Koristeći seovlaštenjima koja su Visokom predstavniku data u članu V. Aneksa 10. (Sporazum o sprovođenju civilnog dijela Mirovnog ugovora) Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, prema kojem je Visoki predstavnik konačni autoritet u zemlji u pogledu tumačenja navedenog Sporazuma o implementaciji civilnog dijela Mirovnog ugovora; i posebno uzimajući u obzir član II.1. (d) prethodno spomenutog Sporazuma prema kojem Visoki predstavnik “pruža pomoć kada to ocijeni neophodnim, u iznalaženju rješenja za sve probleme koji se jave u vezi sa civilnom implementacijom”;

Pozivajući se na stav XI.2 Zaključaka sa Konferencije o implementaciji mira održane u Bonu 9. i 10. decembra 1997. godine, a na kojoj je Vijeće za implementaciju mira pozdravilo namjeru Visokog predstavnika da upotrijebi svoj konačni autoritet u zemlji u pogledu tumačenja Sporazuma o sprovođenju civilnog dijela Mirovnog ugovora kako bi pomogao u iznalaženju rješenja za probleme, kako je prethodno rečeno, “donošenjem obavezujućih odluka, kada procijeni da je to neophodno” u vezi sa određenim pitanjima, uključujući (u skladu sa tačkom (c) ovog stava) “mjere u svrhu osiguranja sprovođenja Mirovnog sporazuma na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine i njenih entiteta”;

 Imajući u vidu komunike Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira usvojen na sastanku održanom u Briselu 28. februara 2002. godine u kojem se priznaje “značaj osnivanja Visokog sudskog vijeća za Bosnu i Hercegovinu”;

Imajući dalje u vidu komunike Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira usvojen na sastanku održanom 7. maja 2002. godine u Sarajevu u kojem je navedeno da bi osnivanje jedinstvenog Visokog sudskog vijeća “položilo temelje daljoj reformi pravosuđa kao što je reorganizacija sudskog i tužilačkog sistema”;

Razmatrajući činjenicu da je u komunikeu izdatom u Sarajevu 31. jula 2002. godine Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira naveo kako Odbor pozdravlja osnivanje Posebnih vijeća i podržava prijedlog Visokog predstavnika da uključi domaće i međunarodne sudije i tužioce u Posebno vijeće/odjel za organizovani kriminal, privredni kriminal i korupciju u sastavu Suda Bosne i Hercegovine i Tužilaštva Bosne i Hercegovine;

Svjestan potrebe da se nastavi sa reorganizacijom sudskog i tužilačkog sistema i procesom odabira sudija i tužilaca nakon osnivanja Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Federacije Bosne i Hercegovine i Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Republike Srpske koji će zajedno činiti Visoko sudsko i tužilačko vijeće na nivou Bosne i Hercegovine;

Uzimajući u obzir i imajući u vidu gore navedeno, ovim donosim

 ODLUKU

kojom se proglašava Zakon o naknadnim izmjenama i dopunama Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine, koji se nalazi u prilogu kao sastavni dio ove odluke. 

Navedeni zakon stupa na snagu kao zakon Bosne i Hercegovine u skladu sa odredbama člana 5. istog, na privremenoj osnovi, sve dok Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ne usvoji ovaj zakon u odgovarajućem obliku, bez amandmana i bez dodatnih uvjeta.

Ova Odluka stupa na snagu odmah i odmah se objavljuje u službenim glasilima Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Distrikta Brčko.

ZAKON O NAKNADNIM IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O VISOKOM SUDSKOM I TUŽILAČKOM VIJEĆU BOSNE I HERCEGOVINE

Preambula

Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik Bosne i Hercegovine”, 15/02; “Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine”, 29/02; “Službeni glasnik Republike Srpske”, 40/02), sa izmjenama i dopunama preciziranim u Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik Bosne i Hercegovine”, 26/02; “Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine”, 47/02; “Službeni glasnik Republike Srpske”, 58/02) (u daljem tekstu: Zakon), mijenja se kako slijedi:

Član 1.

U članu 17., izmijenjena tačka 12. briše se, i mijenja novom tačkom 12. koja glasi:  

“12. utvrđuje broj sudija u Sudu Bosne i Hercegovine, Apelacionom i Osnovnom sudu Distrikta Brčko, broj tužilaca u Tužilaštvu Bosne i Hercegovine i zamjenika tužilaca u Tužilaštvu Distrikta Brčko nakon dobijenog mišljenja ili na osnovu inicijative predsjednika predmetnog suda ili tužioca, i nakon konsultacija sa organom nadležnim za pitanja budžeta.”

Član 2.

U izmijenjenom članu 20. iza prvog stava dodaje se novi stav koji glasi:

“Izuzetno od uslova utvrđenih u podstavu (c) ovog člana, smatra se da osoba koja je obavljala sudijsku ili tužilačku funkciju u Bosni i Hercegovini na dan stupanja na snagu ovog Zakona u prelaznom periodu ispunjava osnovne uslove za vršenje sudske funkcije ako ima položen pravosudni ispit u bilo kojoj zemlji koja je bila u sastavu Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije”.

Član 3.

Tekst izmijenjenog člana 65. briše se, i dodaje se novi tekst slijedećeg sadržaja:

“Starosna dob za obavezan odlazak u penziju za sudije Suda Bosne i Hercegovine i Apelacionog suda Distrikta Brčko jeste navršenih 70 godina života, a za sudije Osnovnog suda Distrikta Brčko navršenih 67 godina života.

Starosna dob za obavezan odlazak u penziju za tužioce Tužilaštva Bosne i Hercegovine jeste navršenih 65 godina života.

Starosna dob za obavezan odlazak u penziju za tužioca i zamjenike tužioca Tužilaštva Distrikta Brčko jeste navršenih 67 godina života.”

Član 4.

Tekst člana 67. briše se i mijenja sljedećim tekstom:

“U toku prelaznog perioda Vijeće nije obavezno da izvršava svoja ovlaštenja u pogledu sljedećih pitanja: (1) traženja mišljenja predsjednika Suda ili glavnih tužilaca ili konsultacija sa organima nadležnim za budžet prilikom utvrđivanja broja sudija i tužilaca; (2) obaveza koje se odnose na budžet sudova i tužilaštava; (3) nadležnosti vezanih za godišnji budžet i obaveze izvještavanja, i (4) imenovanje izvršnog direktora.

Tokom prelaznog perioda za donošenje svih odluka Vijeća potrebna je saglasnost najmanje polovine od ukupnog broja međunarodnih članova Vijeća.

Tokom prelaznog perioda primjenjuju se odredbe ovog Zakona, osim ako to nije drugačije propisano odredbama ovog Poglavlja.

Prelazni period traje do 31. decembra 2003. godine i može se produžiti sve dok Vijeće ne izvrši svoje obaveze utvrđene odredbama ovog Poglavlja.

Sve dok se ne uspostavi Tužilaštvo Bosne i Hercegovine, Vijeće neće kao svog člana imati jednog tužioca iz Tužilaštva Bosne i Hercegovine nego će umjesto njega kao članove imati dvojicu sudija Suda Bosne i Hercegovine.”

Član 5.

Objavljivanje i stupanje na snagu

Ovaj Zakon o naknadnim izmjenama i dopunama Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine objavljuje se u “Službenom glasniku Bosne i Hercegovine”, “Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine”, “Službenom glasniku Republike Srpske” i “Službenom glasniku Distrikta Brčko” i stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenom glasniku Bosne i Hercegovine”.

PREČIŠĆENI TEKST - ZAKON O VISOKOM SUDSKOM I TUŽILAČKOM VIJEĆU BOSNE I HERCEGOVINE