Koristeći seovlastima koje su Visokom predstavniku date člankom V Aneksa 10 (Sporazum o civilnoj provedbi Mirovnog ugovora) Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, prema kojem je Visoki predstavnik konačni autoritet u zemlji glede tumačenja pomenutog Sporazuma o civilnoj provedbi Mirovnog ugovora; i posebice uzevši u obzir članak II. 1. (d) gore navedenog Sporazuma, prema kojem Visoki predstavnik “pruža pomoć, kada to ocijeni neophodnim, u iznalaženju rješenja za sve probleme koji se pojave u svezi sa civilnom provedbom”;

Pozivajući se na stavak XI.2 Zaključaka Vijeća za provedbu mira koje se sastalo u Bonu 9. i 10. prosinca 1997. godine, u kojem je Vijeće za provedbu mira pozdravilo nakanu Visokog predstavnika da uporabi svoj konačni autoritet u zemlji u glede tumačenja Sporazuma o civilnoj provedbi Mirovnog ugovora kako bi pomogao u iznalaženju rješenja za probleme, kako je prethodno rečeno, “donošenjem obvezujućih odluka, kada to bude smatrao neophodnim”, u svezi sa određenim pitanjima, uključujući (u sukladno točki (c) ovog stavka) i “mjere u svrhu osiguranja provedbe Mirovnog sporazuma na čitavom teritoriju Bosne i Hercegovine i njezinih entiteta”;

Pozivajući se dalje na stavak 12.1 Deklaracije Vijeća za provedbu mira sa sastanka u Madridu 15. i 16. prosinca 1998. godine, na kojemu je jasno rečeno da pomenuto Vijeće smatra da je uspostava vladavine zakona, u koji će svi građani imati povjerenja, preduvjet za trajni mir, kao i za samoodrživo gospodarstvo koje će biti u stanju da privuče i zadrži inozemne i domaće investitore;

Imajući na umuosnaženu strategiju za reformu sudstva kako bi se pojačali napori u postizanju vladavine zakona u Bosni i Hercegovini u periodu 2002/2003. godine koju je podržao Upravni odbor Vijeća za provedbu mira 28. veljače 2002. godine i konstatirajući da je pomenuta strategija osmišljena kao odgovor na pozive vlasti u Bosni i Hercegovini za odlučnijim djelovanjem međunarodne zajednice u rješavanju kriminaliteta u gospodarstvu, korupcije i problema prisutnih u osnovama sudbenog sustava;

Imajući nadalje na umu činjenicu da u kominikeu izdatom u Sarajevu 7. svibnja 2002. godine od strane Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira stoji da će osnivanje jedinstvenog Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća “položiti temelje za daljnu reformu sudstva, kao što je reorganizacija sudbenog i tužiteljskog sustava”;

Razmatrajući činjenicu da je u kominikeu izdatom u Sarajevu 31. srpnja 2002. godine Upravni odbor Vijeća za provedbu mira pozvao vlasti u Bosni i Hercegovini da pruže pomoć u blagovremenom osnivanju Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća i reorganizaciji sudbenog i tužiteljskog sustava;

Svjestan nužnosti nastavljanja procesa reorganizacije i odabira nakon uspostave Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća za Federaciju Bosne i Hercegovine, te da ova reorganizacija predstavlja temeljni korak ka reformi i jačanju tužiteljskog sustava;

Primjećujući da kriminalne aktivnosti i dalje ugrožavaju gospodarstvena, fiskalna, tržišna i druga socijalna prava i interese građana Bosne i Hercegovine, te da će reorganizacija tužiteljskog sustava u Federaciji Bosne i Hercegovine unaprijediti odlučnu borbu protiv kriminala u Bosni i Hercegovini;

Uvjeren u vitalni značaj koji za Bosnu i Hercegovinu ima nastojanje da se ojača i slijedi  vladavina zakona kako bi se stvorila osnova za gospodarstveni rast i inozemne investicije;

Imajući u vidu kako žurnost tako i potrebu reorganizacije tužiteljskog sustava Federacije Bosne i Hercegovine, te iz svih gore navedenih razloga

ovim donosim slijedeću

ODLUKU

Kojom se donosi Zakon o Federalnom tužiteljstvu Federacije Bosne i Hercegovine,

koji se ovim prilaže kao sastavni dio ove odluke. Navedeni zakon stupa na snagu kao zakon Federacije Bosne i Hercegovine sukladno odredbama članka 40. istog, na privremenom osnovu, sve dok Parlament Federacije Bosne i Hercegovine ne usvoji ovaj zakon u odgovarajućem obliku, bez amandmana i bez dodatnih uvjeta.

Ova odluka stupa na snagu odmah i objavljuje se odmah u “Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine”.

ZAKON O FEDERALNOM TUŽITELJSTVU FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

I           OPĆE ODREDBE

Članak 1.

            Federalno tužiteljstvo je samostalno državno tijelo koje, u okviru prava i dužnosti Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija) poduzima zakonom određene mjere glede istražnih radnji i gonjenja potencijalnih učinitelja kaznenih djela i prijestupa u gospodarstvu, i vrši druge poslove određene federalnim zakonom.

Članak 2.

            Federalno tužiteljstvo obnaša svoju dužnost sukladno Ustavu Bosne i Hercegovine i Ustavu Federacije, a temeljem zakona Bosne i Hercegovine i Federacije.

Članak 3.

            U okviru svojih nadležnosti, Federalno tužiteljstvo štiti ostvarivanje ljudskih prava i građanskih sloboda zajamčenih Ustavima Bosne i Hercegovine i Federacije, kao i prava i interese pravnih osoba sukladno zakonu, te osigurava ustavnost i zakonitost.

Članak 4.

            Federalno tužiteljstvo se osniva i ukida zakonom.

Članak 5.

(1)   Dužnost Federalnog tužiteljstva obnaša glavni federalni tužitelj i zamjenici glavnog federalnog tužitelja, te federalni tužitelji.

(2)   Glavni federalni tužitelj ima dva zamjenika glavnog federalnog tužitelja. Broj federalnih tužitelja određuje Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće).

(3)   Glavnog federalnog tužitelja, zamjenike glavnog federalnog tužitelja i federalne tužitelje bira i imenuje Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće.

(4)   Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće, na prijedlog glavnog federalnog tužitelja, imenuje jednog od dva zamjenika glavnog federalnog tužitelja kao prvog zamjenika glavnog federalnog tužitelja.

Članak 6.

(1)   Glavni federalni tužitelj zastupa Federalno tužiteljstvo i rukovodi njegovim radom.

(2)   Zamjenici glavnog federalnog tužitelja i federalni tužitelji obnašaju dužnosti i zadatke koji su im povjereni od strane glavnog federalnog tužitelja, i glede izvršavanja tih poslova odgovorni su glavnom federalnom tužitelju.

(3)   Zamjenici glavnog federalnog tužitelja i federalni tužitelji mogu obnašati svaku radnju u postupku pred sudom i drugim vladinim tijelima, za koju je po zakonu ovlašten glavni federalni tužitelj.

Članak 7.

1.      Glavnom federalnom tužitelju i zamjenicima glavnog federalnog tužitelja mandat traje šest (6) godina uz mogućnost ponovnog imenovanja. Ovaj mandat može prestati usljed podnesene ostavke, navršene starosne dobi propisane za obvezan odlazak u mirovinu ili smjenjivanja s dužnosti iz opravdanih razloga. Po isticanju mandata, glavni federalni tužitelj i zamjenici glavnog federalnog tužitelja nastavljaju da obnašaju svoje dužnosti kao federalni tužitelji.

2.      Federalni tužioci se imenuju za obnašanje dužnosti bez ograničenja trajanja mandata. Ovaj mandat međutim može prestati usljed podnesene ostavke, navršene starosne dobi propisane za obvezan odlazak u mirovinu ili smjenjivanja s dužnosti iz opravdanih razloga. 

Članak 8.

Kolegij tužitelja Federalnog tužiteljstva čine glavni federalni tužitelj, zamjenici glavnog federalnog tužitelja i federalni tužitelji.

Članak 9.

(1)   Glavni federalni tužitelj nadzire rad kantonalnih tužiteljstava u cilju jamčenja zakonitosti i efikasnosti postupaka. Na zahtjev glavnog federalnog tužitelja, kantonalna tužiteljstva dostavljaju izvještaje o predmetima sa detaljnim opisom poduzetih mjera.

(2)   Glavni kantonalni tužitelji redovito, a najmanje jednom u šest mjeseci, Federalnom tužiteljstvu podnose izvješća o stanju kriminaliteta i rješavanju predmeta.

Članak 10.

Federalno tužiteljstvo ima pravo i dužnost da, u okviru ostvarivanja svojih funkcija, na vlastitu inicijativu ili na zahtjev, izvješćuje predsjednika Federacije i dopredsjednika Federacije, Parlament Federacije i Vladu Federacije o primjeni kaznenog zakona u Federaciji, kao i o svom radu.

Članak 11.

(1)     Federalno tužiteljstvo putem sredstava informiranja i na drugi način izvještava javnost o stanju kriminaliteta u Federaciji.

(2)     U granicama svojih zakonom određenih nadležnosti i sukladno interesima postupka, Federalno tužiteljstvo može obavještavati javnost i o pojedinim predmetima u kojima postupa, ako su te informacije od javnog interesa. Prilikom obavještavanja javnosti, Federalno tužiteljstvo se rukovodi interesima pravde, imajući na umu standarde propisane člankom 6.(1) Europske konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda.

Članak 12.

(1)   Federalno tužiteljstvo prati i proučava probleme iz prakse tužiteljstva u Federaciji, koji su od značaja za primjenu kaznenog zakona u Federaciji.

(2)   O pitanjima iz djelokruga Tužiteljstva koja su od značaja za primjenu kaznenog zakona u Federaciji, a u okviru ovlasti iz članka 20. ovog zakona, glavni federalni tužitelj i glavni kantonalni tužitelji mogu zauzimati zajedničke stavove na sastancima koje saziva glavni federalni tužitelj na vlastitu inicijativu ili na prijedlog glavnog kantonalnog tužitelja.

Članak 13.

(1)   U Federalnom tužiteljstvu su u ravnopravnoj uporabi bosanski jezik, hrvatski jezik i srpski jezik.

(2)   Pored toga, Federalno tužiteljstvo može koristiti i ostale jezike kao sredstvo komunikacije.

(3)   U Federalnom tužiteljstvu su u ravnopravnoj uprabi latinično i ćirilično pismo.

Članak 14.

(1)   Federalni propisi o radnim odnosima radnika u organima uprave shodno se primjenjuju i na radnike Federalnog tužiteljstva, ako ovim zakonom nije drugačije određeno.

(2)   Federalni propisi o državnoj upravi koji se odnose na rukovođenje i odgovornost dužnosnika i njegovog zamjenika shodno se primjenjuju i na glavnog federalnog tužitelja, zamjenike glavnog federalnog tužitelja i federalne tužitelje, ako ovim zakonom nije drugačije određeno.

Članak 15.

(1)   Federalno tužiteljstvo ima pečat sukladno Zakonu o pečatu Federacije Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije BiH”, broj 2/94).

(2)   Na zgradi u kojoj je smješteno Federalno tužiteljstvo mora biti istaknut naziv Federalnog tužiteljstva i grb Federacije.

(3)   Sjedište Federalnog tužiteljstva je u Sarajevu.

II         OPĆA NADLEŽNOST I OVLASTI

Članak 16.

(1)   Federalno tužiteljstvo sprovodi istražne radnje i goni potencijalne učinitelje kaznenih djela i prijestupa u gospodarstvu, te obnaša druge dužnosti određene federalnim zakonom.

(2)   Federalno tužiteljstvo ima prvostepenu nadležnost za provedbu istražnih radnji i gonjenje potencijalnih učinitelja kaznenih djela terorizma, međukantonalnog kriminala, nezakonite trgovine drogama ili organiziranog kriminala, koje su sukladno Zakonu o Vrhovnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije BiH”, broj 2/95, 9/96 i 33/99) u nadležnosti tog suda.

Članak 17.

(1)   Glavni federalni tužitelj u obnašanju dužnosti gonjenja za kaznena djela postupa pred Vrhovnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vrhovni sud) i, sukladno članku 20. ovog zakona, drugim sudovima Federacije.

(2)   U postupku pred Vrhovnim sudom, kantonalnim i općinskim sudovima, glavni federalni tužitelj, sukladno federalnom zakonu, ulaže pravna sredstva, prisustvuje sjednicama i sudskim pretresima i poduzima druge radnje za koje je ovlašten.

(3)   Glavni federalni tužitelj u obnašanju dužnosti gonjenja za federalna kaznena djela, sukladno Ustavu Federacije i federalnim zakonodavstvom, postupa pred Vrhovnim sudom sa istim ovlastima kao što ih sukladno federalnom Zakonu o kaznenom postupku imaju kantonalni tužitelji. Što se tiče ostalih kaznenih djela, glavni federalni tužitelj postupa pred svim sudovima sukladno odredbama ovog zakona.

Članak 18.

(1)   Kada zaključi da zbog kršenja federalnog zakona ili međunarodnog ugovora postoje osnovani razlozi da uporabi pravno sredstvo protiv izvršne sudbene odluke ili odluke donesene u upravnom ili drugom postupku, glavni federalni tužitelj može zahtijevati da se odloži, odnosno prekine ovrha takve odluke, ako bi njenom ovrhom mogle nastupiti neotklonjive štetne posljedice.

(2)   Ako glavni federalni tužitelj podnese zahtjev iz stavka 1. ovog članka, ovrha odluke će se odložiti, odnosno prekinuti. Odlaganje, odnosno prekidanje ovrhe odluke traje do donošenja odluke o pravnom sredstvu glavnog federalnog tužitelja.

(3)   Odluka o odlaganju, odnosno prekidanju ovrhe, prestaje da važi ako glavni federalni tužitelj u roku od 30 dana od dana prijema odluke ne uporabi pravno sredstvo.

Članak 19.

            Glavni federalni tužitelj rješava o sukobu nadležnosti između dva kantonalna tužiteljstva.

Članak 20.

(1)   U okviru djelokruga svog rada određenog člankom 9. ovog zakona, glavni federalni tužitelj može davati opće ili pojedinačne obvezne naputke kantonalnim tužiteljstvima, provoditi kaznene istrage i gonjenje pred kantonalnim i općinskim sudovima, kad god glavni federalni tužitelj ima razloga da posumnja da kantonalna tužiteljstva nisu primijenila kazneni zakon Federacije, ili da se gonjenje kaznenih djela ne može efikasno provesti u nadležnosti kantonalnog tužiteljstva.

(2)   Glavni federalni tužitelj neke predmete ili radnje iz djelokruga jednog kantonalnog tužiteljstva može povjeriti drugom kantonalnom tužiteljstvu. Bez obzira na nadležnost određenog kantonalnog tužiteljstva, glavni federalni tužitelj takođe može povjeriti pojedine predmete pojedinim glavnim tužiteljima, zamjenicima glavnih tužitelja, federalnim tužiteljima ili kantonalnim tužiteljima.

Članak 21.

(1)   Zamjenik glavnog federalnog tužitelja ili federalni tužitelj mogu i bez svog pristanka biti privremeno upućeni u kantonalno tužiteljstvo na period od najviše šest mjeseci unutar perioda od pet godina.

(2)   Glavni kantonalni tužitelj, zamjenik glavnog kantonalnog tužitelja, ili kantonalni tužitelj mogu i bez svog pristanka biti privremeno upućeni u drugo kantonalno tužiteljstvo ili Federalno tužiteljstvo na period od najviše šest mjeseci unutar perioda od pet godina.

(3)   Odluku o privremenom upućivanju u drugo tužiteljstvo donosi glavni federalni tužitelj i o tome shodno izvještava Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće.

(4)   Glavni tužitelj, zamjenik glavnog tužitelja ili tužitelj koji je privremeno upućen u drugo tužiteljstvo ima pravo na plaću, naknadu ili drugu vrstu dohotka sukladno zakonu.

Članak 22.

            Glavni federalni tužitelj ima pravo i dužnost da daje obvezujuće naputke zamjenicima glavnog federalnog tužitelja i federalnim tužiteljima u svezi njihovog rada, a pored toga može učiniti i slijedeće:

a.     poduzeti određene radnje iz djelokruga zamjenika glavnog federalnog tužitelja ili federalnih tužitelja;

b.    ovlastiti zamjenika/e glavnog federalnog tužitelja ili federalnog/e tužitelja/e da vode pojedine predmete iz djelokruga nekog drugog zamjenika glavnog federalnog tužitelja ili federalnog tužitelja; i

c.     ovlastiti zamjenika/e glavnog federalnog tužitelja ili federalnog/e tužitelja/e da poduzimaju određene radnje iz djelokruga nekog drugog zamjenika glavnog federalnog tužitelja ili federalnog tužitelja.

Članak 23.

(1)   U smislu ovog zakona, obvezni napuci za rad podrazumijevaju naputke općeg karatera u pogledu rada i aktivnosti zamjenika glavnog federalnog tužitelja, federalnih tužitelja, glavnih kantonalnih tužitelja, zamjenika glavnih kantonalnih tužitelja i kantonalnih tužitelja, kao i naputke za poduzimanje radnji u određenim predmetima.

(2)   Glavni federalni tužitelj daje obvezne naputke za rad općeg karaktera sukladno Pravilniku o radu.

III            ORGANIZACIJA I RAD FEDERALNOG TUŽITELJSTVA

Članak 24.

            Federalno tužiteljstvo se osniva i ima nadležnost za cijeli teritorij Federacije.

Članak 25.

(1)   Kada je glavni federalni tužitelj izočan ili spriječen da obnaša svoje dužnosti, zamjenjuje ga prvi zamjenik glavnog federalnog tužitelja, a nakon njega zamjenik glavnog federalnog tužitelja. Ako su glavni federalni tužitelj i njegovi zamjenici izočni ili spriječeni u obnašanju svojih dužnosti, federalni tužitelj koji ima najveće radno iskustvo preuzima poslove kao privremeni tužitelj. Ako su glavni federalni tužitelj i njegovi zamjenici izočni ili spriječeni u obnašanju svojih dužnosti u periodu dužem od jednog mjeseca, Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće imenuje vršioca dužnosti glavnog federalnog tužitelja za period koji nije duži od šest mjeseci. Po isteku ovog perioda Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće može oglasiti upražnjeno mjesto u Federalnom tužiteljstvu.

(2)   Odredbe iz stavka 1. ovog članka shodno se primjenjuju i na kantonalna tužiteljstva u slučaju da su glavni kantonalni tužitelj i njegovi zamjenici izočni ili spriječeni u obnašanju svojih dužnosti. U slučaju da su i glavni kantonalni tužitelj i zamjenici glavnog kantonalnog tužitelja izočni ili spriječeni, glavni federalni tužitelj određuje vršioca dužnosti glavnog kantonalnog tužitelja za period od najviše šest mjeseci. Po isteku tog perioda glavni federalni tužitelj izvještava Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće o upražnjenom mjestu u kantonalnom tužiteljstvu, koje nakon toga oglašava to upražnjeno mjesto.

Članak 26.

            Glavni federalni tužitelj, zamjenici glavnog federalnog tužitelja i federalni tužitelji ne mogu biti pozvani na kaznenu niti građansko-pravnu odgovornost ni za jedno djelo učinjeno u vršenju službe.

Članak 27.

(1)   Federacija odgovara za štetu koju u vršenju službe načini glavni federalni tužitelj, zamjenici glavnog federalnog tužitelja i federalni tužitelji, građaninu ili pravnoj osobi svojim nepravilnim i nezakonitim radom.

(2)   Federacija može od glavnog federalnog tužitelja, zamjenika glavnog federalnog tužitelja i federalnih tužitelja zahtijevati naknadu isplaćene svote samo ako je šteta učinjena namjerno ili iz krajnje nepažnje.

(3)   Zahtjev za naknadu štete iz stavka 2. ovog članka zastarijeva u roku od šest mjeseci od dana isplaćene naknade.

Članak 28.

(1)   Na kraju svake proračunske godine glavni federalni tužitelj sastavlja statistički pregled svojih aktivnosti koje se odnose na;

a)      neriješene i riješene predmete (opis kaznenog djela, datum izvršenja djela, ime, prezime i datum rođenja navodnog izvršitelja, datum evidentiranja),

b)      broj predmeta koji pristižu u tekućoj godini (vidi točku a),

c)      datum i vrstu konačne ili privremene odluke u neriješenim predmetima u Tužiteljstvu,

d)      datum i vrstu konačne ili privremene odluke u predmetima pod optužnicom na sudu, odnosno nakon izricanja sudske presude.

(2)   Na kraju svake proračunske godine, na osnovu statističkog pregleda, glavni federalni tužitelj shodno izvještava Parlament Federacije Bosne i Hercegovine. Glavni federalni tužitelj obrazlaže stanje kriminaliteta u Federaciji Bosne i Hercegovine i ukazuje na tendencije u njegovom kretanju. U zaključnom dijelu ove informacije glavni federalni tužitelj može iznijeti prijedloge zakonskih reformi. Ovi zaključci se objavljuju putem medija i ostalih odgovarajućih sredstava.

(3)   Glavni kantonalni tužitelji Federacije Bosne i Hercegovine dostavljaju glavnom federalnom tužitelju neophodne podatke u svrhe navedene u stavku 2. ovog članka.

(4)   Glavni federalni tužitelj je odgovoran za dostavljanje spomenutih podataka glavnom tužitelju Bosne i Hercegovine sukladno Zakonu o Tužiteljstvu Bosne i Hercegovine.

IV            UNUTARNJA ORGANIZACIJA TUŽITELJSTVA

Članak 29.

(1)   Pravilnikom Federalnog tužiteljstva se između ostalog regulira organizacija Federalnog tužiteljstva, broj administrativno-tehničkog osoblja i uvjeti obnašanja tih poslova.

(2)   Pravilnik Federalnog tužiteljstva donosi glavni federalni tužitelj uz odobrenje Kolegija tužitelja Federalnog tužiteljstva i Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća.

Članak 30.

(1)   Upravom Tužiteljstva rukovodi glavni federalni tužitelj. Glavni federalni tužitelj donosi opće naputke za rad tužiteljskih i administrativnih odjela Tužiteljstva sukladno Pravilniku.

(2)   Početkom svake godine glavni federalni tužitelj sastavlja Opći plan o raspodjeli predmeta i upravnim stvarima. Po pitanju raspodjele predmeta planom se obvezno utvrđuju objektivni kriteriji prema kojima se provodi raspodjela. Tokom godine u plan se mogu unijeti izmjene i dopune ukoliko to zahtijeva promjena broja predmeta koji pristižu, odnosno srodnih upravnih stvari, ili usljed pojave ostalih nepredviđenih okolnosti.

Članak 31.

(1)   Federalno tužiteljstvo ima tajnika kojeg imenuje Kolegij tužitelja Federalnog tužiteljstva. Federalno tužiteljstvo ima ostalo osoblje odgovorno za stručne, upravne i tehničke poslove.

(2)   Tajnik Federalnog tužiteljstva pomaže glavnom federalnom tužitelju u obavljanju poslova uprave i pri izradi upravnog dijela općeg plana iz članka 30, stavak 2.

(3)   Poslove tajnika može obavljati diplomirani pravnik sa najmanje dvije godine odgovarajućeg pravnog iskustva.

(4)   Tajnik Federalnog tužiteljstva pomaže glavnom federalnom tužitelju kod pripreme i izvršenja proračuna Federalnog tužiteljstva.

Članak 32.

(1)   Federalno tužiteljstvo vodi evidenciju predmeta. Pri podnošenju predmeta Tužiteljstvu, predmet se upisuje u registar u kojem su, između ostalog, utvrđeni slijedeći podaci, ako su poznati:

-         ime, prezime osobe protiv koje je podnesena kaznena optužba,

-         državljanstvo optužene osobe,

-         adresa optužene osobe,

-         datum izvršenja kaznenog djela,

-         pravna kvalifikacija kaznenog djela,

-         odnosne odredbe Kaznenog zakona,

-         evidencijski broj Tužiteljstva,

-         evidencijski broj organa za provođenje kaznenog zakona,

-         datum evidentiranja u Tužiteljstvu.

(2)   Glavni federalni tužitelj utvrđuje upravne pojedinosti u Pravilniku koji se izrađuje u saradnji sa tajnikom, u mjeri u kojoj iste nisu obrađene u općim napucima i planu raspodjele.

Članak 33.

(1)   Na mjesto pripravnika u Federalnom tužiteljstvu može biti primljen državljanin Bosne i Hercegovine koji je diplomirani pravnik i koji ispunjava opće uvjete za prijem na mjesto u državnim organima.

(2)   Pripravnici se zapošljavaju u Federalnom tužiteljstvu i postepeno im se dodjeljuju razne vrste poslova kako bi stekli praktično iskustvo na svim poljima rada u Federalnom tužiteljstvu.

(3)   Pripravnici se zapošljavaju na određeno vrijeme koje nije duže od dvije godine.

(4)   Pripravnici se u određenom periodu svoje službe upućuju na praktični rad u općinske i kantonalne sudove.

(5)   Trajanje praktičnog rada pripravnika, uvjeti koje moraju ispuniti da bi mogli polagati pravosudni ispit, te program i način polaganja pravosudnog ispita reguliraju se posebnim propisima.

Članak 34.

            Odredbe posebnih propisa kojima se reguliraju pozicije, prava i obveze zaposlenih u federalnim tijelima shodno se primjenjuju i na zaposlene u Federalnom tužiteljstvu, ako ovim ili nekim drugim zakonom nije drugačije određeno.

V            SREDSTVA ZA RAD FEDERALNOG TUŽITELJSTVA

Članak 35.

(1)   Federalno tužiteljstvo ima svoj proračun koji je sastavni dio proračuna Federacije Bosne i Hercegovine. Prije početka proračunske godine glavni federalni tužitelj podnosi prijedlog proračuna Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću. Glavni federalni tužitelj ima pravo biti nazočan i zastupati prijedlog Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća na sjednicama Parlamenta i odgovarajućih odbora Parlamenta kad god se vodi rasprava i odlučuje o pitanjima proračuna koja se odnose na Federalno tužiteljstvo. 

(2)   Glavni federalni tužitelj je, u saradnji sa tajnikom, nadležan za pripremu i izvršenje proračuna.

(3)   Na kraju svake proračunske godine glavni federalni tužitelj izvještava Parlament Federacije Bosne i Hercegovine o izvršenju proračuna Federalnog tužiteljstva.

VI            PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 36.

(1)   Federalno tužiteljstvo se sukladno ovom zakonu osniva na dan koji ustanovi Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće. Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće javno obznanjuje svoju odluku u Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine.

(2)   Danom određenim u stavku 1. ovog članka, svi zakoni i propisi koji se odnose na tužiteljska mjesta na općinskom nivou postaju validni za tužiteljska mjesta na kantonalnom nivou. Ukidaju se sve odredbe federalnih ili kantonalnih zakona koje su u suprotnosti sa ovim zakonom.

(3)   Danom određenim u stavku 1. ovog članka prestaje da važi postojeći Zakon o Federalnom tužiteljstvu (“Službene novine Federacije BiH” br. 2/95, 9/96, 6/97, 14/97, 33/99).

(4)   Odredbe iz članka 20. ovog zakona sukladno se primjenjuju na postojeća tužiteljstva u Federaciji sa danom stupanja na snagu ovog zakona.

Članak 37.

Do donošenja propisa o unutarnjem funkcioniranju Federalnog tužiteljstva sukladno ovom zakonu, shodno se primjenjuju postojeći propisi o unutarnjem funkcionirnju Federalnog tužiteljstva, ako nisu u suprotnosti sa ovim zakonom. 

Članak 38.

(1)   Glavni federalni tužitelj, zamjenici glavnog federalnog tužitelja i federalni tužitelji imaju pravo na plaću i druge naknade utvrđene zakonom.

(2)   Glavni federalni tužitelj, zamjenici glavnog federalnog tužitelja i federalni tužitelji imaju pravo na mirovinsko, invalidsko i zdravstveno osiguranje i prava koja iz toga proizilaze po općim propisima, te pravo na plaćeni odmor i dopuste pod istim uvjetima kao i za sve ostale zaposlene u Federalnom tužiteljstvu, sukladno zakonu.

(3)   Prava navedena u Poglavlju XI Zakona o sudbenoj i tužiteljskoj službi u Federaciji Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije BiH” br. 22/00, 37/01) shodno se primjenjuju i na glavne tužitelje, zamjenike glavnih tužitelja i tužitelje, na način kako slijedi:

-         propisi koji su se prethodno odnosili na zamjenike općinskih tužitelja sada se primjenjuju na kantonalne tužitelje,

-         propisi koji su se prethodno odnosili na kantonalne tužitelje i zamjenike kantonalnih tužitelja sada se shodno primjenjuju na glavne kantonalne tužitelje i zamjenike glavnih kantonalnih tužitelja,

-         propisi koji su se prethodno odnosili na federalnog tužitelja sada se primjenjuju na glavnog federalnog tužitelja, a propisi koji su se prethodno odnosili na zamjenike federalnog tužitelja sada se shodno primjenjuju na zamjenike glavnog federalnog tužitelja i federalne tužitelje.

Propisi iz članka 37. Zakona o sudbenoj i tužiteljskoj službi u Federaciji Bosne i Hercegovine, koji se odnose na predsjednika i vršitelja dužnosti predsjednika suda, shodno se primjenjuju na glavne tužitelje i vršitelje dužnosti glavnih tužitelja.

Članak 39.

(1)   Na dan osnivanja novog Federalnog tužiteljstva sukladno članku 36., stavak 1. ovog zakona, postojeće Federalno tužiteljstvo predaje svu imovinu i predmete iz svoje nadležnosti, kao i arhivu, novouspostavljenom Federalnom tužiteljstvu.

(2)   Primopredaju imovine, predmeta i arhive iz stavka 1. ovog članka vrše postojeći federalni tužitelji koji o tome sačinjavaju zapisnik.

(3)   Primjerak zapisnika dostavlja se Federalnom ministarstvu pravde i novoosnovanom Federalnom tužiteljstvu.

Članak 40.

Ovaj Zakon o Federalnom tužiteljstvu stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine”.