Pozivajući se na stav XI.2 Zaključaka Konferencije za implementaciju mira održane u Bonu 9. i 10. decembra 1997. godine, u kojem je Vijeće za implementaciju mira pozdravilo namjeru Visokog predstavnika da iskoristi svoj konačni autoritet u zemlji u vezi sa tumačenjem Sporazuma o implementaciji civilnog dijela Mirovnog ugovora, kako bi pomogao u iznalaženju rješenja za probleme u skladu sa gore navedenim “donošenjem obavezujućih odluka, kada ocijeni da je to neophodno”, o određenim pitanjima, uključujući i (prema tački (c) stava XI.2) “mjere kojima se obezbjeđuje implementacija Mirovnog sporazuma na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine i njenih entiteta”;

Pozivajući se daljena stav 12. 1 Deklaracije Vijeća za implementaciju mira sa sastanka održanog u Madridu 15. i 16. decembra 1998. godine u kojem je jasno rečeno da Vijeće smatra da je uspostava vladavine zakona, u koju građani imaju povjerenja, preduvjet za trajni mir te za samodorživu ekonomiju koja može da privuče i zadrži i strane i domaće ulagače;

Pozivajući se uz tona stav 3. Aneksa II (Vladavina zakona i ljudska prava) pomenute  Deklaracije prema kojemu je uspostava sudskih institucija na državnom nivou, čime bi se zadovoljila potreba data u Ustavu a koje bi se bavile krivičnim djelima koja su počinili zvaničnici Bosne i Hercegovine u toku obavljanja službene dužnosti kao i upravnim i izbornim pitanjima, osnovni preduslov za uspostavu vladavine zakona u Bosni i Hercegovini;

Imajući na umu  ponovo osnaženu startegiju sudske reforme u cilju jačanja  napora za uspostavu vladavine zakona u Bosni i Hercegovini iz 2002/2003 godine koju je podržao Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira na sastanku održanom 28. februara 2002. godine konstatujući je da je pomenuta strategija osmišljena u cilju odgovora na pozive upućene od strane vlasti u Bosni i Hercegovini koje traže jači angažman međunarodne zajednice po pitanju privrednog kriminala, korupcije i problema sa kojima se suočava sudski sistem;

Uzimajući u obzir činjenicu da je Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira 7. maja 2002. godine u Sarajevu pozvao organe vlasti BiH da osiguraju brzo uspostavljanje Suda Bosne i Hercegovine podsjećajući ih da je potrebno da Apelaciono odjeljenje Suda bude operativno kako bi donosilo odluke vezano za izborne žalbe te apelirajući na organe vlasti da odmah pronađu održivo rješenje za problem lokacije Suda;

Uzimajući u obzir dalje činjenicu da je u kominikeu izdatom u Sarajevu 31. jula 2002. godine Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira naveo kako Odbor pozdravlja osnivanje Posebnih vijeća i podržava prijedlog Visokog predstavnika da u sastav Suda Bosne i Hercegovine i Tužilaštva Bosne i Hercegovine uključi domaće i međunarodne sudije i tužioce kroz Posebno vijeće/odjel za organizovani kriminal, privredni kriminal i korupciju;

Konstatirajući stoga da je Tužilaštvo Bosne i Hercegovine koje osigurava istragu i krivično gonjenje krivičnih djela koja spadaju u nadležnost države Bosne i Hercegovine prema Ustavu Bosne i Hercegovine preduslov za uspostavu vladavine zakona u državi Bosni i Hercegovini;

Potvrđujući  da kriminalne aktivnosti i dalje ugrožavaju ekonomska, fiskalna, tržišna i druga socijalna prava i interese građana Bosne i Hercegovine, te da će osnivanje Posebnog odjela za organizovani kriminal, privredni kriminal i korupciju u sklopu pomenutog Tužilaštvo Bosne i Hercegovine unaprijediti odlučnu borbu protiv kriminala u Bosni i Hercegovini;

Imajući na umu obavezu koju su preuzeli entiteti i Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine da usklade  svoje zakone o krivičnom postupku sa Zakonom o krivičnom postupku Bosne i Hercegovine da bi se osiguralo da je pravda za sve ljude na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine u cjelini zasnovana na istim principima i proceduralnim garancijama te posebno konstatujući napredak koji je do sada postignut u tom procesu;

Uvjeren u  vitalni značaj koji za Bosnu i Hercegovinu ima nastojanje da se ojača i slijedi vladavina zakona kako bi se stvorila osnova za privredni rast i strane investicije te iz svih gore navedenih razloga;

Visoki predstavnik ovim donosi slijedeću

ODLUKU

Kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Tužilaštvu Bosne i Hercegovine, koji se nalazi u prilogu kao sastavni dio ove odluke

Navedeni zakon stupa na snagu kao zakon Bosne i Hercegovine od dana utvrđenog u članu 5. istog zakona, na privremenoj osnovi dok ga ne usvoji Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine u istom obliku, bez izmjena i dopuna i bez dodatnih uvjeta.

Ova odluka stupa na snagu odmah i odmah se objavljuje u “Službenom glasniku Bosne i Hercegovine”.

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TUŽILAŠTVU BOSNE I HERCEGOVINE

Preambula

Zakon o Tužilaštvu Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik Bosne i Hercegovine”, br. 24/02, “Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine”, br. 43/02, “Službeni glasnik Republike Srpske”, br. 55/02) (u daljem tekstu: Zakon), ovim se mijenja i dopunjuje kako slijedi:

Član 1.

1.      U članu 12, stav 3, u riječima ‘zakonom Bosne i Hercegovine’ riječi ‘Bosne i Hercegovine’ brišu se.

2.      U članu 12, stav 4. briše se.

Član 2.

U članu 16, stav 1, iza riječi: ‘ima sekretara’, brišu se sljedeće riječi: ‘kojeg imenuje Kolegij tužilaca’.

Član 3.

Postojeći član 18. zakona briše se, a dodaje se novi član 18. koji glasi:

‘Nakon formiranja Tužilaštva, svi sudovi i tužilaštva u Federaciji Bosne i Hercegovine, Republici Srpskoj i Brčko Distriktu kod kojih je u toku rješavanje krivičnih predmeta koji spadaju u nadležnost Suda Bosne i Hercegovine, na osnovu izmijenjenog i dopunjenog člana 13. Zakona o Sudu Bosne i Hercegovine, u kojima optužnica nije potvrđena ili nije postala pravosnažna, obavezni su o tim predmetima obavijestiti Tužilaštvo. ’

Član 4.

Iza člana 18. dodaje se novi član 18 a. koji glasi:

‘Član 18 a.

Međunarodni tužioci

1.      U prijelaznom periodu može biti imenovano maksimalno troje (3) međunarodnih tužilaca Posebnog odjela za organizirani kriminal, privredni kriminal i korupciju. Međunarodni tužioci ne mogu biti državljani Bosne i Hercegovine ili državljani bilo koje od susjednih zemalja. Prijelazni period ne može trajati duže od četiri godine.

2.      Jedan od međunarodnih tužilaca obavlja funkciju zamjenika glavnog tužioca i šefa Posebnog odjela. 

3.      Međunarodni tužioci neće se smatrati odgovornim u krivičnom ili parničnom postupku za bilo koju radnju počinjenu u vršenju svojih dužnosti prema ovom zakonu.’

Član 5.

Stupanje na snagu

Ovaj Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Tužilaštvu Bosne i Hercegovine stupa na snagu 1. februara 2003. godine i objavljuje se odmah u “Službenom glasniku Bosne i Hercegovine”.