|
Koristeći se ovlaštenjima koja su Visokom
predstavniku data u članu V Aneksa 10. (Sporazum o implementaciji civilnog
dijela Mirovnog ugovora) Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini,
prema kojem je Visoki predstavnik konačni autoritet u zemlji u pogledu tumačenja
gore navedenog Sporazuma o implementaciji civilnog dijela Mirovnog ugovora; i
posebno uzevši u obzir član II 1. (d) istog Sporazuma prema kojem Visoki
predstavnik “pomaže, kada ocijeni da je to neophodno, u rješavanju svih problema
koji se pojave u vezi sa implementacijom civilnog dijela Mirovnog ugovora”;
Pozivajući se na stav XI.2 Zaključaka Konferencije za
implementaciju mira održane u Bonu 9. i 10. decembra 1997. godine, u kojem je
Vijeće za implementaciju mira pozdravilo namjeru Visokog predstavnika da
iskoristi svoj konačni autoritet u zemlji u vezi sa tumačenjem Sporazuma o
implementaciji civilnog dijela Mirovnog ugovora, kako bi pomogao u iznalaženju
rješenja za probleme u skladu sa gore navedenim “donošenjem obavezujućih odluka,
kada ocijeni da je to neophodno”, o određenim pitanjima, uključujući i (prema
tački (c) stava XI.2) “mjere kojima se obezbjeđuje implementacija Mirovnog
sporazuma na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine i njenih entiteta”, koje
“mogu uključivati preduzimanje mjera protiv osoba koje obavljaju javne funkcije
ili zvaničnika (...) za koje Visoki predstavnik ustanovi da su prekšili zakonske
obaveze utvrđene Mirovnim sporazumom odnosno uvjete za njegovu provedbu”;
Konstatujući da je Upravni odbor, na svom sastanku na nivou političkih
direktora, održanom 26. septembra 2003. godine, zaključio da je rješenje pitanja
Grada Mostara od ključnog značaja za održiv i miran razvoj Bosne i Hercegovine;
Imajući u vidu poseban status dodijeljen Gradu Mostaru prema
Dejtonskom sporazumu o uspostavi Federacije Bosne i Hercegovine, potpisanom 10.
novembra 1995. godine, i njegovom aneksu kojim se utvrđuju principi za
Privremeni statut Grada Mostara;
Imajući u vidu također da politički organi na nivou “Grada” i
“gradskih općina” do sada nisu uspjeli da izvrše ujedinjenje Grada Mostara u
skladu s navedenim Privremenim statutom, nego su, umjesto toga, iskoristili
gradske općine u svrhu stvaranja paralelnih institucija i podjele Grada;
Imajući na umu potrebu za učvršćivanjem administrativnog,
funkcionalnog i pravnog jedinstva Grada Mostara na način na koji se unapređuje
efikasnost u pružanju usluga građanima, garantira uživanje osnovnih prava svih
građana, omogućava uživanje zajedničkih prava konstitutivnih naroda i sprječava
dominacija jednog dijela stanovništva Mostara;
Cijeneći rad Komisije za reformu Grada Mostara, koju je uspostavio
Visoki predstavnik dana 17. septembra 2003. (u daljem tekstu: Komisija);
Pozdravljajući napore koje preduzimaju političke stranke angažirane u
pomenutoj Komisiji, koji su kulminirali donošenjem konkretnih prijedloga
rješenja za različita ključna pitanja koja se odnose na reorganizaciju Grada
Mostara;
Uvjereni danavedena predložena rješenja osiguravaju čvrst osnov za
utvrđivanje navedenih garancija i zaštite, te da sadržavaju i odredbe o podjeli
vlasti do kojih se došlo detaljnim pregovorima, a čiji je cilj da se građanima
Mostara omogući da izgrade temelj za progresivnu budućnost zasnovanu na, pored
ostalog, zaštiti vitalnih nacionalnih interesa;
Ohrabreni time što su predložena rješenja proistekla iz najšireg
mogućeg konsenzusa u pogledu reorganizacije Grada Mostara;
Uz žaljenje štostranke koje su bile uključene u rad Komisije nisu
uspjele postići konsenzus u vezi sa dva neriješena pitanja i uvjereni da bi
rješavanje navedenih pitanja dovelo do značajnih poboljšanja u pogledu
primijenjenih standarda uprave u Gradu dok bi se istovremeno održavao izborni
sistem koji će odražavati svojevrsne okolnosti koje vladaju u Mostaru, a koje
proizilaze iz duboko ukorijenjenih suprotnosti interesa između njegovih
konstitutivnih naroda;
Podsjećajući na činjenicu da je Upravni odbor Vijeća za implementaciju
mira, na svom zasjedanju održanom u Briselu 11. decembra 2003. godine, preuzeo
obavezu da pruži punu podršku realizaciji rješenja pitanja Mostara koje je
zasnovano na jedinstvenoj i cjelovitoj gradskoj upravi sa efikasnim garantovanim
mehanizmima podjele vlasti, a kojima se sprječava da bilo koji narod ima
većinsku kontrolu nad Gradskim vijećem; te da će djelovati kako bi osigurao da
realizacija plana narednih mjeseci ima potrebnu političku i ekonomsku
podršku;
Naglašavajući potrebu za održavanjem demokratskih izbora na lokalnom
nivou u Mostaru kao i u cijeloj Bosni i Hercegovini prve subote mjeseca oktobra
2004. godine, i imajući na umu potrebu da se počne sa pripremom tih izbora;
Imajući na umu sveukupnost gorenavedenih pitanja, Visoki predstavnik donosi
slijedeću:
ODLUKU
kojom se proglašava Statut Grada Mostara
Statut Grada Mostara koji se nalazi u daljem tekstu čini sastavni dio ove
Odluke i stupa na snagu 15. marta, 2004. godine.
Statut je na snazi na privremenoj osnovi sve dok ga ne usvoji Gradsko vijeće
Grada Mostara u odgovarajućoj formi, bez izmjena i dopuna i bez dodatnih
uslova.
Ova Odluka stupa na snagu odmah i odmah se objavljuje u “Gradskom službenom
glasniku Grada Mostara” i “Službenim/narodnim novinama Hercegovačko-neretvanskog
kantona”.
Sarajevo, 28. januar, 2004.
Paddy Ashdown
Visoki predstavnik
STATUT GRADA MOSTARA
U skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine i Ustavom
Hercegovačko-neretvanskog kantona, Gradsko vijeće Grada Mostara donosi
slijedeći Statut
GLAVA I: OPĆE ODREDBE
Član 1.
Principi
1. Ovaj Statut uređuje pravo i obavezu
odlučivanja o interesima i potrebama Grada Mostara (u daljem tekstu: Grad) i
njegovih građana, djelokrug lokalne samouprave, organizaciju, finansiranje
Grada, učešće građana u pitanjima lokalne samouprave, kao i druga pitanja,
prava, obaveze i odgovornosti koja se tiču Grada.
2. U obavljanju svojih zadataka, Grad će
poštovati osnovna prava svakog pojedinca i konstitutivnih naroda zajedno sa
Ostalim u skladu sa ustavima i zakonima, osigurati jednaka prava i promovisati
jednake životne uslove svim stanovnicima uvažavajući njihov nacionalni, vjerski
i kulturni identitet, i podsticati njihov miroljubivi suživot.
Član 2.
Samouprava
Grad će unaprijeđivati dobrobit svojih stanovnika u lokalnoj samoupravi putem
svojih organa i putem direktnog učešća svojih građana.
Član 3.
Pravni status
1. Grad je pravno lice. Može se u svoje ime
obavezati i biti obavezan; pokrenuti sudski postupak pred sudom ili biti tužen
pred sudom. Grad ima imovinu.
2. Grad je jedna jedinica lokalne
samouprave.
Član 4.
Naziv, pečat i obilježja
1. Naziv Grada je: “Grad Mostar”.
2. Grad ima službeni pečat, čiji izgled se
uređuje posebnom odlukom u skladu sa zakonom.
3. Grad ima grb, zastavu i druge simbole čiji
izgled se uređuje posebnom odlukom za čije usvajanje je potrebna dvotrećinska
većina glasova izabranih Gradskih vijećnika.
Član 5.
Teritorija Grada
Teritorija Grada obuhvata jedinstveno, nepodijeljeno područje u skladu sa
stanjem područja prema katastarskim crtama rubnih dijelova na dan 1. januara
1991. godine, modificiranog Općim okvirnim sporazumom za mir u Bosni i
Hercegovini, potpisanim 14. decembra 1995. godine.
Član 6.
Jedinstvo Uprave
1. Grad Mostar je jedinica lokalne uprave.
2. Grad može povjeriti određene upravne i
stručne poslove privrednim društvima, institucijama i drugim pravnim licima (u
daljem tekstu: pravna lica sa javnim ovlaštenjima), te ih nadzire.
3. U cilju osiguranja jedinstva uprave, Grad je
odgovoran za zadatke koje mu delegira Bosna i Hercegovina, Federacija Bosne i
Hercegovine ili Kanton. Gradu će biti nadoknađeni troškovi koji pri tom
nastaju.
Član 7.
Gradska područja
1. U Gradu se formira šest (6) gradskih
područja koja odgovaraju bivšim gradskim općinama.
2. Podružnice Gradske uprave se formiraju u
gradskim područjima isključivo u svrhu pružanja maksimalnog obima usluga
građanima u njihovom okruženju.
3. Gradska područja Grada su izborne jedinice u
skladu sa članom 15 ovog Statuta.
Član 8.
Pravna lica sa javnim ovlaštenjima i ustanove
Grad osniva pravna lica sa javnim ovlaštenjima i ustanove za svoje građane, u
okvirima svojih finansijskih, kadrovskih i materijalnih mogućnosti.
Član 9.
Međunarodna saradnja i saradnja u zemlji
1. Grad može obavljati svoje zadatke u saradnji
sa drugim gradovima i općinama u Bosni i Hercegovini, u skladu sa zakonom. U ovu
svrhu, mogu se osnovati zajedničke institucije kako bi se ispunili zadaci od
zajedničkog interesa.
2. Grad može pristupati međunarodnim
udruženjima gradova i općina, kao i ostvarivati bilateralnu saradnju sa
gradovima i općinama drugih država.
Član 10.
Učešće građana u lokalnoj samoupravi
1. Grad uređuje pitanja samouprave odlukama
svojih organa i putem referenduma.
2. Svi građani Grada mogu učestvovati u
samoupravi Grada putem direktnog učešća. Građani mogu glasati, te se kandidovati
na izborima za Gradsko vijeće u skladu sa zakonom.
3. Građani mogu direktno učestvovati u
donošenju odluka vezanih za lokalne zadatke koje spadaju u nadležnost samouprave
Grada, putem referenduma, zbora građana i građanske incijative u skladu sa
zakonom. Odluke o raspisivanju referenduma donose se u skladu s članom 33. stav
3. ovog Statuta.
Član 11.
Prava i dužnosti građana
1. Stanovnici Grada imaju pravo koristiti sve
javne institucije i ustanove u Gradu u okviru važećih propisa i pod jednakim
uslovima. Niko neće biti spriječen da se koristi tim javnim institucijama i
ustanovama zbog svog nacionalnog, vjerskog i kulturnog identiteta, ili zbog bilo
kojeg drugog sličnog osnova.
2. Stanovnici Grada učestvuju u finansiranju
poslova Grada putem poreza, taksa i doprinosa u skladu sa zakonima.
3. Odredbe stavova 1 i 2 primjenjuju se na
pravna lica koja imaju sjedište u Gradu.
Član 12.
Nadzor
1. Grad podliježe nadzoru organa Federacije
Bosne i Hercegovine i Kantona, u skladu sa zakonima Federacije Bosne i
Hercegovine i Kantona.
2. Nadzor prvenstveno štiti prava stanovnika
Grada i osigurava njihovo ostvarivanje, te sprječava organe Grada da djeluju
protivno Ustavu, zakonu i ovom Statutu.
GLAVA II: ORGANI GRADA
Član 13.
Opće odredbe
Organi Grada su Gradsko vijeće i Gradonačelnik.
Dio I: Gradsko vijeće
Član 14.
Sastav Gradskog vijeća
Gradsko vijeće Grada (u daljem tekstu: Gradsko vijeće) se sastoji od 35
vijećnika, koji se biraju na slobodnim, demokratskim i neposrednim izborima u
skladu sa Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine.
Član 15.
Izbori za Gradsko vijeće
1. Vijećnici u Gradskom vijeću se biraju u
izbornim jedinicama.
2. Izborne jedinice u Gradu su područje Grada i
šest gradskih područja, kako je definisano u članovima 5. i 7. ovog Statuta i
mapi priloženoj u Privremenom statutu objavljenom u “Gradskom službenom glasniku
Grada Mostara” od 20. februara 1996. godine (GSG. Grada Mostara, br. 1/96, 20.
februar 1996. godine), koja je sastavni dio ovog Statuta.
Član 16.
Zastupljenost u Gradskom vijeću
1. Najmanje četiri (4) predstavnika iz reda
svakog konstitutivnog naroda i jedan (1) iz reda Ostalih će biti zastupljeni u
Gradskom vijeću.
2. Nijedan od konstitutivnih naroda ne može
imati više od petnaeast (15) vijećnika.
Član 17.
Raspodjela mandata
1. U svakom gradskom području se biraju po tri
(3) vijećnika. Preostalih sedamnaest (17) vijećnika se bira na području Grada
kao jedne izborne jedinice (u daljem tekstu: Gradska lista).
2. Najmanje četiri (4) kandidata iz reda svakog
konstitutivnog naroda i jedan (1) kandidat iz reda Ostalih sa Gradske liste će
biti izabrani u Gradsko vijeće.
3. Raspodjela mandata u Gradskom vijeću se vrši
u skladu sa Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine.
Član 18.
Tijela odgovorna za sprovođenje izbora
1. Tijela nadležna za sprovođenje izbora u
Gradu su Izborna komisija Grada Mostara i birački odbori.
2. Odredbe Izbornog zakona Bosne i Hercegovine
o općinskim izbornim komisijama se primjenjuju na imenovanja, sastav i
djelokrug rada Izborne komisije Grada Mostara.
3. Članovi biračkih odbora se imenuju u skladu
sa odredbama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine.
Član 19.
Nezavisnost vijećnika Gradskog Vijeća
1. Gradski vijećnici obavljaju svoju dužnost u
skladu sa svojim slobodnim uvjerenjima usmjerenim isključivo ka dobrobiti Grada
i njegovih stanovnika.
2. Gradski vijećnici nisu vezani ničijim
naredbama ili instrukcijama, osim onim predviđenim zakonom.
Član 20.
Naknada za Gradske vijećnike
Za obavljanje svoje dužnosti, Gradski vijećnici imaju pravo na platu i
naknade koje utvrđuje Gradsko vijeće.
Član 21.
Sukob interesa
1. Gradski vijećnici, u obavljanju svoje javne
dužnosti, se ponašaju na odgovoran i savjestan način. Oni neće kompromitovati
povjerenje stanovnika Grada i poštovat će propise koji uređuju njihova prava,
dužnosti i odgovornosti.
2. Na gradskog vijećnika primjenjuju se
relevantni zakonski propisi koji se odnose na sukob interesa.
Član 22.
Povjerljive informacije
1. Gradski vijećnici su dužni čuvati tajnim sve
informacije koje su klasificirane kao povjerljive od strane nadležnog
organa.
2. Obaveze iz stava 1 ne prestaju istekom
mandata gradskog vijećnika.
Član 23.
Klubovi
1. Gradski vijećnici mogu formirati klubove.
Predsjednik Gradskog vijeća i gradonačelnik moraju biti obavješteni o formiranju
kluba. Obavještenje će sadržavati naziv kluba, imena njegovih članova i
predsjedavajućeg.
2. Pojedinosti o ovom pitanju se uređuju
Poslovnikom Gradskog vijeća.
Član 24.
Klubovi konstitutivnih naroda
1. Klub svakog konstitutivnog naroda će biti
formiran u Gradskom vijeću.
2. Formiranje, organizacija i način rada
klubova iz stava 1. ovog člana se detaljnije uređuju Poslovnikom Gradskog
vijeća.
Član 25.
Predsjednik i zamjenici predsjednika
1. Gradsko vijeće ima predsjednika i dva
zamjenika predsjednika. Predsjednik i zamjenici predsjednika nose nazive
“predsjednik Gradskog vijeća” odnosno “zamjenik predsjednika Gradskog
vijeća”.
2. Predsjednik i zamjenici predsjednika ne mogu
biti iz reda istih konstitutivnih naroda.
3. Mandat predsjednika i zamjenika predsjednika
prestaje u isto vrijeme kada i mandat gradskih vijećnika.
Član 26.
Biranje i opoziv predsjednika i zamjenika predsjednika
1. Na prvoj sjednici Gradskog vijeća poslije
izbora, Gradsko vijeće će izabrati predsjednika i zamjenike predsjednika iz reda
gradskih vijećnika. Do izbora predsjednika, sjednicama Gradskog vijeća će
predsjedavati najstariji vijećnik.
2. Predsjedavajući prve sjednice Gradskog
vijeća će zatražiti prijedloge za poziciju predsjednika i zamjenika
predsjednika.
3. Svaki vijećnik ili klub ima pravo predlagati
kandidate za mjesta predsjednika i zamjenika predsjednika Gradskog vijeća. Svaki
klub konstitutivnog naroda nominira većinom glasova, među predloženim
kandidatima iz reda svojih članova, jednog kandidata za izbor na mjesto
predsjednika i zamjenika predsjednika.
4. Glasanje o nominiranim kandidatima će se
vršiti za svakog kandidata pojedinačno javnim glasanjem. Svaki gradski vijećnik
može glasati samo za jednog kandidata.
5. Kandidat koji dobije najveći broj glasova je
izabran. U slučaju da dva kandidata dobiju isti broj glasova, mlađi od ta dva će
biti izabran za predsjednika. Dva preostala kandidata će biti zamjenici
predsjednika.
6. Predsjednik ne može biti iz reda istog
konstitutivnog naroda kao i gradonačelnik Grada. Ukoliko se to dogodi,
predsjednik će dati ostavku na tu poziciju i izbor novog predsjednika će se
održati u skladu sa ovim članom.
7. Predsjednik i zamjenici predsjednika mogu
biti opozvani dvotrećinskom većinom glasova izabranih gradskih vijećnika. U tom
slučaju, izbor novog predsjednika ili zamjenika predsjednika će se održati u
skladu sa ovim članom.
Član 27.
Prava i dužnosti predsjednika i zamjenika predsjednika
1. Predsjednik je odgovoran za rad Gradskog
vijeća i obavještavanje gradonačelnika o odlukama Gradskog vijeća. Predsjednik
predstavlja Gradsko vijeće u javnim prilikama.
2. Zamjenici predsjednika pomažu predsjedniku u
obavljanju njegovih dužnosti i preuzimaju njegove dužnosti u njegovoj
odsutnosti, uz prethodno odobrenje predsjednika, osim u slučaju da je
predsjednik spriječen da to učini.
3. Gradska uprava će predsjedniku i zamjenicima
predsjednika staviti na raspolaganje osoblje i materijalna sredstva neophodna za
obavljanje njihovih dužnosti.
4. Predsjednik i zamjenici predsjednika će na
raspolaganju imati kancelarije kojima će upravljati sekretar Gradskog vijeća.
5. Sekretar Gradskog vijeća je državni
službenik Gradske uprave u službi predsjednika. On će imati svoje osoblje.
Član 28.
Nadležnosti Gradskog vijeća
1. Gradsko vijeće je najviši organ Grada i
odgovorno je za sva pitanja koja su u njegovoj nadležnosti u
skladu sa ustavima i zakonom.
2. Gradsko vijeće nadzire upravu Grada,
uključujući gradonačelnikov ured. Gradski vijećnici imaju pravo da postavljaju
pitanja vezana za tačke dnevnog reda sjednica i da zahtijevaju pisane
izvještaje. Gradonačelnik će odgovoriti na sva pitanja u roku od dva mjeseca. Na
sopstvenu inicijativu, on će obavještavati Gradsko vijeće o svim važnim
pitanjima.
3. Gradsko vijeće ima pravo na uvid u provedbu
svojih odluka. U tu svrhu, ono može na zahtjev kluba ili četvrtine svih gradskih
vijećnika, formirati odbor, koji može pregledati dokumentaciju u prostorijama
Gradske uprave. Odbor mora podnijeti izvještaj o rezultatima pregleda. Gradski
vijećnici mogu, također, u bilo koje vrijeme, pregledati dokumentaciju u
prostorijama Gradske uprave. Gradsko vijeće može također usvojiti ili odbiti
polugodišnji ili godišnji izvještaj o izvršenju budžeta koji podnese
gradonačelnik u skladu sa članom 43. stav 4 tačka e) ovog
Statuta.
Član 29.
Sjednice Gradskog vijeća
1. Gradsko vijeće se sastaje po potrebi i
najmanje jednom mjesečno. Gradsko vijeće će biti sazvano bez odlaganja kada
jedna trećina svih gradskih vijećnika podnese zahtjev u pisanoj formi i uz
navođenje dnevnog reda. Zahtjev će biti podnesen predsjedniku Gradskog vijeća (u
daljem tekstu: predsjednik).
2. Svaki gradski vijećnik ima pravo predložiti
na dnevni red bilo koje pitanje koje se tiče Grada.
3. Pozivnice u pisanoj formi se dostavljaju
najmanje tri dana prije održavanja sjednice.
4. Prilikom sazivanja sjednice, predsjednik
predlaže dnevni red, u konsultaciji sa zamjenicima predsjednika Gradskog vijeća
(u daljem tekstu: zamjenici predsjednika). Dnevni red se šalje sa pozivnicama za
sjednicu. Tačke se mogu dodati na dnevni red tokom sjednice nakon odobrenja
dvotrećinske većine izabranih gradskih vijećnika. Ukoliko te tačke ne dobiju
potrebnu većinu, iste će se uvrstiti u dnevni red slijedeće sjednice.
5. Predsjednik predsjedava sjednicama Gradskog
vijeća i osigurava njihovo vođenje u skladu sa Statutom i Poslovnikom Gradskog
vijeća.
6. Gradsko vijeće će se prvi put sastati u roku
od dvije sedmice nakon objave potvrđenih izbornih rezultata. U tom slučaju,
Gradsko vijeće će sazvati najstariji član, kojeg će odrediti Izborna komisija
Grada Mostara, nakon objave izbornih rezultata.
Član 30.
Javnost sjednica Gradskog vijeća
1. Sjednice Gradskog vijeća su javne i
blagovremeno se najavljuju javnosti.
2. Gradsko vijeće može odlučiti da sjednica o
nekom posebnom pitanju bude zatvorena za javnost. Rezultat sjednice biti će
objavljen javnosti. Pojedinosti se uređuju Poslovnikom Gradskog vijeća.
Član 31.
Učestvovanje gradonačelnika i načelnika odjela
1. Gradonačelnik i načelnici odjela učestvuju
na sjednicama Gradskog vijeća bez prava glasa.
2. Gradonačelnik ima pravo da se obrati
Gradskom vijeću tokom sjednice u bilo kojem trenutku i o bilo kojoj tački
dnevnog reda. Na zahtjev, on je obavezan dostaviti Gradskom vijeću sve
informacije o svim pitanjima koja su predmet rasprave. Gradonačelnik može
delegirati ove dužnosti jednom od načelnika odjela.
Član 32.
Kvorum
Gradsko vijeće može zasjedati i donositi odluke ako je prisutno više od
polovine izabranih vijećnika. Kvorum se utvrđuje na početku sjednice. Smatra se
da kvorum postoji sve dok se, na zahtjev, ne utvrdi suprotno.
Član 33.
Glasanje
1. Odluke Gradskog vijeća Grada se
usvajaju većinom glasova izabranih gradskih vijećnika, ukoliko ovim
Statutom ili zakonom nije drugačije određeno.
2. Izuzetno od odredaba o postupku glasanja iz
stava 1. ovog člana, usvajanje slijedećih odluka zahtijeva dvotrećinsku većinu
glasova izabranih vijećnika:
a) o urbanističkom planu za teritoriju
Grada;
b) o izmjenama i dopunama Statuta;
c) o usvajanju i izvršavanju budžeta;
d) o priznanjima i nagradama Grada;
e) smjeni gradonačelnika, predsjednika i
zamjenika predsjednika Gradskog vijeća:
f) o izgledu grba, zastave i
ostalim simbolima iz člana 4. stav 3 ovog Statuta;
g) o davanju naziva ulicama, trgovima i
mostovima;
h) te o ostalim pitanjima koja su utvrđena ovim
Statutom,
3. Odluka o proglašenju referenduma zahtijeva
većinu glasova u Gradskom vijeću, uključujući većinu glasova svake od komisija
Gradskog vijeća za gradska područja, koje se uspostavljaju u skladu s članom 38.
ovog Statuta.
4. Odluka o raspodjeli prihoda koji potiču od
korištenja dodijeljenog građevinskog zemljišta donosi se na način utvrđen
članom 56. ovog Statuta.
Član 34.
Definicija vitalnog nacionalnog interesa
Vitalni nacionalni interesi konstitutivnih naroda koji se štite u Gradu su
oni definisani u članu VI.C.6) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine.
Član 35.
Postupak za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa
1. Ukoliko više od jednog predsjednika ili
zamjenika predsjednika tvrde da odluka potpada pod listu vitalnih interesa iz
člana 34., za usvajanje takve odluke potrebna je većina glasova unutar svakog
kluba konstitutivnih naroda zastupljenih u Gradskom vijeću.
2. Predsjednik i zamjenici predsjednika moraju
odlučiti, u roku od jedne sedmice, da li odluka potpada pod listu iz člana
34.
3. Ukoliko samo jedan predsjednik ili zamjenik
predsjednika tvrdi da odluka potpada pod listu vitalnih interesa, dvotrećinska
većina odgovarajućeg kluba konstitutivnog naroda u Gradskom vijeću može
proglasiti da dotično pitanje potpada pod listu vitalnih interesa.
4. U slučaju da dvotrećinska većina jednog od
klubova konstitutivnih naroda u Gradskom vijeću odluči da se odluka odnosi na
vitalni nacionalni interes, za usvajanje takve odluke potrebna je većina glasova
unutar svakog kluba konstitutivnih naroda zastupljenih u Gradskom vijeću.
5. Ukoliko većina iz prethodnog stava nije
postignuta, pitanje se proslijeđuje Ustavnom sudu Federacije Bosne i
Hercegovine, koji donosi konačnu odluku o tome da li se sporna odluka odnosi na
vitalni interes konstitutivnog naroda.
6. U tom slučaju, Ustavni sud Federacije Bosne
i Hercegovine će postupati na način propisan članom IV.A.18.a) tačke 5. do 8.
Ustava Federacije Bosne i Hercegovine.
7. Ukoliko Ustavni sud Federacije odluči da se
radi o vitalnom interesu, odluka se smatra neusvojenom, te se dokument vraća
predlagaču radi pokretanja nove procedure. U tom slučaju, predlagač ne može
ponovo podnijeti isti tekst odluke.
8. U slučaju da Ustavni sud Federacije
Bosne i Hercegovine odluči da se ne radi o vitalnom interesu, odluka će biti
usvojena većinom glasova.
Član 36.
Ostali izbori u Gradskom vijeću
1. Izbori u Gradskom vijeću su tajni ukoliko
ovim Statutom nije drugačije utvrđeno.
2. Ukoliko ovim Statutom ili zakonom nije
drugačije utvrđeno, osoba koja dobije više od polovine važećih glasova biti će
izabrana. Ukoliko niko od nominiranih ne dobije potrebne glasove u prvom krugu,
slijedi drugi krug izbora između dva kandidata koja su dobila najveći broj
glasova. Ukoliko dva kandidata u drugom krugu dobiju isti broj glasova, mlađi od
ta dva kandidata biti će izabran, osim ako jedan od kandidata odustane.
3. Na glasačkom listiću treba biti jasno
vidljivo koji je kandidat dobio glas. Glasački listić se u suprotnom smatra
nevažećim. Uzdržani i nevažeći glasovi se ne broje kao važeći iz stava 2. ovog
člana. Uzdržani i nevažeći glasovi se računaju prilikom utvrđivanja kvoruma.
4. Odbor za izbore, koji se sastoji od po
jednog člana nominiranog iz svakog kluba formiranog na osnovu člana 23. ovog
Statuta, prikuplja i prebrojava glasove i utvrđuje rezultate izbora. Odbor za
izbore odluke donosi koncenzusom. Kada se koncenzus ne može postići, Gradsko
vijeće će donijeti odluku javnim glasanjem, nakon što sasluša Odbor za
izbore.
5. Ako je broj istovrsnih mjesta koje treba
popuniti putem izbora veći od jedan, predlažu se liste kandidata. Dodjela mjesta
se vrši prema Saint Lague metodi. Od ove formule se može odustati ako se gradski
vijećnici dogovore o zajedničkoj listi i ako Gradsko vijeće da saglasnost
dvotrećinskom većinom.
Član 37.
Odbori
1. Gradsko vijeće formira, za pripremu svojih
odluka, odbore Gradskog vijeća iz reda svojih članova.
2. Broj članova koje ima pravo nominirati klub
iz člana 23. ovog Statuta bit će srazmjeran veličini navedenog kluba. Klubovi
mogu nominirati onoliko članova odbora za koliko im pripada pravo na nominiranje
i dostaviti će imena predsjedniku Gradskog vijeća u pisanoj formi. Ukoliko se
član Odbora povuče sa funkcije, dotični klub nominira novog člana. Članovi
Odbora mogu ovlastiti druge gradske vijećnike iz istog kluba da ih zastupaju u
Odboru u određenom slučaju.
3. Odbori biraju predsjednika i zamjenika iz
reda svojih članova.
4. Predsjednik i zamjenici predsjednika
Gradskog vijeća mogu učestvovati na svim sjednicama Odbora bez prava glasa, a
ostali gradski vijećnici mogu učestvovati u svojstvu posmatrača i na sjednicama
zatvorenim za javnost.
5. Gradonačelnik učestvuje u radu sjednica
odbora bez prava glasa. Gradonačelnik može ovlastiti jednog od načelnika Odjela
da ga predstavlja.
6. Broj i nadležnosti odbora kao i druga
pitanja koja nisu uređena ovim Statutom biti će propisana Poslovnikom u skladu
sa općim principima utvrđenim ovim Statutom.
Član 38.
Komisje za gradska područja
1. Za svako od gradskih područja uspostavlja se
po jedna komisija Gradskog vijeća za gradsko područje. U sastav svake od
komisija Gradskog vijeća za gradska područja (u daljem tekstu: Komisije za
gradska područja) ulaze po tri gradska vijećnika izabrana sa teritorije
relevantnog gradskog područja na osnovu člana 17. stav 1. ovog Statuta.
2. U nadležnosti komisija za gradska područja
spadaju:
- donošenje odluka o
raspodjeli prihoda po osnovu dodijeljenog građevinskog zemljišta, u skladu s
članom 56. ovog Statuta;
- učestvovanje u donošenju
odluke o raspisivanju referenduma, u skladu s članom 33, stav 3. ovog Statuta;
3. Donošenje odluka komisija za gradska
područja obavlja se prostom većinom glasova.
4. Stavovi 3. do 5. člana 37, ovog
Statuta primjenjuju se na komisije za gradska područja. Pitanja koja nisu
uređena ovim Statutom propisuju se Poslovnikom o radu Gradskog vijeća u skladu s
općim principima utvrđenim u ovom Statutu.
Član 39.
Zapisnik
1. O raspravama i odlukama Gradskog vijeća i
njegovih odbora sačinjava se zapisnik. U zapisniku se navodi ko je bio prisutan
na sjednici, koja su pitanja raspravljana, koji su izbori provedeni i koje su
odluke donesene.
2. Sekretar Gradskog vijeća ili njegov delegat,
u slučaju da on nije u mogućnosti da prisustvuje, na zahtjev predsjednika
Gradskog vijeća ili predsjednika Odbora, biti će odgovoran za vođenje zapisnika
Gradskog vijeća, odnosno njegovih odbora.
3. Zapisničar i predsjednik će potpisati
zapisnik na sjednicama Gradskog vijeća, odnosno predsjedavajući odbora na
sjednicama odbora, a isti se dostavlja gradonačelniku i svim učesnicima
sjednica.
4. Zapisnik je dostupan javnosti ukoliko nije
drugačije utvrđeno zakonom ili ovim Poslovnikom.
Član 40.
Poslovnik
1. Gradsko vijeće usvaja svoj Poslovnik, kojim
se uređuje rad Gradskog vijeća.
2. Poslovnikom se posebno uređuje održavanje
reda na sjednici, način pozivanja, detalji o rokovima za pozive, raspored
sjedenja, formalni postupci glasanja i izbora, kao i opći način rada.
3. Odredbe Poslovnika će biti u skladu sa ovim
Statutom.
Član 41.
Osporavanje odluka
1. Ukoliko se smatra da odluka Gradskog vijeća
krši važeće zakone ili ugrožava dobrobit Grada, gradonačelnik će je osporiti u
roku od tri dana.
2. Gradonačelnik će obrazložiti razloge koji su
ga naveli na osporavanje. Osporavanje će imati suspenzivno dejstvo.
3. Gradsko vijeće će ponovo glasati o osporenoj
odluci na novosazvanoj sjednici u roku od tri sedmice. Ukoliko Gradsko vijeće
potvrdi osporenu odluku:
- odluka će biti konačna i
implementirana ukoliko se spor odnosi na odluku kojom se, po mišljenju
gradonačelnika, narušava dobrobit Grada;
- gradonačelnik osporava
odluku tako što ju podnosi nadzornom organu ako se spor tiče odluke kojom se, po
mišljenju gradonačelnika, krše važeći zakoni. Takav podnesak se mora podnijeti u
roku od sedam dana nakon potvrde odluke. Na takvu proceduru primjenjuje se
važeći zakon.
Drugi dio: Gradonačelnik
Član 42.
Predstavljanje Grada
1. Gradonačelnik predstavlja Grad.
2. Gradonačelnik je nosilac izvršne vlasti.
3. Gradonačelnik sprovodi odluke Gradskog
vijeća. Odluke Grada koje stvaraju prava i obaveze donose se u pisanoj formi sa
službenim pečatom Grada.
Član 43.
Zadaci gradonačelnika
1. Gradonačelnik je odgovoran za pravilno
funkcioniranje Gradske uprave, u okviru budžeta koji je Gradsko vijeće usvojilo.
Gradonačelnik odgovara za rad Gradske uprave i nadređen je svim državnim
službenicima i zaposlenicima Gradske uprave. Gradonačelnik ih postavlja,
unaprijeđuje, uzimajući u obzir kadrovksi plan i otpušta ih iz službe u skladu
sa zakonom, ako drugačije nije predviđeno ovim Statutom. Prilikom postavljenja
državnih službenika i primanja u radni odnos zaposlenika, gradonačelnik je
dužan osigurati da struktura državne službe kao i struktura zaposlenika po
pravilu odražava sastav stanovništva Grada, u skladu s Ustavom i relevantnim
zakonima.
2. Gradonačelnik organizira Gradsku upravu na
najekonomičniji i najefikasniji mogući način i dijeli je na pojedinačne odjele.
U ovu svrhu, gradonačelnik će izraditi Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i
opće upute o obavljanju službe, koje odobrava Gradsko vijeće. Pravilnikom o
unutrašnjoj organizaciji predviđa se najviše šest (6) odjela.
3. Gradonačelnik ima ovlasti nad kreiranjem
opće politike odjelâ.
4. Gradonačelnik naročito:
a) priprema i sprovodi odluke Gradskog
vijeća;
b) riješava pitanja koja su mu ovim Statutom
stavljena u nadležnost;
c) primjenjuje zakone i propise, koje Grad
sprovodi po instrukcijama Kantona ili Federacije Bosne i Hercegovine;
d) izrađuje plan budžeta, predlaže ga Gradskom
vijeću i sprovodi ga u skladu sa odlukama Gradskog vijeća;
e) podnosi polugodišnji i godišnji izvještaj o
izvršenju budžeta Gradskom vijeću. Polugodišnji izvještaj sadrži, pored ostalog,
uporedni pregled utvrđenih i stvarnih prihoda i rashoda, te prijedlog mjera za
poboljšanje stanja. Na osnovu zahtjeva Gradskog vijeća može se razmotriti
mogućnost podnošenja češćih izvještaja;
f) nadzire javne institucije u
vlasništvu Grada i preduzeća u vlasništvu Grada, u skladu sa zakonom;
g) osigurava saradnju između Gradske uprave i
Ombudsmena.
Član 44.
Izbor Gradonačelnika
1. Na mjesto gradonačelnika mogu biti izabrani
samo vijećnici izabrani u Gradsko vijeće.
2. Izbor gradonačelnika će se vršiti na prvoj
sjednici Gradskog vijeća nakon izborâ.
3. Svaki gradski vijećnik ima pravo da nominira
kandidate iz reda izabranih vijećnika.
4. Prije izbora, nominirani kandidati moraju
izjaviti u pisanoj formi da prihvataju kandidaturu.
5. Dvotrećinska većina glasova izabranih
gradskih vijećnika je potrebna za izbor gradonačelnika. Ukoliko nijedan od
kandidata ne dobije dovoljan broj glasova u prvom krugu, vrši se drugi krug
izbora između dva kandidata koji su dobili najveći broj glasova u prvom krugu.
Ukoliko je, usljed neriješenog ishoda izbora među kandidatima u prvom krugu,
nemoguće ustanoviti koja su dva kandidata dobili najveći broj glasova,
organizirat će se poseban krug za ove kandidate kako bi se izvršio odabir
kandidata ili kandidatâ koji će se kvalificirati za drugi krug. Ukoliko nijedan
od preostala dva kandidata ne dobije dvotrećinsku većinu glasova u drugom krugu,
vrši se treći krug izbora. U trećem krugu, prosta većina glasova izabranih
gradskih vijećnika je potrebna za izbor gradonačelnika od dva preostala
kandidata. Ukoliko preostala dva kandidata dobiju isti broj glasova u trećem
krugu, mlađi od ta dva kandidata biti će izabran za gradonačelnika.
6. Odmah nakon izbora, izabrani kandidat daje
izjavu o tome da li prihvata izbor. Ukoliko izabrani kandidat odbije izbor,
izbori će se ponoviti prema postupku propisanom u ovom članu.
Član 45.
Smjena sa funkcije
1. Gradonačelnik može biti smijenjen sa
funkcije prije isteka njegovog mandata odlukom Gradskog vijeća.
2. Prijedlogu za smjenu potrebna je podrška
natpolovične većine izabranih gradskih vijećnika.
3. Odluka o smjeni gradonačelnika se donosi na
posebnoj sjednici Gradskog vijeća. Odluka se donosi dvotrećinskom većinom
glasova izabranih Gradskih vijećnika.
Član 46.
Inauguracija i zakletva
1. Nakon izbora gradonačelnika, vrši se njegova
inauguracija na mjesto gradonačelnika na javnoj sjednici i gradonačelnik se
polaganjem zakletve obavezuje da će savjesno obavljati svoje dužnosti.
2. Gradonačelnik prima Povelju o svom
imenovanju, koju potpisuje predsjednik.
Član 47.
Nespojivost funkcija
Kada bude izabran, gradonačelnik podnosi ostavku na svoje mjesto u Gradskom
vijeću.
Član 48.
Načelnici odjela
Načelnici odjela su državni službenici. Načelnike odjela imenuje i razrješava
gradonačelnik u skladu sa zakonom.
Član 49.
Zadaci načelnika odjela
1. Načelnici odjela se redovno sastaju na
sjednici koju saziva gradonačelnik. Prilikom sazivanja sjednice, gradonačelnik
prilaže dnevni red sjednice. Načelnici odjela zajedno raspravljaju o svim
zadacima za koje je zadužena Gradska uprava i donose preporuke vezane za
pripremu i sprovedbu odluka Gradskog vijeća gradonačelniku da o njima odluči. Na
sjednicama se vodi zapisnik, u skladu s uvjetima propisanim u Statutu. Prethodna
pitanja će se detaljnije urediti Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji Gradske
uprave.
2. Na osnovu rasprava i u skladu sa stavom 1,
načelnici odjela samostalno upravljaju svojim odjelima, u okviru
gradonačelnikovih ovlasti o kreiranju politike.
Član 50.
Naknada za gradonačelnika
Za obavljanje svojih dužnosti, gradonačelnik ostvaruje pravo na platu i
naknade koje utvrđuje Gradsko vijeće.
Član 51.
Glavni savjetnik Grada
1. Gradonačelnik ima pravo na Sekretarijat,
koji koordinira sve pripremne i izvršne aktivnosti cjelokupne Gradske uprave i
pomaže gradonačelniku.
2. Sekretarijatom upravlja glavni savjetnik
Grada (u daljem tesktu : glavni savjetnik), kojeg imenuje gradonačelnik,
nakon konsultacija sa klubom konstitutivnog naroda kojem predloženi kandidat
pripada, uz prethodnu saglasnost Gradskog vijeća.
3. Glavni savjetnik učestvuje u svim važnim
upravnim pitanjima. Detalji će biti određeni u instrukcijama o službi koje
donosi gradonačelnik.
4. Glavni savjetnik ne može biti iz reda istog
konstitutivnog naroda kao predsjednik i gradonačelnik.
5. Kada bude imenovan, glavni savjetnik podnosi
ostavku na svoje mjesto u Gradskom vijeću.
GLAVA III: BUDŽET, JAVNA PREDUZEĆA I UNUTRAŠNJA
KONTROLA
Član 52.
Budžet
1. Grad ima jedan i jedinstven budžet u kome se
iskazuju svi prihodi i svi rashodi. Izrada, usvajanje i izvršenje budžeta Grada
vrše se u skladu s odredbama Zakona o budžetima Federacije Bosne i
Hercegovine kao i ostalim važećim zakonima.
2. U prihode budžeta Grada spadaju, pored
ostalih, izvorni i dodatni prihodi, takse, porezni prihodi, neporezni prihodi i
kapitalni prihodi. U prihode spadaju i prihodi koji Gradu pripadaju po osnovu
zakona i propisa Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine i Kantona.
3. Budžet je finansijski izraz planova i
politike izvršne vlasti Grada.
4. Izvršna vlast Grada mora osigurati da:
a) budžet i njegovo izvršenje omogućavaju
neprestano izvršavanje zadataka Grada,
b) korištenje sredstava bude pravilno i
zakonito, ekonomično, efikasno, rentabilno i transparentno,
c) svi javni prihodi budu dodijeljeni u budžet
i izraženi kroz izvore od kojih su prikupljeni, i da svi rashodi utvrđeni u
budžetu budu u balansu sa prihodima.
5. U skladu sa budžetskim kalendarom Federacije
Bosne i Hercegovine, izvršna vlast Grada godišnje priprema i podnosi Gradskom
vijeću na razmatranje i usvajanje nacrt budžeta koji obavezno sadrži
obrazloženje.
Budžet između ostalog, obavezno sadrži:
a) detaljnu projekciju svih javnih prihoda i
rashoda,
b) prihode i rashode svakog budžetskog
korisnika, u skladu sa zakonom i odgovarajućim računovodstvenim
klasifikacijama,
Obrazloženje budžeta, između ostalog, obavezno sadrži:
a) detaljan zakonski osnov za sve prihode i sve
rashode koji se planiraju u budžetu za narednu budžetsku godinu,
b) prioriteti i politike koje određuju razvoj
budžeta, prognozu važnih trendova prihoda i rashoda, sažetak tekućih dugovnih
obaveza, odnos između tekućeg duga i zakonskih ograničenja, te refleksije takvog
stanja na tekuće budžetsko stanje i obaveze, plan vraćanja duga, opis
procesa primanja prihoda budžeta, ocjenu odnosa između prihoda i rashoda
budžeta, te smjernice budžetske potrošnje u narednoj budžetskoj godini,
c) pregled (po pojedinačnim stavkama) svih
korisnika budžeta prikazujući sve zaposlene koji su na platnom spisku korisnika
budžeta grada,
d) naznake primjedbi koje je Gradsko vijeće
istaklo u vezi sa godišnjim izvještajem za prethodnu godinu i preduzete
korektivne mjere.
6. Istovremeno sa usvajanjem budžeta, Gradsko
vijeće usvaja i Odluku o izvršenju budžeta Grada. Odlukom o izvršenju budžeta,
bliže se uređuje pitanje poput usklađivanja i ravnomjernosti trošenja javnih
prihoda, prioriteti, način podnošenja izvještaja o izvršenju, te druga pitanja
od značaja za trošenje budžetskih sredstava i ostvarivanje funkcija Grada.
Član 53.
Javnapreduzeća
1. Grad može osnivati, pomagati, preuzimati i
proširivati javna preduzeća ako je to u interesu građana. U tu svrhu, Grad treba
osigurati da odgovarajuće preduzeće bude u stanju obavljati potrebne funkcije na
adekvatan način i da je svojom veličinom proporcionalno ekonomskoj održivosti
Grada kao i njegovim zahtjevima.
Član 54.
Zastupanje Grada u javnim preduzećima
1. U preduzećima, u kojima je Grad jedini
dioničar, nadzorni odbor sastoji se od predstavnika koje bira Gradsko vijeće u
skladu sa Zakonom o ministarskim vladinim i drugim imenovanjima Federacije BiH.
Brojpredstavnika uređuje se statutom preduzeća.
2. AkoGradučestvujeupreduzeću, principi o
imenovanju propisani u prethodnom stavu primjenjuju se na predstavnike Grada
koje će imenovati u nadzorni odbor, ukoliko je to primjenjivo.
3. Preduzeća iz stava 1. i stava 2. se, ukoliko
je to primjenjivo, organiziraju i funkcioniraju u skladu sa zakonima koji se
primjenjuju na javna preduzeća.
Član 55.
Unutrašnjinadzor
1.
Unutrašnjinadzorjenezavisnaiobjektivnafunkcijaprocjenenadzoranadfinansijskim,
materijalnimiračunovodstvenimposlovanjembudžetskihkorisnika,
tenadzakonitošćuisvrsihodnošćuupotrebebudžetskihsredstava, auciljupravilne,
ekonomične, namjenskeiefikasneupotreberesursa.
2. Službazaunutrašnjinadzorimadirektanpristup
relevantnom odjelu zafinansije, Gradskojupravi, institucijamaGrada,
tesvimdrugimkorisnicimabudžeta.
3. Službomzaunutrašnjinadzorrukovodišef Službe
unutrašnjegnadzora.
4. Šef Službe unutrašnjeg nadzora je za svoj
rad i rad službe odgovoran Gradskom vijeću.
5. Šef unutrašnjeg nadzora se imenuje i
razrješava po preporuci Odbora za finansije i budžet, uz odobrenje Gradskog
vijeća. Odabir šefa Službe unutrašnjeg nadzora mora biti transparentan i
zasnivati se na njegovoj profesionalnoj sposobnosti. Šef unutrašnjeg nadzora
mora posjedovati odgovarajuće kvalifikacije i dokazano iskustvo u reviziji.
6. Gradonačelnik može smijeniti šefa Službe
unutrašnjeg nadzora samo uz saglasnost dvotrećinske većine izabranih gradskih
vijećnika.
7. Unutrašnje uređenje Službe za unutrašnji
nadzor utvrditi će se Pravilnikom o unutrašnjem uređenju.
8. Služba za unutrašnji nadzor sprovodi redovni
unutrašnji nadzor svih institucija Grada, i izrađuje, te podnosi gradonačelniku
kvartalnu analizu u vezi sa izvršenjem budžeta s ciljem da mu pomogne u izradi
izvještaja iz člana 43. stav 4. tačka e) ovog Statuta. Navedena kvartalna
analiza se prezentira i Gradskom vijeću. Ta analiza, pored ostalog,
sadržava i uporedni pregled utvrđenih i stvarnih prihoda i rashoda, kao i
prijedlog mjera za poboljšanje stanja. Preporuke i prijedlog mjera za
poboljšanje koje daje Služba za unutrašnji nadzor moraju se bez odlaganja
sprovesti nakon prezentacije, ukoliko su u okvirima stavova 9. i 12. ovog
člana.
9. Služba za unutrašnji nadzor posebno daje
mišljenje o godišnjem izvještaju o izvršenju budžeta koji podnosi izvršni
organ Grada. U tom izvještaju se, pored ostalog, ispituje:
a) da li se budžetski plan ispoštovao
b) da li su sve finansijske transakcije
pravilno zabilježene i obrazložene
c) da li su svi prihodi i rashodi ostvareni u
skladu sa pravilima i propisima
d) da li su dokumenti potpuni i ispravni.
10. Pored godišnjeg izvještaja o izvršenju budžeta, Služba za
unutrašnji nadzor redovno pregleda sve račune kako bi se osiguralo da je na
stanju računa tačno prikazan finansijski položaj Grada i njegovih prihoda i
rashoda za dotičnu godinu i da ispunjava sve zakonske zahtjeve.
11. Služba za unutrašnji nadzor stalno nadgleda sve račune. Kada se
radi o elektronskoj obradi podataka, ova služba mora kontrolirati mehanizme
prije početka njihove upotrebe.
12. Gradonačelnik, glavni savjetnik, načelnik relevantnog odjela za
finansije ili gradski vijećnici mogu, ako to smatraju neophodnim, dodijeliti i
druge zadatke šefu Službe unutrašnjeg nadzora, vezano za nadzor tendera,
pravilno i ekonomično funkcioniranje Uprave ili učestvovanje Grada u javnim
preduzećima.
GLAVA IV: UREĐENJE ZEMLJIŠTA I GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE
Član 56.
Raspodjela prihoda po osnovu dodijeljenog građevinskog
zemljišta
1. Odluke o raspodjeli prihoda ostvarenih po
osnovu naknada za dodijeljene gradske građevinske lokacije, za uređenje parcela
gradskog građevinskog zemljišta, i za korištenje dodijeljenih građevinskih
lokacija (u daljem tekstu: naknada po osnovu dodjele zemljišta) u sklopu Grada,
donose se na osnovu postupaka utvrđenih u ovom Statutu i u skladu s ostalim
važećim zakonima.
2. Prihodi navedeni u stavu 1. ovog člana će
biti preraspodijeljeni u korist gradskih područja, u kojima je prihod ostvaren,
u iznosu od 80%, te u korist Grada kao cjeline u iznosu od 20%.
3. Prihodi ostvareni iz naknada po osnovu
dodjele zemljišta koristit će se za nadoknadu troškova daljeg uređenja
zemljišta, izradu prostorno-planske dokumentacije, a na zakonom propisan način.
4. Odluke o raspodjeli prihoda ostvarenih iz
naknada po osnovu dodjele zemljišta u sklopu bivše Centralne zone, utvrđuje
Gradsko vijeće u skladu s važećim zakonima. Ovi prihodi će biti ponovno
investirani u bivšu Centralnu zonu u iznosu od 80%.
5. Odluke o raspodjeli prihoda ostvarenih iz
naknada po osnovu dodjele zemljišta u svakom gradskom području utvrđuje
relevantna komisija za gradsko područje, u skladu s članom 38. ovog Statuta.
6. Svaka komisija za gradsko područje dužna je
na kraju svakog mjeseca Gradskom vijeću podnijeti izvještaj o nerješenim,
odbijenim i usvojenim odlukama o korištenju prihoda za dalje uređenje zemljišta.
Većinom glasova izabranih vijećnika Gradski odbor odobrava izvještaje svih
komisija u roku od 15 dana od njihovog podnošenja. Ako Gradski odbor to ne
učini, izvještaji svake pojedinačne komisije, kao i odluke koje ulaze u sastav
izvještaja, postaće važeći i u cjelosti provedivi 16-og dana od dana podnošenja.
7. Svaka komisija za gradsko područje dužna je
svakih šest mjeseci podnijeti izvještaj šefu Službe unutrašnjeg nadzora, u kojem
je dat prikaz svih prihoda ostvarenih iz naknada po osnovu dodjele zemljišta kao
i o raspodjeli tih prihoda i detaljima o korisnicima te raspodjele. Šef službe
unutrašnjeg nadzora će na godišnjoj osnovi prezentirati analizu ostvarenih
prihoda i njihovog korištenja, u kojoj će Gradskom vijeću ukazati na
ustanovljene nepravilnosti.
GLAVA V: ZAVRŠNE ODREDBE
Član 57.
Objavljivanje i stupanje na snagu
Ovaj Statut se objavljuje u Gradskom službenom glasniku Grada Mostara i
Službenim/narodnim novinama Hercegovačko-neretvanskog kantona. Ovaj Statut stupa
na snagu 15. marta 2004. godine.
Član 58.
Izmjene i dopune Statuta
Ovaj Statut se može mijenjati i dopunjavati dvotrećinskom većinom glasova
izabranih gradskih vijećnika.
|