i usvojenim odlukama o korištenju prihoda za dalje uređenje zemljišta.
Većinom glasova izabranih vijećnika Gradski odbor odobrava izviješća svih
povjerenstava u roku od 15 dana od njihovog podnošenja. Ako Gradski odbor to ne
učini, izviješća svakog pojedinačnog povjerenstva, kao i odluke koje ulaze u
sastav izviješća, postaće važeći i u cjelosti provedivi 16-og dana od dana
podnošenja.
7. Svako povjerenstvo za gradsko područje dužno
je svakih šest mjeseci podnijeti izviješće šefu Službe unutarnjeg nadzora, u
kojem je dat prikaz svih prihoda ostvarenih iz naknada po osnovu dodjele
zemljišta kao i o raspodjeli tih prihoda i detaljima o korisnicima te
raspodjele. Šef Službe unutarnjeg nadzora će na godišnjoj osnovi prezentirati
analizu ostvarenih prihoda i njihovog korištenja, u kojoj će Gradskom vijeću
ukazati na ustanovljene nepravilnosti.
POGLAVLJE V: ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 57.
Objavljivanje i stupanje na snagu
Ovaj Statut se objavljuje u Gradskom službenom glasniku Grada Mostara i
Narodnim/službenim novinama Hercegovačko-neretvanskog kantona. Ovaj Statut stupa
na snagu 15. ožujka 2004. godine.
Članak 58.
Izmjene i dopune Statuta
Ovaj Statut se može mijenjati i dopunjavati dvotrećinskom većinom glasova
izabranih gradskih vijećnika.
|