|
Koristeći se ovlaštenjima koja su Visokom
predstavniku data u članu V Aneksa 10. (Sporazum o implementaciji civilnog
dijela Mirovnog ugovora) Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini,
prema kojem je Visoki predstavnik konačni autoritet u zemlji u pogledu tumačenja
gore navedenog Sporazuma o implementaciji civilnog dijela Mirovnog ugovora; i
posebno uzevši u obzir član II 1. (d) istog Sporazuma prema kojem Visoki
predstavnik “pomaže, kada ocijeni da je to neophodno, u rješavanju svih problema
koji se pojave u vezi sa implementacijom civilnog dijela Mirovnog ugovora”;
Pozivajući se na stav XI.2 Zaključaka Konferencije za implementaciju
mira održane u Bonu 9. i 10. decembra 1997. godine, u kojem je Vijeće za
implementaciju mira pozdravilo namjeru Visokog predstavnika da iskoristi svoj
konačni autoritet u zemlji u vezi sa tumačenjem Sporazuma o implementaciji
civilnog dijela Mirovnog ugovora, kako bi pomogao u iznalaženju rješenja za
probleme u skladu sa gore navedenim “donošenjem obavezujućih odluka, kada
ocijeni da je to neophodno”, o određenim pitanjima, uključujući i (prema tački
(c) stava XI.2) “mjere kojima se obezbjeđuje implementacija Mirovnog sporazuma
na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine i njenih entiteta”;
Pozivajući se daljena stav 12. 1 Deklaracije Vijeća za implementaciju
mira sa sastanka održanog u Madridu 15. i 16. decembra 1998. godine u kojem je
jasno rečeno da Vijeće smatra da je uspostava vladavine zakona, u koju građani
imaju povjerenja, preduslov za trajni mir te za samodorživu
ekonomiju koja može da privuče i zadrži i strane i domaće ulagače;
Pozivajući se uz tona stav 3. Aneksa II (Vladavina zakona i ljudska
prava) pomenute Deklaracije prema kojemu je uspostava sudskih institucija
na državnom nivou, čime bi se zadovoljila potreba data u Ustavu a koje bi se
bavile krivičnim djelima koja su počinili zvaničnici Bosne i Hercegovine u toku
obavljanja službene dužnosti kao i upravnim i izbornim pitanjima, osnovni
preduslov za uspostavu vladavine zakona u Bosni i Hercegovini;
Imajući na umu ponovo osnaženu startegiju sudske reforme u cilju
jačanja napora za uspostavu vladavine zakona u Bosni i Hercegovini iz
2002/2003 godine koju je podržao Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira na
sastanku održanom 28. februara 2002. godine konstatujući je da je pomenuta
strategija osmišljena u cilju odgovora na pozive upućene od strane vlasti u
Bosni i Hercegovini koje traže jači angažman međunarodne zajednice po pitanju
privrednog kriminala, korupcije i problema sa kojima se suočava sudski
sistem;
Uzimajući u obzir činjenicu da je Upravni odbor Vijeća za
implementaciju mira 7. maja 2002. godine u Sarajevu pozvao organe vlasti Bosne i
Hercegovine da osiguraju brzo uspostavljanje Suda Bosne i Hercegovine
podsjećajući ih da je potrebno da Apelaciono odjeljenje Suda bude operativno
kako bi donosilo odluke vezano za izborne žalbe te apelirajući na organe vlasti
da odmah pronađu održivo rješenje za problem lokacije Suda;
Uzimajući u obzir dalje činjenicu da je u kominikeu izdatom u Sarajevu
31. jula 2002. godine Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira naveo kako
Odbor pozdravlja osnivanje Posebnih vijeća i podržava prijedlog Visokog
predstavnika da u sastav Suda Bosne i Hercegovine i Tužilaštva Bosne i
Hercegovine uključi domaće i međunarodne sudije i tužioce kroz Posebno
vijeće/odjel za organizovani kriminal, privredni kriminal i korupciju;
Imajući na umu da kriminalne aktivnosti i dalje ugrožavaju ekonomska,
fiskalna, tržišna i druga socijalna prava i interese građana Bosne i
Hercegovine, te da će osnivanje Posebnog Vijeća za organizovani kriminal,
privredni kriminal i korupciju u sklopu pomenutog Suda Bosne i Hercegovine
unaprijediti odlučnu borbu protiv kriminala u Bosni i Hercegovini;
Uvjeren u vitalni značaj koji za Bosnu i Hercegovinu ima nastojanje da
se ojača i slijedi vladavina zakona kako bi se stvorila osnova za privredni
rast i strane investicije te iz svih gore navedenih razloga;
Visoki predstavnik ovim donosi slijedeću
ODLUKU
kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o
Sudu Bosne i Hercegovine, koji je sastavni dio ove odluke
Navedeni zakon stupa na snagu kao zakon Bosne i Hercegovine na dan predviđen
u članu 13. zakona, na privremenoj osnovi sve dok ga Parlamentarna skupština
Bosne i Hercegovine ne usvoji u istom obliku, bez izmjena i dopuna i bez
dodatnih uslova.
Ova odluka stupa na snagu odmah i odmah se objavljuje u “Službenom glasniku
Bosne i Hercegovine”.
Sarajevo, 24. januar 2003.
Paddy Ashdown
Visoki predstavnik
ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDU BOSNE I
HERCEGOVINE
Uvod
Zakon o Sudu Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik Bosne i Hercegovine”,
29/00), izmijenjen i dopunjen članom 73. Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom
vijeću (“Službeni glasnik Bosne i Hercegovine”, 15/02), dalje izmijenjen i
dopunjen Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o Sudu Bosne i Hercegovine
(“Službeni glasnik Bosne i Hercegovine”, 24/02) (u daljem tekstu: Zakon), ovim
se mijenja i dopunjava kako slijedi:
Član 1.
Član 9. stav 2. Zakona se briše.
Član 2.
Član 13. Zakona se briše i zamjenjuje se novim članom 13. koji glasi:
“1. Sud je nadležan za krivična djela utvrđena Krivičnim zakonom Bosne i
Hercegovine i drugim zakonima Bosne i Hercegovine.
2. Sud je dalje nadležan za krivična djela
utvrđena zakonima Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Brčko
Distrikta Bosne i Hercegovine kada ta krivična djela:
a) ugrožavaju suverenitet, teritorijalni
integritet, političku nezavisnost, nacionalnu sigurnost i međunarodni
subjektivitet Bosne i Hercegovine;
b) mogu imati ozbiljne reperkusije ili štetne
posljedice na privredu Bosne i Hercegovine, ili mogu izazvati druge štetne
posljedice za Bosnu i Hercegovinu ili mogu izazvati ozbiljnu ekonomsku štetu ili
druge štetne posljedice izvan teritorije datog entiteta ili Brčko Distrikta
Bosne i Hercegovine.
3. U nadležnosti Suda je takođe da:
a) zauzima konačan i pravno obavezujući stav
vezan za provođenje zakona Bosne i Hercegovine imeđunarodnih ugovorana zahtjev
bilo kojeg suda entiteta ili bilo kojeg suda Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine
kojem je povjereno provođenje zakona Bosne i Hercegovine;
b) odlučuje o pitanjima koja se tiču provođenja
međunarodnih i međuentitetskih krivičnih propisa, uključujući i odnose sa
Interpolom i drugim međunarodnim policijskim organima, kao što su transfer
osuđene osobe, izručenje i predaja osoba, koji se zahtijevaju od bilo kojeg
organa na području Bosne i Hercegovine od strane druge države, odnosno
međunarodnog suda ili tribunala;
c) rješava sukob nadležnosti između sudova
entiteta, između sudova entiteta i Suda Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, te
između Suda Bosne i Hercegovine i bilo kojeg drugog suda;
d) odlučuje o ponavljanju krivičnog postupka za
krivična djela predviđena zakonima države Bosne i Hercegovine.”
Član 3.
U članu 14. stav 2. tačka c), iza riječi “i sudova Brčko Distrikta”, dodaju
se slijedeće riječi “te između Suda Bosne i Hercegovine i bilo kojeg drugog
suda”.
Član 4.
U članu 15. stav 1. se briše i zamjenjuje se novim stavom 1. koji glasi:
“1. Sud je nadležan da odlučuje po:
a) žalbama protiv presuda ili odluka koje
donese Krivično odjeljenje ovog Suda;
b) žalbama protiv presuda ili odluka koje
donese Upravno odjeljenje ovog Suda;
c) vanrednim pravnim lijekovima protiv
pravosnažnih odluka koje su donijela odjeljenja Suda, osim zahtjeva za
ponavljanje postupka.”
Član 5.
Član 16, član 17. i član 18. Zakona se brišu.
Član 6.
Član 23. kako je izmijenjen i dopunjen briše se i zamjenjuje novim članom 23.
koji glasi:
“1. Upravno odjeljenje se sastoji od najmanje pet sudija.
2. Krivično odjeljenje se sastoji od najmanje
deset sudija.
3. Apelaciono odjeljenje se sastoji od najmanje
deset sudija.
4. Odjeljenja sude u vijećima sastavljenim od
po troje sudija.
5. Od sudije iz drugog odjeljenja može se
tražiti da sudi u Apelacionom odjeljenju, osim u Posebnom apelacionom
vijeću.”
Član 7.
Član 24. stavovi 3, 4. i 5. kako su izmijenjeni i dopunjeni brišu se i
zamjenjuju novim stavovima 3. i 4, koji glase:
“3. Sudije pojedinačno mogu obavljati i dužnosti sudije za prethodni postupak
i sudije za prethodno saslušanje.
4. Krivičnim odjeljenjem predsjedava
predsjednik odjeljenja kojeg biraju sve sudije odjeljenja.”
Član 8.
Član 32, član 33, član 34, član 35, član 36, član 37, član 38, član 39, član
40, član 41. i član 42. Zakona se brišu.
Član 9.
Član 44, član 45, član 46, član 47, član 48, član 49, član 50, član 51, član
52, član 53, član 54, član 55, član 56, član 57, član 58, član 59. i član 60.
Zakona se brišu.
Član 10.
U članu 61. stav 1. riječi “u skladu sa članom 37. ovog zakona” i riječi “u
skladu sa članom 57. ovog zakona” se brišu.
Član 61. stav 4. kako je izmijenjen i dopunjen briše se.
Član 11.
Član 63. i član 64. Zakona se brišu.
Član 12.
Član 65. kako je izmijenjen i dopunjen briše se i zamjenjuje se novim članom
65. koji glasi:
“1. U prelaznom periodu može se imenovati jedan broj od najviše šest (6)
međunarodnih sudija u posebna vijeća za organizovani kriminal, privredni
kriminal i korupciju pri Krivičnom i Apelacionom odjeljenju. Međunarodne sudije
ne smiju biti državljani Bosne i Hercegovine ili bilo koje od susjednih zemalja.
Prelazni period može trajati najduže četiri godine.
2. Međunarodne sudije neće se smatrati
odgovorni u krivičnom ili parničnom postupku za bilo koju radnju počinjenu u
vršenju svojih dužnosti prema ovom zakonu.
Član 13.
Stupanje na snagu
Ovaj Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Sudu Bosne i Hercegovine stupa na
snagu 01. 02. 2003. godine.
|