Koristeći se ovlastima koje su Visokom predstavniku povjerene člankom V Aneksa 10. (Sporazum o provedbi civilnoga dijela Mirovnoga ugovora) Općega okvirnoga sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, prema kojemu je Visoki predstavnik konačni autoritet u zemlji glede tumačenja gorenarečenoga Sporazuma o provedbi civilnoga dijela Mirovnoga ugovora; i posebno uzevši u obzir članak II 1. (d) istoga Sporazuma prema kojemu Visoki predstavnik “pomaže, kada to ocijeni neophodnim, u rješavanju svih problema koji se pojave u svezi sa provedbom civilnoga dijela Mirovnoga ugovora”;

Pozivajući se na stavak XI.2 Zaključaka Konferencije za provedbu mira održane u Bonu 9. i 10. prosinca 1997. godine, u kojemu je Vijeće za provedbu mira pozdravilo namjeru Visokoga predstavnika da iskoristi svoj konačni autoritet u zemlji u svezi sa tumačenjem Sporazuma o provedbi civilnoga dijela Mirovnoga ugovora, kako bi pomogao u iznalaženju rješenja za probleme sukladno gorenarečenim “donošenjem obvezujućih odluka, kada to ocijeni neophodnim”, o određenim pitanjima, uključujući i (prema točki (c) stavka XI.2) “mjere kojima se osigurava provedba Mirovnoga sporazuma na cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine i njezinih entiteta koje mogu uključiti i mjere protiv osoba koje obnašanja javne funkcije ili dužnosnika .. za koje Visoki predstavnik utvrdi da su kršili zakonske obveze utvrđene sukladno Mirovnom sporazumom ili uvjetima njegove provedbe ”;

Konstatirajući da je Upravni odbor, na svom sastanku na razini političkih direktora, održanom 26. rujna 2003. godine, zaključio da je rješenje pitanja Grada Mostara od ključnog značaja za održiv i miran razvoj Bosne i Hercegovine;

Imajući u vidu poseban status dodijeljen Gradu Mostaru prema Dejtonskom sporazumu o uspostavi Federacije Bosne i Hercegovine, potpisanom 10. novembra 1995. godine, i njegovom aneksu kojim se utvrđuju principi za Privremeni statut Grada Mostara; 

Imajući u vidu također da politički organi na razini “Grada” i “gradskih općina” do sada nisu uspjeli da izvrše ujedinjenje Grada Mostara sukladno s narečenim Privremenim statutom, nego su, umjesto toga, iskoristili gradske općine u svrhu stvaranja paralelnih institucija i podjele Grada;   

Imajući na umu potrebu za učvršćivanjem administrativnog, funkcionalnog i pravnog jedinstva Grada Mostara na način na koji se unapređuje učinkovitost u pružanju usluga građanima, garantira uživanje temeljnih prava svih građana, omogućava uživanje zajedničkih prava konstitutivnih naroda i sprječava dominacija jednog dijela pučanstva Mostara;

Cijeneći rad Povjerenstva za reformu Grada Mostara, koju je uspostavio Visoki predstavnik dana 17. rujna 2003. (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo);

Pozdravljajući napore koje poduzimaju političke stranke angažirane u pomenutom Povjerenstvu koji su kulminirali donošenjem konkretnih prijedloga rješenja za različita ključna pitanja koja se odnose na reorganizaciju Grada Mostara;

Uvjereni da  narečena predložena rješenja osiguravaju čvrst temelj za utvrđivanje navedenih garancija i zaštite, te da sadržavaju i odredbe o podjeli vlasti do kojih se došlo detaljnim pregovorima, a čiji je cilj da se građanima Mostara omogući da izgrade temelj za progresivnu budućnost utemeljenu na, pored ostaloga, zaštiti vitalnih nacionalnih interesa;

Ohrabreni time što su predložena rješenja proistekla iz najšireg mogućeg konsenzusa glede reorganizacije Grada Mostara;

Uz žaljenje što  stranke koje su bile uključene u rad Povjerenstva  nisu uspjele postići konsenzus u svezi s dva neriješena pitanja i uvjereni da bi rješavanje narečenih pitanja dovelo do značajnih poboljšanja glede primijenjenih standarda uprave u Gradu dok bi se istovremeno održavao izborni sustav koji će odražavati svojevrsne okolnosti koje vladaju u Mostaru, a koje proizilaze iz duboko ukorijenjenih suprotnosti interesa između njegovih konstitutivnih naroda;

Podsjećajući na činjenicu da je Upravni odbor Vijeća za provedbu mira, na svom zasjedanju održanom u Briselu 11. prosinca 2003. godine, preuzeo obvezu da pruži punu potporu realizaciji rješenja pitanja Mostara koje je utemeljeno na jedinstvenoj i cjelovitoj gradskoj upravi sa učinkovitim garantiranim mehanizmima podjele vlasti, a kojima se sprječava da bilo koji narod ima većinsku kontrolu nad Gradskim vijećem; te da će djelovati kako bi osigurao da realizacija plana narednih mjeseci ima potrebnu političku i gospodarsku potporu;

Naglašavajući potrebu za održavanjem demokratskih izbora na lokalnoj razini u Mostaru kao i u cijeloj Bosni i Hercegovini prve subote mjeseca listopada 2004. godine, i imajući na umu potrebu da se počne sa pripremom tih izbora;

Imajući na umu sveukupnost gorenarečenih pitanja, Visoki predstavnik donosi slijedeću

ODLUKA

kojom se proglašava Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine

Izmjene i dopune utvrđene u daljenjem tekstu čine sastavni dio ove Odluke i stupaju na snagu dana utvrđenog u članku 4. ove Odluke. Ova Odluka se odmah objavljuje u “Službenom glasniku Bosne i Hercegovine”, “Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine”, “Službenom glasniku Republike Srpske” i  “Službenom glasniku Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine”.

Članak 1.

U stavku 5, članak 4.19. ovog zakona iza riječi “Narodnu skupštinu Republike Srpske” dodaju se riječi “i Vijeće Grada Mostara” .

Članak 2.

Novo poglavlje 19 se uvodi u Izborni zakon Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik Bosne i Hercegovine”, broj 23/01, 7/02, 9/02, 20/02 i 25/02): iza poglavlja 18. “Distrikt Brčko” dodaje se novo poglavlje pod nazivom “Grad Mostar” u kojem stoji:

Članak 19.1.

Ovim zakonom se uređuje izbor vijećnika u Vijeće Grada Mostara (u daljnjem tekstu: Gradsko vijeće). Izuzetno od odredaba poglavlja 13. ovog zakona, principi utvrđeni ovim poglavljem  primjenjuju se na izbore u Gradu Mostaru.

Članak 19.2.

U sastav Gradskog vijeća ulazi tridesetpet (35) članova. Vijećnici u Gradskom vijeću se biraju u gradskoj izbornoj jedinici i izbornim jedinicama gradskog područja, na način utvrđen u članku 19.4 ovog zakona.

“Gradska izborna jedinica” u smislu prethodnog stavka obuhvata cijelo područje Grada definirano u članku 5. Statuta Grada Mostara.

“Izborne jedinice gradskog područja” u smislu stavka 1. ovog članka su bivše gradske općine kako je to definirano člankom 7. i člankom 15. Statuta Grada Mostara.

Članak 19.3.

Grad Mostar ima jedno Izborno povjerenstvo uspostavljeno sukladno odredbama ovog zakona u dijelu u kojem se ovaj zakon odnosi na općinska izborna povjerenstva.

Članak 19.4

Sedamnaest (17) vijećnika se bira iz gradske izborne jedinice. Minimalno četri (4) vijećnika iz svakog od konstitutivnih naroda i jedan (1) vijećnik kao pripadnik skupine “ostalih” se bira iz gradske izborne jedinice.

Tri (3) vijećnika se biraju iz svake od 6 izbornih jedinica gradskog područja.

Izborna jedinica gradskog područja 1 sastoji se od bivše gradske općine Mostar Sjever

Izborna jedinica gradskog područja 2 sastoji se od bivše gradske općine Mostar Stari Grad.

Izborna jedinica gradskog područja 3 sastoji se od bivše gradske općine Mostar Jugoistok.

Izborna jedinica gradskog područja 4 sastoji se od bivše gradske općine Mostar Jug.

Izborna jedinica gradskog područja 5 sastoji se od bivše gradske općine Mostar Jugozapad.

Izborna jedinica gradskog područja 6 sastoji se od bivše gradske općine Mostar Zapad.

Niti jedan od konstitutivnih naroda niti iz skupine “ostalih” ne mogu imati više od petnaest (15) svojih predstavnika u Gradskom vijeću.

Članak 19.5

Prvo se vrši dodjela mandata koji se popunjavaju iz gradske izborne jedinice, prema formuli utvrđenoj u stavku 1, članak 9.6 ovog zakona. Ako dodjela mandata iz gradske izborne jedinice ne omogućuje minimalnu zastupljenost bilo kojeg od konstitutivnih naroda i/ili skupine “ostalih” na način utvrđen sukladno stavku 1., članka 19.4 ovog zakona, primjenjivat će se slijedeći metod:

1.      jedan ili više posljednjih mandata koji će se dodjeljivati iz gradske izborne jedinice potreban za ispunjavanje kvota bilo kojeg od konstitutivnih naroda odnosno grupe “ostalih” dodjeljuje se jednom ili više kandidata iz reda odgovarajućeg konstitutivnog naroda  i/ili skupine “ostalih” koji je tj. koji su dobili najveći broj glasova sa liste političke stranke, sa liste neovisnih kandidata ili sa liste koalicije kojima je mandat dodijeljen prema stavku 1, članak 9.6 ovog zakona. Ukoliko se mandat utvrđen prema formuli iz stava 1, člana 9.6 ovog zakona dodijeli neovisnom kandidatu, primjenjuje se točka 2 ovog članka.

2.      Ako politička stranka, lista neovisnih kandidata ili koalicija kojima je mandat dodijeljen na način utvrđen u stavku 1. članka 9.6 ovog zakona ne posjeduje dovoljan broj odgovarajućih kandidata na listi svoje gradske izborne jedinice, ili ako bi mandat, prema članku 9.6 ovog zakona, bio dat jednom ili više neovisnih kadidata, mandat se prenosi:

• na političku stranku ili stranke, listu ili liste neovisnih kandidata ili koaliciju ili koalicije koje imaju takve preostale kandidate na svojim listama;

ili

• na neovisnog kandidata ili kandidate iz reda odgovorajućeg konstitutivnog naroda ili iz skupine “ostalih” koji ima drugi po redu najveći količnik kao što je to utvrđeno člankom 9.6 ovog Zakona.

3.      Ako se nijedan kandidat iz reda jednog ili više datih konstitutivnih naroda ili skupine “ostalih” ne nađe sukladno točki 1. i 2. ovog članka, mandat se prenosi na:

• političku stranku, listu neovisnih kandidata ili listu koalicije koja  raspolaže tim kadidatima preostalim na listi bilo koje druge izborne jedinice gradskog područja nakon što su mjesta koja su popunjena iz ovih izbornih jedinica dodijeljena sukladno članku 19.6 ovog zakona

ili

• na neovisnog kandidata ili kandidate iz reda odgovorajućeg konstitutivnog naroda ili iz skupine “ostalih” koji su se kandidirali za bilo koju izbornu jedinicu gradskog područja, a koji ima najveći količnik kao što je to utvrđeno člankom 9.6 ovog Zakona.

Stavak 2., članka 9.6 se ne primjenjuje kada se dodjeljuju mandati iz ovog članka.

Članak 19.6

Mandati koji se popunjavaju iz izbornih jedinica gradskih područja nakon toga se dodjeljuju prema formuli utvrđenoj u članku 9.6 ovog zakona. Mandati se dodjeljuju pojedinačno počevši sa najviše rangiranim kandidatom u svakoj izbornoj jedinici gradskog područja i nastavlja se na sličan način kako bi se popunilo svako dostupno mjesto iz svake izborne jedinice gradskog područja. Redoslijed popunjavanja mandata dodijeljenih svakoj izbornoj jedinici gradskog područja za svaki od tri uzastopna koraka određuje se žrijebanjem. Žrijebanje organizira Izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine. 

Ukoliko bi dodjela mandata iz izborne jedinice gradskih područja vodila ka zastupljenosti jednog konstitutivnog naroda i/ili skupine ostalih preko kvote koja je utvrđena prema članku 19.4, stavak 4. ovog zakona, primjenjivat će se slijedeći metod:

1.      Mandat će biti preraspodijeljen kandidatu koji ne pripada datom konstitutivnom narodu i/ili skupini “ostalih” koji je dobio najveći broj glasova na listi političke stranke, liste neovisnih kandidata ili koalicije kojima je mandat dodijeljen sukladno članku 9.6  stavak 1. ovog zakona.  Ako bi se mandat prema formuli iz članka 9.6 stavak 1. ovog zakona dodjeljivao neovisnom kandidatu, primjenjivat će se točka 2. ovog članka.  

2.      Ako takav kandidat ne postoji ili ako bi se mandat prema formuli iz članka 9.6 stavak 1. ovog zakona dodjeljivao neovisnom kandidatu, mandat se prenosi u istu izbornu jedinicu gradskog područja ili :

• političkoj stranci, listi neovisnih kandidata ili koalicije koja ima kandidata koji ne pripada datom konstitutivnom narodu i/ili skupini “ostalih” koji je preostao na listi;

ili

• neovisnom kandidatu ili kandidatima koji ne pripada/ju datom konstitutivnom narodu i/ili skupini “ostalih” koji imaju najveći sljedeći količnik kao što je to utvrđeno u članku 9.6 ovog zakona.  

3.      Ako ne postoji takav kandidat sukladno točkama 1 i 2 ovog članka, mandat odnosno mandati se prenose na :

• političku stranku, listu neovisnih kandidata ili koalicije koja ima takvog kandidata koji je preostao na listi iz bilo koje druge izborne jedinice gradskog područja nakon što su mjesta popunjena iz te izborne jedinice gradskog područja bila dodijeljena sukladno članku 19.6 ovog zakona ;

ili

• neovisnog kandidata iz odgovarajućeg konstitutivnog naroda ili skupine “ostalih” koji se kandidirao za bilo koju izbornu jedinicu gradskog područja, a koji je dobio najveći količnik kao što je to utvrđeno člankom 9.6 ovog zakona.

Članak 19.7

Izuzetno od odredaba članka 13.7. ovog zakona, gradonačelnik Grada Mostara se bira indirektno sukladno Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine.

Članak 3.

Glava 19 naslovljena “Prijelazne i završne odredbe” postaje Glava 20 i članak 19.1 do članka 19.17 postaje članak 20.1 do 20.17.

Članak 4.

Ova odluka stupa na snagu 01. ožujka 2004. godine i  za njeno stupanje na snagu nisu potrebni daljnji proceduralni koraci.