Koristeći se ovlastima koje su Visokom predstavniku povjerene člankom V Aneksa 10. (Sporazum o provedbi civilnoga dijela Mirovnoga ugovora) Općega okvirnoga sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, prema kojemu je Visoki predstavnik konačni autoritet u zemlji glede tumačenja gorenarečenoga Sporazuma o provedbi civilnoga dijela Mirovnoga ugovora; i posebno uzevši u obzir članak II 1. (d) istoga Sporazuma prema kojemu Visoki predstavnik “pomaže, kada to ocijeni neophodnim, u rješavanju svih problema koji se pojave u svezi sa provedbom civilnoga dijela Mirovnoga ugovora”;

Pozivajući se na stavak XI.2 Zaključaka Konferencije za provedbu mira održane u Bonu 9. i 10. prosinca 1997. godine, u kojemu je Vijeće za provedbu mira pozdravilo namjeru Visokoga predstavnika da iskoristi svoj konačni autoritet u zemlji u svezi sa tumačenjem Sporazuma o provedbi civilnoga dijela Mirovnoga ugovora, kako bi pomogao u iznalaženju rješenja za probleme sukladno gorenarečenim “donošenjem obvezujućih odluka, kada to ocijeni neophodnim”, o određenim pitanjima, uključujući i (prema točki (c) stavka XI.2) “mjere kojima se osigurava provedba Mirovnoga sporazuma na cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine i njezinih entiteta”;

Pozivajući se dalje na stavak 12. 1 Deklaracije Vijeća za provedbu mira sa sastanka održanog u Madridu 15. i 16. prosinca 1998. godine u kojem je jasno rečeno da Vijeće smatra da je uspostava vladavine zakona, u koju građani imaju povjerenja,  preduvjet za trajni mir te za samodorživu ekonomiju koja može da privuče i zadrži i strane i domaće ulagače;

Pozivajući se uz to na stavak 3. Aneksa II (Vladavina zakona i ljudska prava) narečene Deklaracije prema kojemu je uspostava sudskih ustanova na državnoj razini, čime bi se zadovoljila potreba data u Ustavu a koje bi se bavile kaznenim djelima koja su počinili dužnosnici Bosne i Hercegovine tijekom obavljanja službene dužnosti kao i upravnim i izbornim pitanjima, osnovni preduvjet za uspostavu vladavine zakona u Bosni i Hercegovini;   

Imajući na umu ponovo osnaženu startegiju sudske reforme u cilju jačanja  napora za uspostavu vladavine zakona u Bosni i Hercegovini iz 2002/2003 godine koju je podržao Upravni odbor Vijeća za provedbu mira na sastanku održanom 28. veljače 2002. godine konstatirajući je da je narečena strategija osmišljena u cilju odgovora na pozive upućene od strane vlasti u Bosni i Hercegovini koje traže jači angažman međunarodne zajednice po pitanju privrednog kriminala, korupcije i problema sa kojima se suočava sudbeni sustav;

Uzimajući u obzir činjenicu da je Upravni odbor Vijeća za provedba mira 7. svibnja 2002. godine u Sarajevu pozvao organe vlasti BiH da osiguraju brzo uspostavljanje Suda Bosne i Hercegovine podsjećajući ih da je potrebno da Prizivno odjeljenje Suda bude operativno kako bi donosilo odluke u svezi s izbornim prizivima te apelirajući na organe vlasti da odmah pronađu održivo rješenje za problem lokacije Suda;

Uzimajući u obzir dalje činjenicu da je u kominikeju izdatom u Sarajevu 31. srpnja 2002. godine Upravni odbor Vijeća za provedbu mira naveo kako Odbor pozdravlja osnivanje Posebnih vijeća i podržava prijedlog Visokog predstavnika da u sastav Suda Bosne i Hercegovine i Tužiteljstva Bosne i Hercegovine uključi domaće i međunarodne suce i tužitelje kroz Posebno vijeće/odjel za organizirani kriminal, privredni kriminal i korupciju;

Konstatirajući stoga da je Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine koje osigurava istragu i kazneno gonjenje kaznenih djela koja spadaju u nadležnost države Bosne i Hercegovine prema Ustavu Bosne i Hercegovine preduvjet za uspostavu vladavine zakona u državi Bosni i Hercegovini;

Potvrđujući  da kriminalne djelatnosti i dalje ugrožavaju ekonomska, fiskalna, tržišna i druga socijalna prava i interese građana Bosne i Hercegovine, te da će osnivanje Posebnog odjela za organizirani kriminal, privredni kriminal i korupciju u sklopu pomenutog Tužiteljstva Bosne i Hercegovine unaprijediti odlučnu borbu protiv kriminala u Bosni i Hercegovini;

Imajući na umu obvezu koju su preuzeli entiteti i Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine da usklade  svoje zakone o kaznenom postupku sa Zakonom o kaznenom  postupku Bosne i Hercegovine kako bi se osiguralo da je pravda za sve ljude na cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine u cjelosti utemeljna na istim principima i proceduralnim garancijama te posebno konstatirajući napredak koji je do sada postignut u tom procesu;

Uvjeren u vitalni značaj koji za Bosnu i Hercegovinu ima nastojanje da se ojača i slijedi vladavina zakona kako bi se stvorio temelj za privredni rast i strane investicije te iz svih gore narečenih razloga;

Visoki predstavnik ovim donosi slijedeću

ODLUKU

Kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Tužiteljstvu Bosne i Hercegovine, koji se nalazi u privitku kao sastavni dio ove odluke

Navedeni zakon stupa na snagu kao zakon Bosne i Hercegovine od dana utvrđenog u članku 5. istog zakona, na privremenom osnovu dok ga ne usvoji Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine u istom obliku, bez izmjena i dopuna i bez dodatnih uvjeta.

Ova odluka stupa na snagu odmah i odmah se objavljuje u “Službenom glasniku Bosne i Hercegovine”.

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TUŽITELJSTVU BOSNE I HERCEGOVINE

Preambula

Zakon o Tužiteljstvu Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik Bosne i Hercegovine”, br. 24/02, “Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine”, br. 43/02, “Službeni glasnik Republike Srpske”, br. 55/02) (u daljem tekstu: Zakon), ovim se mijenja i dopunjuje kako slijedi:

Članak 1.

1.      U članku 12, stavak 3, u riječima ‘zakonom Bosne i Hercegovine’ riječi ‘Bosne i Hercegovine’ brišu se.

2.      U članku 12, stavak 4. briše se.

Članak 2.

U članku 16, stavak 1, iza riječi: ‘ima tajnika’, brišu se sljedeće riječi: ‘kojeg imenuje Kolegij tužitelja’.

Članak 3.

Postojeći članak 18. zakona briše se, a dodaje se novi članak 18. koji glasi:

‘Nakon formiranja Tužiteljstva, svi sudovi i tužiteljstva u Federaciji Bosne i Hercegovine, Republici Srpskoj i Brčko Distriktu kod kojih je u tijeku rješavanje kaznenih predmeta koji spadaju u nadležnost Suda Bosne i Hercegovine, na temelju izmijenjenog i dopunjenog članka 13. Zakona o Sudu Bosne i Hercegovine, u kojima optužnica nije potvrđena ili nije postala pravomoćna, obvezni su o tim predmetima obavijestiti Tužiteljstvo. ’

Članak 4.

Iza članka 18. dodaje se novi članak 18 a. koji glasi:

‘Članak 18 a.

Međunarodni tužitelji

1.      U prijelaznom periodu može biti imenovano maksimalno troje (3) međunarodnih tužitelja Posebnog odjela za organizirani kriminal, gospodarski kriminal i korupciju. Međunarodni tužitelji ne mogu biti državljani Bosne i Hercegovine ili državljani bilo koje od susjednih zemalja. Prijelazni period ne može trajati duže od četiri godine.

2.      Jedan od međunarodnih tužitelja obnaša dužnost zamjenika glavnog tužitelja i šefa Posebnog odjela. 

3.      Međunarodni tužitelji neće se smatrati odgovornim u kaznenom ili parničnom postupku za bilo koju radnju počinjenu u obnašanju svojih dužnosti prema ovom zakonu.’ 

Članak 5.

Stupanje na snagu

Ovaj Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Tužiteljstvu Bosne i Hercegovine stupa na snagu 1. veljače 2003. godine i objavljuje se odmah u “Službenom glasniku Bosne i Hercegovine”.