|
Koristeći se ovlastima danim
Visokom predstavniku u članku V. Aneksa 10. (Sporazum o sprovođenju civilnog
dijela Mirovnog ugovora) Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini,
prema kojem je Visoki predstavnik konačni autoritet u zemlji glede tumačenja
navedenog Sporazuma o sprovođenju civilnog dijela Mirovnog ugovora; i posebice
uzimajući u obzir članak II.1. (d) prethodno spomenutog Sporazuma prema kojem
Visoki predstavnik “pruža pomoć kada to cijeni nužnim, u pronalaženju rješenja
za sve probleme koji se jave u svezi s civilnim sprovođenjem”;
Pozivajući se na stavak XI.2 Zaključaka s Konferencije za
implementaciju mira održane u Bonnu 9. i 10. prosinca 1997. godine, a na kojoj
je Vijeće za implementaciju mira pozdravilo nakanu Visokoga predstavnika da
uporabi svoj konačni autoritet u zemlji glede tumačenja Sporazuma o sprovođenju
civilnog dijela mirovnog ugovora kako bi pomogao u iznalaženju rješenja
problema, kako je prethodno rečeno, “donošenjem obvezujućih odluka, kada cijeni
to nužnim” u svezi s određenim pitanjima uključujući (sukladno točki (c) ovoga
stavka) “mjere u cilju osiguranja sprovođenja Mirovnog sporazuma na cijelom
području Bosne i Hercegovine i njenih Entiteta”;
Pozivajući se na Komunike Upravnog odbora Vijeća za implementaciju
mira od 28. 02.2002. godine, u kojem je Upravni odbor usvojio pooštrenu
strategiju reforme pravosuđa Neovisnog pravosudnog povjerenstva za 2002/03.
godinu, te uvažavajući, između ostalog, važnost reorganizacije sudova, a što je
ponovo istaknuto i u Komunikeu od 7.05.2002. godine;
Imajući u vidu utemeljenje Visokog sudbenog itužiteljskog vijeća
Republike Srpske koje je ovlašteno tijekom prijelaznog razdoblja, u kojem će se
obaviti reorganizacija sudova i tužiteljstava, imenovati suce u sve sudove
Republike Srpske;
Svjesni stoga potrebe uspostavljanja odgovarajuće organizacije sudstva
u cijeloj Bosni i Hercegovini, koja će omogućiti učinkovito i efektivno
funkcioniranje sudskog sustava, uzimajući u obzir potrebe javnosti da ima
pristup sudovima, te uzimajući u obzir prijedloge Neovisnog pravosudnog
povjerenstva glede ovog pitanja, a nakon što su obavljene sveobuhvatne
konzultacije s domaćim organima vlasti i stručnjacima;
Svjesni činjenice da nazivi nekih općina mogu biti sporni, kao i upute
da se koriste nazivi zemljopisih mjesta sukladno Odluci Visokog predstavnika od
2.6.1999. godine, ne prejudicirajući konačnu odluku ovlaštenog organa o ovim
spornim nazivima, ovdje upotrebljavani nazivi korišteni su što je moguće više
sukladno pomenutoj Odluci i Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine (“Službeni
glasnik BiH” br. 23/01, 7/02, 9/02 i 20/02);
Na osnovi svega gore navedenog, Visoki predstavnik ovim donosi sljedeću:
ODLUKU
kojom se proglašava Zakon o izmjenama i
dopunama Zakona o sudovima i sudskoj službi Republike Srpske, koji
je priložen kao sastavni dio ove Odluke.
Ovaj zakon stupa na snagu, na privremenoj osnovi, kao zakon Republike Srpske,
od nadnevka određenog člankom 20. ovoga zakona, dok ga zakonodavno tijelo
Republike Srpske ne usvoji u odgovarajućem obliku, bez izmjena i dopuna i
postavljanja uvjeta.
Ova Odluka stupa na snagu odmah, a zajedno s tekstom Zakona bit će bez
odlaganja objavljena u “Službenom glasniku Republike Srpske”.
Sarajevo, 1.11.2002.
Paddy Ashdown
Visoki predstavnik
ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDOVIMA I SUDSKOJ
SLUŽBI
Članak 1.
U Zakonu o sudovima i sudskoj službi (“Službeni glasnik Republike Srpske”,
br.13/00, 15/00, 16/00 i 70/01) članak 16. mijenja se i glasi:
“Osnovni sud je nadležan:
- U kaznenim predmetima:
a) suditi u prvom stupnju za kaznena djela za
koja je zakonom predviđena kao glavna kazna novčana kazna ili kazna zatvora
blaža od 20 godina;
b) sprovoditi istragu za kaznena djela za koja
je zakonom predviđena nadležnost osnovnog suda, kao i pripremni postupak prema
malodobnicima;
c) odlučivati o žalbama protiv rješenja
istražnih sudaca osnovnog suda i o prigovoru protiv optužnice;
d) odlučivati o zamolbama za brisanje osude na
osnovi sudske odluke i o zamolbama za prestanak mjera sigurnosti, odnosno
prestanak pravnih posljedica osude, kada je tu osudu ili mjeru iskazao;
- U građanskim predmetima:
a) suditi u prvom stupnju
- u svim
građanskim sporovima, ako zakonom nije drugačije određeno;
- u
izvanparničnom postupku;
- U drugim predmetima:
a) suditi u prvom stupnju gospodarske
prijestupe;
b) rješavati u posebnim postupcima, ako zakonom
nije drugačije određeno;
c) voditi sudski registar poduzeća i drugih
pravnih osoba sukladno zakonu;
d) obavljati zemljišno–knjižne poslove, ako
zakonom nije drugačije određeno;
e) određivati i sprovoditi izvršenja i
osiguranja, ako zakonom nije drugačije određeno;
f) pružati pravnu pomoć sudovima u
Bosni i Hercegovini;
g) obavljati poslove međunarodne pravne pomoći,
ako zakonom nije određeno da neke od tih poslova obavlja okružni sud;
h) obavljati druge poslove određene
zakonom.”
Članak 2.
Iza članka 16. dodaje se članak 16a. koji glasi:
“Članak 16a.
Osnovni sud u kojem se osniva gospodarski odjel sukladno članku 25a. ovoga
zakona isključivo je nadležan za cijelo područje koje je u nadležnosti odnosnog
okružnog suda:
1. suditi u prvom stupnju:
a) u sporovima glede prava i obveza po
osnovi pravnog prometa roba, usluga, vrijednosnih papira, vlasničkih i drugih
stvarnih prava na nekretninama, te glede prava i obveza proisteklih iz
vrijednosnih papira, u kojima su obje stranke u postupku pravna osoba ili
fizička osoba koja, u svojstvu samostalnog poduzetnika ili drugom svojstvu
obavlja gospodarsku ili drugu registriranu djelatnost u vidu osnovnog ili
dopunskog zanimanja;
b) u sporovima glede brodova i plovidbe na moru
i unutrašnjim vodama, te u sporovima na koje se primjenjuje plovidbeno pravo,
osim sporova o prijevozu putnika;
c) u sporovima glede zrakoplova, te u sporovima
na koje se primjenjuje zrakoplovno pravo, osim sporova o prijevozu putnika;
d) sporove iz autorskog prava, srodnih prava i
prava industrijskog vlasništva;
e) sporove nastale glede djela za koja se tvrdi
da predstavljaju nelojalnu konkurenciju ili monopolistički sporazum;
f) gospodarske prijestupe.
2. provoditi postupak stečaja, prinudnog
poravnanja i redovite likvidacije, sukladno zakonu, kao i suditi u prvom stupnju
u svim sporovima koji nastanu u tijeku i povodom stečaja, prinudnog poravnanja i
redovite likvidacije.”
Članak 3.
Članak 19. mijenja se i glasi:
“Okružni sud je nadležan:
1. Prvostupanjska nadležnost
a) suditi u prvom stupnju za kaznena djela za
koja je zakonom predviđena kazna zatvora od 20 godina ili teža kazna;
b) sprovoditi istragu za kaznena djela za koja
je zakonom određena nadležnost okružnog suda i pripremni postupak prema
malodobnicima;
c) odlučivati o tužbama protiv konačnih
upravnih akata u upravnim sporovima, kao i o zahtjevima za zaštitu sloboda i
prava ustvrđenih Ustavom, ako su takve slobode i prava povrijeđeni konačnim
pojedinačnim aktom ili radnjom službene osobe u organima uprave, odnosno
odgovorne osobe u poduzeću ili drugoj pravnoj osobi, kada za zaštitu tih prava
nije osigurana druga sudska zaštita, ako zakonom nije određena nadležnost drugog
suda;
d) suditi upravno – računske sporove.
2. Drugostupanjska nadležnos
a) odlučivati o žalbama protiv odluka osnovnih
sudova;
b) odlučivati o žalbama protiv rješenja
istražnih sudaca okružnog suda i o prigovorima protiv optužnice za kaznena djela
iz nadležnosti okružnog suda.
3. Ostalo
a) odlučivati o prenošenju mjesne nadležnosti s
jednog osnovnog suda na drugi osnovni sud na svom području;
b) odlučivati o zahtjevima za brisanje osude,
na osnovi sudske odluke i po zamolbama za prestanak mjera sigurnosti ili
za prestanak pravne posljedice osude koja se odnosi na zabranu stjecanja
određenih prava, ako je osudu ili mjeru iskazao;
c) odlučivati o priznavanju odluka stranih
sudova, stranih trgovinskih sudova i stranih arbitraža;
d) pružati međunarodnu pravnu pomoć u kaznenim
predmetima;
e) obavljati druge poslove predviđene
zakonom.”
Članak 4.
Članak 23. mijenja se i glasi:
“Osnovni sudovi su:
1. Osnovni sud u Banja Luci za područje općina
Banja Luka i Laktaši;
2. Osnovni sud u Bijeljini za područje
općinaBijeljina, Ugljevik i Lopare;
3. Osnovni sud u Višegradu za područje
općinaVišegrad, Rudo, Rogatica i Goražde/Srpsko Goražde;
4. Osnovni sud u Vlasenici za područje
općinaVlasenica, Šekovići, Han Pijesak i Milići;
5. Osnovni sud u Bosanskoj Gradišci/Gradišci za
područje općina Bosanska Gradiška/Gradiška i Srbac;
6. Osnovni sud u Derventi za područje općina
Derventa i Bosanski Brod/Srpski Brod;
7. Osnovni sud u Doboju za područje općina
Doboj i Petrovo;
8. Osnovni sud u Zvorniku za područje općina
Zvornik i Osmaci;
9. Osnovni sud u Kotor Varoši za područje
općina Kotor Varoš, Čelinac i Skender Vakuf/Kneževo;
10. Osnovni sud u Modriči za područje općina Modriča, Vukosavlje,
Bosanski Šamac/Šamac, Pelagićevo i Orašje/Srpsko Orašje;
11. Osnovni sud u Mrkonjić Gradu za područje općina Mrkonjić Grad,
Šipovo, Jezero, Drvar/Srpski Drvar, Drinić, Kupres/Srpski Kupres i Ribnik;
12. Osnovni sud u Bosanskom Novom/Novom Gradu za područje
općinaBosanski Novi/Novi Grad, Kostajnica i Krupa na Uni;
13. Osnovni sud u Prijedoru za područje općina Prijedor, Sanski
Most/Srpski Sanski Most i Bosanska Dubica/Kozarska Dubica;
14. Osnovni sud u Prnjavoru za područje općine Prnjavor;
15. Osnovni sud u Sokocu za područje općina Sokolac, Stari Grad/Srpski
Stari Grad, Pale, Novo Sarajevo/Srpsko Novo Sarajevo, Ilidža/Srpska Ilidža i
Trnovo;
Osnovni sud u Sokocu ima odjeljenje izvan sjedišta suda u Sarajevu/Srpskom
Sarajevu, za područje općina Novo Sarajevo/Srpsko Novo Sarajevo, Ilidža/Srpska
Ilidža i Trnovo;
16. Osnovni sud u Tesliću za područje općine Teslić;
17. Osnovni sud u Trebinju za područje općina Trebinje, Ljubinje,
Stolac/Berkovići, Bileća, Mostar/Srpski Mostar, Nevesinje i Gacko;
Osnovni sud u Trebinju ima odjeljenje izvan sjedišta suda u Nevesinju za
područje općina Nevesinje, Gacko i Mostar/Srpski Mostar.
18. Osnovni sud u Foči/Srbinju za područje općina Foča/Srbinje,
Kalinovik i Čajniče;
19. Osnovni sud u Srebrenici za područje općina Srebrenica i
Bratunac.”
Članak 5.
U članku 24. stavak 1. točka 1. riječi: “Kozarskoj Dubici”, “Laktašima” i
“Srpcu” se brišu.
U istom članku, stavak 1. točka 2. riječ: “Loparama” se briše.
U istom članku, stavak 1. točka 3. riječi: “Srpskom Brodu” i “Šamcu” se
brišu.
U istom članku, stavak 1. točka 4. riječ: “Nevesinju” se briše.
U istom članku, stavak 1. točka 5. riječi: “Srpskom Sarajevu” i “Rogatici” se
brišu.
Članak 6.
U poglavlju III. naslov odjeljka 1. mijenja se i glasi:
“ Odjeli izvan sjedišta suda, sudski odjeli i opća sjednica svih sudaca”
Članak 7.
U poglavlju III. odjeljak 1. dodaje se novi članak 24a. koji
glasi:
“Članak 24a.
Odjel izvan sjedišta suda dio je suda i njime rukovodi predsjednik
suda.”
Članak 8.
Iza članka 25. dodaje se novi članak 25a. koji glasi:
“Članak 25a.
U osnovnim sudovima u Banja Luci, Bijeljini, Doboju, Trebinju i Sokocu
osnivaju se gospodarski odjeli.”
Članak 9.
Postojeći Osnovni sud u Prijedoru i Osnovni sud u Bosanskoj Dubici /Kozarskoj
Dubici spajaju se i čine Osnovni sud u Prijedoru iz članka 4. ovoga zakona.
Postojeći Osnovni sud u Bosanskoj Gradišci/Gradišci i Osnovni sud u Srpcu
spajaju se i čine Osnovni sud u Bosanskoj Gradišci/Gradišci iz članka 4. ovoga
zakona.
Postojeći Osnovni sud u Bijeljini i Osnovni sud u Loparama spajaju se i čine
Osnovni sud u Bijeljini iz članka 4. ovoga zakona.
Postojeći Osnovni sud u Višegradu i Osnovni sud u Rogatici spajaju se i čine
Osnovni sud u Višegradu iz članka 4. ovoga zakona.
Postojeći Osnovni sud u Sokocu i Osnovni sud u Sarajevu/Srpskom Sarajevu
spajaju se i čine Osnovni sud u Sokocu iz članka 4. ovoga zakona.
Postojeći Osnovni sud u Trebinju i Osnovni sud u Nevesinju spajaju se i čine
Osnovni sud u Trebinju iz članka 4. ovoga zakona.
Članak 10.
Sudovi koji se spajajuprema odredbama ovoga zakona nastavljaju s radom dok
novoosnovani sudovi iz članka 9. ovoga zakona ne počnu s radom sukladno stavku
2. ovoga članka.
Novoosnovani sud iz članka 9. ovoga zakona počinje s radom nakon
imenovanja sudaca u sud, na dan koji odredi Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće
Republike Srpske (u daljem tekstu: Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće).
Članak 11.
Danom početka rada, novoosnovani sud iz članka 9. ovoga zakona preuzima
predmete, registratorski materijal i arhivsku građu sudova koji se spajaju u taj
sud.
Sva sudbena dokumentacija i materijali iz stavka 1. ovoga članka dostavljaju
se novoosnovanom sudu bez odlaganja, a najkasnije u roku od 15 dana od dana
početka rada novoosnovanog suda.
Članak 12.
Do dana kada svi sudovi s područja Okružnog suda u Banja Luci počnu s
radom, a koji će ustvrditi Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće, Osnovni sud u
Banja Luci bit će nadležan za područje općina Čelinac i Skender
Vakuf/Kneževo.
Na dan određen u stavku 1. ovoga članka, nezavršene predmete u kojima je
mjesna nadležnost izmijenjena odredbama ovoga zakona, preuzet će sud nadležan
sukladno članku 4. ovoga zakona.
Svi spisi, registratorski materijal i arhivska građa koji se odnose na
predmete iz stavka 2. ovoga članka dostavit će se nadležnom sudu bez odlaganja,
a najkasnije u roku od 15 dana od dana navedenog u stavku 1. ovoga članka.
Stavak 5. članka 13. ovoga zakona primjenjuje se i na predmete preuzete
sukladno odredbi stavka 2. ovoga članka.
Članak 13.
U predmetima u kojima je odredbama čl. 1, 2, 3. i 8. ovoga zakona izmijenjena
nadležnost, a u kojima je do dana početka primjene ovih odredaba, ustvrđenog
člankom 19. ovoga zakona, pokrenut postupak, ali nije donesena prvostupanjska
odluka, odlučuje nadležan sud sukladno ovom zakonu.
Spisi predmeta iz stavka 1. ovoga članka dostavit će se nadležnim sudovima
bez odlaganja, a najkasnije u roku od 15 dana od dana početka primjene
odredaba članaka navedenih u stavku 1. ovoga članka.
Po žalbi u predmetima u kojim je odredbama čl. 1, 2, 3. i 8. ovoga zakona
izmijenjena nadležnost, a koji su podneseni do dana početka primjene ovih
zakonskih odredaba i u kojima je donesena prvostupanjska odluka, odlučuje
nadležan sud prema ranijim odredbama o stvarnoj nadležnosti.
Predmeti u kojima je odredbama čl. 1, 2, 3. i 8. ovoga zakona izmijenjena
nadležnost, a u kojima je, nakon početka primjene ovih zakonskih
odredaba, po žalbi ili izvanrednom pravnom lijeku odluka ukinuta i predmet
vraćen na ponovni postupak, riješit će se sukladno ovom zakonu.
Radnje što su ih sproveli ranije nadležni sudovi (očevid, vještačenje,
saslušanje svjedoka i dr.) i odluke koje su donijeli ti sudovi nisu bez važnosti
zato što su ih poduzeli odnosno donijeli ti sudovi i ne moraju se ponovo
sprovoditi.
Članak 14.
Vlada Republike Srpske donijet će odluku o prijenosu prava na sudskim
zdanjima, za koje Ministarstvo pravde Republike Srpske ustvrdi da zbog spajanja
sudova iz članka 9. ovoga zakona više nisu potrebita tim sudovima.
Članak 15.
Svi radnici spojenih sudova iz članka 9. ovoga zakona koji su na dan početka
rada novoosnovanog suda bili u radnom odnosu, imaju prava i obveze propisane
odredbama odgovarajućih propisa Republike Srpske.
Članak 16.
Ministarstvo pravde Republike Srpske donijet će propise kojima
pobliže uređuje način spajanja sudova iz članka 9. ovoga zakona.
Članak 17.
Odredbe drugih zakona i podzakonskih akata koje su u suprotnosti s ovim
zakonom prestaju važiti danom stupanja na snagu ovoga zakona i uskladit će se s
ovim zakonom bez odlaganja.
Članak 18.
Ministarstvo pravde Republike Srpske ustvrdit će kriterije za
određivanje potrebitog broja radnika u sudovima.
Članak 19.
Odredbe čl. 1, 2, 3. i 8. ovoga zakona počet će se primjenjivati na dan kada
svi sudovi na području nadležnog okružnog suda budu počeli s radom, a koji će
odrediti Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće.
Članak 20.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objavljivanja u “Službenom
glasniku Republike Srpske”.
|