|
Koristeći se ovlaštenjima koja su visokom
predstavniku data članom V Aneksa 10. (Sporazum o implementaciji civilnog dijela
Mirovnog ugovora) Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, prema
kojem je visoki predstavnik konačni autoritet u zemlji u pogledu tumačenja gore
navedenog Sporazuma o implementaciji civilnog dijela Mirovnog ugovora; i posebno
uzevši u obzir član II 1. (d) istog Sporazuma prema kojem visoki predstavnik
“pomaže, kada visoki predstavnik to ocijeni neophodnim, u rješavanju svih
problema koji se pojave u vezi sa implementacijom civilnog dijela Mirovnog
ugovora”;
Pozivajući se na stav XI.2 Zaključaka sa Konferencije za implementaciju mira
održane 9. i 10. decembra 1997. godine u Bonu, u kojem je Vijeće za
implementaciju mira pozdravilo namjeru visokog predstavnika da iskoristi svoj
konačni autoritet u zemlji u pogledu tumačenja Sporazuma o implementaciji
civilnog dijela Mirovnog ugovora kako bi pomogao u iznalaženju rješenja za
probleme, kako je prethodno rečeno, “donošenjem obavezujućih odluka, kada to
bude smatrao neophodnim,” u vezi sa određenim pitanjima, uključujući (u skladu
sa tačkom (c) ovog stava) i “mjere u svrhu obezbjeđenja implementacije Mirovnog
sporazuma na čitavoj teritoriji Bosne i Hercegovine i njenih entiteta”;
Pozivajući se daljena stav 12.1 Deklaracije Vijeća za implementaciju mira sa
sjednice održane u Madridu 15. i 16. decembra 1998. godine, kojim se jasno
stavlja do znanja da Vijeće smatra da je uspostava vladavine prava koja uživa
povjerenje svih građana preduslov za trajni mir i samoodrživu ekonomiju koja će
biti sposobna da privuče i zadrži međunarodne i domaće investitore;
Imajući u vidu osnaženu strategiju za provođenje sudske reforme u cilju
jačanja napora na uspostavi vladavine prava u Bosni i Hercegovini u 2002/03.
godini, koju je podržao Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira 28. februara
2002. godine, te podsjećajući da je gore pomenuta strategija izrađena kao
odgovor na pozive organa Bosne i Hercegovine da međunarodna zajednica pokrene
snažnije aktivnosti u borbi protiv privrednog kriminala, korupcije i problema
unutar sudskog sistema;
Imajući takođe u vidukominike Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira,
izdat 7. maja 2002. godine u Sarajevu, u kojem se navodi da će osnivanje
jedinstvenog Visokog sudskog i tužilačkog vijeća “postaviti temelj za dalju
reformu pravosuđa, kao što je restrukturiranje sudskog i tužilačkog
sistema”;
S obzirom da se u kominikeu Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira,
izdatom u Sarajevu 31. jula 2002. godine, organi vlasti u Bosni i Hercegovini
pozivaju da pruže pomoć u blagovremenom osnivanju Visokog sudskog i tužilačkog
vijeća i restrukturiranju sudskog i tužilačkog sistema;
Svjestan potrebe za nastavkom restrukturiranja i procesa odabira sudija i
tužilaca nakon osnivanja Visokog sudskog i tužilačkog vijeća za Federaciju Bosne
i Hercegovine, te da restrukturiranje predstavlja korak od ključnog značaja za
reformu i jačanje tužilačkog sistema;
Uviđajući da kriminalne aktivnosti i dalje ugrožavaju ekonomska, fiskalna,
komercijalna i druga socijalna prava i interese građana Bosne i Hercegovine, te
da će restrukturiranje tužilačkog sistema u Federaciji Bosne i Hercegovine
unaprijediti energičnu borbu protiv kriminala u Bosni i Hercegovini;
Uvjeren da je od ključnog značaja za Bosnu i Hercegovinu da se osigura
jačanje i poštivanje vladavine prava s ciljem stvaranja osnova za ekonomski rast
i strana ulaganja;
Prema tome, imajući u viduhitnost i potrebu za restrukturiranjem tužilačkog
sistema u Federaciji Bosne i Hercegovine i iz svih gore navedenih razloga,
donosim slijedeću
ODLUKU
kojom proglašavam Zakon o Kantonalnom tužilaštvu
Zeničko-dobojskog kantona,
koji čini sastavni dio ove Odluke. Ovaj Zakon stupa na snagu na privremenoj
osnovi, kao što je to predviđeno u članu 40. ovog Zakona, sve dok ga u
odgovarajućoj formi, bez izmjena i dopuna i bilo kakvih uslova, ne usvoji
Kantonalna skupština. Ova Odluka stupa na snagu odmah i biće odmah objavljena u
Službenim novinama Zeničko-dobojskog kantona.
ZAKON O KANTONALNOM TUŽILAŠTVU ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA
I.
OPĆE ODREDBE
Član 1.
Kantonalno tužilaštvo (u daljem tekstu: Tužilaštvo) je samostalno državno
tijelo koje, u okviru prava Zeničko-dobojskog kantona (u daljem tekstu: Kanton)
poduzima zakonom određene mjere u pogledu istražnih radnji i gonjenja osoba za
koje se sumnja da su počinile krivična djela i privredne prestupe, te vrši druge
poslove određene federalnim i kantonalnim zakonom.
Član 2.
Tužilaštvo vrši svoju funkciju u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine,
Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine i Ustavom Kantona, te na osnovu zakona
Bosne i Hercegovine, Federacije i Kantona.
Član 3.
U okviru
svojih nadležnosti, Tužilaštvo štiti ostvarivanje ljudskih prava i građanskih
sloboda koje garantira Ustav Bosne i Hercegovine, Ustav Federacije Bosne i
Hercegovine i Ustav Kantona, kao i ostvarivanje prava i interesa pravnih lica
utvrđenih zakonom, te osigurava ustavnost i zakonitost.
Član 4.
Tužilaštvo
se osniva i ukida zakonom.
Član 5.
(1) Funkciju Tužilaštva obavlja glavni kantonalni tužilac (u
daljem tekstu: glavni tužilac) i zamjenici glavnog kantonalnog tužioca (u daljem
tekstu: zamjenici glavnog tužioca) i kantonalni tužioci (u daljem tekstu:
tužioci).
(2) Glavnog tužioca, zamjenike glavnog tužioca i tužioce bira i
imenuje Visoko sudsko i tužilačko vijeće Federacije Bosne i Hercegovine (u
daljem tekstu: Visoko sudsko i tužilačko vijeće).
(3) Glavni tužilac ima najviše dva zamjenika. Broj zamjenika
glavnog tužioca i broj tužilaca određuje Visoko sudsko i tužilačko vijeće.
(4) Ako glavni tužilac ima dva zamjenika, Visoko sudsko i
tužilačko vijeće, na prijedlog glavnog tužioca, imenuje jednog od dva zamjenika
za prvog zamjenika glavnog tužioca.
Član 6.
(1) Tužilaštvo predstavlja i vodi glavni tužilac.
(2) Zamjenici glavnog tužioca i tužioci obavljaju zadatke koje im
povjerava glavni tužilac i za izvršenje tih zadataka odgovaraju glavnom
tužiocu.
(3) Zamjenici glavnog tužioca i tužioci mogu poduzimati sve mjere
u postupku pred sudom ili organom vlasti, za čije poduzimanje glavni tužilac ima
zakonsko ovlaštenje.
Član 7.
(1) Mandat glavnog tužioca i zamjenika glavnog tužioca traje šest
godina, nakon čega mogu biti ponovo imenovani. Mandat prestaje u slučaju
ostavke, navršenja starosne dobi propisane za odlazak u penziju po sili zakona
ili smjenjivanja s dužnosti iz utvrđenih razloga. Po isteku mandata, glavni
tužilac i zamjenik glavnog tužioca nastavljaju obavljati dužnosti tužioca.
(2) Funkcija tužilaca je stalna. Njihov mandat prestaje u slučaju
ostavke, navršenja starosne dobi propisane za odlazak u penziju po sili zakona
ili smjenjivanja s dužnosti iz utvrđenih razloga.
Član 8.
Kantonalni kolegij tužilaca sastoji se od glavnog tužioca, zamjenika glavnog
tužioca i tužilaca.
Član 9.
(1) Rad Tužilaštva nadzire glavni tužilac Federacije s
ciljem osiguravanja zakonitosti i efikasnosti postupaka. Na zahtjev glavnog
tužioca Federacije, glavni tužilac dostavlja izvještaje o pojedinim slučajevima,
s detaljnim opisom mjera koje poduzima Tužilaštvo.
(2) Glavni tužilac redovno, a najmanje jednom u šest
mjeseci, Tužilaštvu Federacije podnosi izvještaje o stanju kriminaliteta i
rješavanju slučajeva.
Član 10.
Tužilaštvo ima pravo i dužnost, u okviru ostvarivanja svojih funkcija, na
vlastitu inicijativu ili na zahtjev, obavještavati Skupštinu Kantona, Vladu
Kantona ili predsjednika, odnosno potpredsjednika Kantona o provođenju Krivičnog
zakona u Kantonu i radu Tužilaštva.
Član 11.
(1) Tužilaštvo može obavještavati javnost i odgovarajuće organe
vlasti i organizacije, putem sredstava informiranja ili drugim putem, o stanju
kriminaliteta u Kantonu.
(2) U okviru djelokruga rada utvrđenog zakonom i u skladu sa
interesima postupka, Tužilaštvo može obavještavati javnost o pojedinim
slučajevima krivičnog gonjenja ukoliko su te informacije od interesa za javnost.
Prilikom obavještavanja javnosti, Tužilaštvo se rukovodi interesima pravednosti,
imajući na umu standarde navedene u članu 6.(1) Evropske konvencije o zaštiti
ljudskih prava i osnovnih sloboda.
Član 12.
(1) Tužilaštvo prati i analizira probleme u tužilačkoj praksi
Kantona, koji su od važnosti za provođenje Krivičnog zakona.
(2) O pitanjima iz djelokruga Tužilaštva Federacije i Tužilaštva
koja su od važnosti za provođenje Krivičnog zakona Federacije, glavni tužilac
Federacije i glavni tužilac mogu zauzimati zajedničke stavove na sastancima koje
saziva glavni tužilac Federacije na vlastitu inicijativu ili na prijedlog
glavnog tužioca.
Član 13.
(1) U Tužilaštvu u ravnopravnoj upotrebi su bosanski, hrvatski i
srpski jezik.
(2) Tužilaštvo može koristiti i ostale jezike kao sredstvo
komunikacije.
(3) U Tužilaštvu u ravnopravnoj upotrebi su latinično i ćirilično
pismo.
Član 14.
(1) Kantonalni propisi o radnom odnosu radnika u organima uprave
shodno se primjenjuju i na zapošljavanje radnika u Tužilaštvu, ako ovim zakonom
nije drugačije određeno.
(2) Kantonalni propisi o državnoj upravi koji se odnose na
rukovođenje i odgovornost funkcionera i njegovog zamjenika shodno se primjenjuju
i na glavnog tužioca, njegovog zamjenika, odnosno zamjenike, te tužioce, ako
ovim zakonom nije drugačije određeno.
Član 15.
(1) Tužilaštvo ima pečat u skladu sa Zakonom o pečatu
Kantona.
(2) Na zgradi u kojoj je smješteno tužilaštvo mora biti istaknut
naziv tužilaštva i grb Federacije Bosne i Hercegovine i Kantona.
II OPĆE NADLEŽNOSTI I OVLAŠTENJA
Član 16.
Tužilaštvo vodi istragu i goni osobe za koje sumnja da su počinioci krivičnih
djela i privrednih prijestupa i vrši druge poslove određene zakonom.
Član 17.
(1) Kad nađe da zbog povrede kantonalnog zakona ili međunarodnog
ugovora postoje osnovani razlozi da upotrijebi pravno sredstvo protiv izvršne
sudske odluke ili odluke donesene u upravnom ili drugom postupku, glavni tužilac
može zahtijevati da se odloži, odnosno prekine izvršenje takve odluke, ako bi
njenim izvršenjem mogle nastupiti neotklonjive štetne posljedice.
(2) Ako glavni tužilac podnese zahtjev iz stava 1. ovog člana,
odložiće se, odnosno prekinut će se izvršenje odluke. Odlaganje, odnosno
prekidanje izvršenja odluke traje do donošenja odluke o pravnom sredstvu glavnog
tužioca.
(3) Odluka o odlaganju, odnosno o prekidanju izvršenja, prestaje
da važi i ako glavni tužilac u roku od 30 dana od dana prijema odluke ne
upotrijebi pravno sredstvo.
Član 18.
(1) U okviru svojih ovlaštenja iz člana 9. Zakona o Tužilaštvu
Federacije, glavni tužilac Federacije može Tužilaštvu izdati opće ili
pojedinačne obavezne instrukcije i provesti krivičnu istragu i gonjenje pred
kantonalnim i općinskim sudovima, kad glavni tužilac Federacije opravdano
vjeruje da Tužilaštvo nije primijenilo odredbe Krivičnog zakona Federacije ili
da Tužilaštvo u svojoj nadležnosti ne može efikasno goniti osobe za koje smatra
da su počinili krivično djelo.
(2) Glavni tužilac Federacije može prenijeti određene predmete
ili mjere koje spadaju u nadležnost Tužilaštva na drugo tužilaštvo. Bez obzira
na nadležnosti tužilaštva, glavni tužilac Federacije može povjeriti i
pojedinačne predmete glavnim tužiocima, zamjeniku, odnosno zamjenicima glavnog
tužioca, tužiocu Federacije, odnosno tužiocima ili tužiocu, odnosno tužiocima
tužilaštva.
Član 19.
(1) Glavni tužilac, odnosno zamjenik glavnog tužioca ili
tužilac mogu se privremeno dodijeliti drugom tužilaštvu ili Tužilaštvu
Federacije bez njegovog pristanka na period od najviše šest mjeseci u roku od
pet godina.
(2) Glavni tužilac Federacije donosi odluku o privremenom
premještaju i o tome obavještava Visoko sudsko i tužilačko vijeće.
(3) Glavni tužilac, zamjenik glavnog tužioca, odnosno
tužilac koji je dodijeljen drugom tužilaštvu ili Tužilaštvu Federacije ima pravo
na plaću, nadoknade i druga zakonom utvrđena primanja.
Član 20.
Pravo i dužnost glavnog tužioca je da izda obavezne instrukcije zamjenicima
glavnog tužioca i tužiocima u vezi s njihovim radom. Pored toga, glavni tužilac
može:
a. poduzeti određene mjere iz nadležnosti
zamjenika glavnog tužioca, odnosno tužilaca, ili tužioca, odnosno tužilaca;
b. ovlastiti drugog zamjenika, odnosno
zamjenike glavnog tužioca ili tužioca, odnosno tužioce da procesuira određene
slučajeve iz nadležnosti drugog, odnosno drugih zamjenika glavnog tužioca ili
tužioca, odnosno tužilaca; i
c. ovlastiti zamjenika glavnog tužioca,
odnosno zamjenike ili tužioca, odnosno tužioce da vrše posebne aktivnosti koje
su u nadležnosti drugog, odnosno drugih zamjenika glavnog tužioca ili drugog
tužioca, odnosno tužilaca.
Član 21.
(1) U smislu ovog Zakona, obavezne radne instrukcije znače
instrukcije opće prirode vezane za rad i aktivnosti zamjenika glavnog tužioca i
tužilaca, kao i instrukcije za poduzimanje mjera u određenim slučajevima.
(2) Glavni tužilac izdaje obavezne radne instrukcije opće prirode
u skladu sa Pravilnikom.
III.
ORGANIZACIJA I RAD
Član 22.
(1) Tužilaštvo se uspostavlja sa jurisdikcijom za cijelu
teritoriju Kantona.
(2) Na prijedlog glavnog tužioca i nakon što sasluša glavnog
tužioca Federacije i Vladu Kantona, Visoko sudsko i tužilačko vijeće odlučuje o
uspostavljanju ili prestanku rada područnih tužilaštava Tužilaštva u općinama
Kantona. Područna tužilaštva se mogu otvoriti samo ukoliko postoji hitna i
neophodna potreba za takvim područnim tužilaštvom.
(3) Kantonalna tužilaštva i područna tužilaštva predstavljaju
jedinstveno organizaciono tijelo. Područna tužilaštva se uspostavljaju kako bi
se zagarantirala efikasnost predmetnog postupka.
Član 23.
U ispunjavanju svoje funkcije, Tužilaštvo učestvuje u postupcima pred
Kantonalnim i općinskim sudovima Kantona.
Član 24.
Sjedište Tužilaštva se nalazi u Zenica.
Član 25.
Kada je glavni tužilac odsutan ili spriječen, mijenja ga (prvi) zamjenik
glavnog tužioca, a zatim zamjenik glavnog tužioca, ukoliko je isti imenovan. U
slučaju kada su glavni tužilac i njegov zamjenik, odnosno zamjenici odsutni ili
spriječeni, tužilac, koji ima najduže radno iskustvo, vrši funkciju privremenog
glavnog tužioca. Ukoliko su glavni tužilac i njegovi zamjenici odsutni ili
spriječeni duže od jednog mjeseca, glavni tužilac Federacije određuje vršioca
dužnosti glavnog tužioca, za period ne duži od šest mjeseci. Po isteku ovog
perioda, glavni tužilac Federacije obavještava Visoko sudsko i tužilačko vijeće
o upražnjenom mjestu u Tužilaštvu, koje potom može objaviti oglas za
popunjavanje ovog radnog mjesta.
Član 26.
Glavni tužilac, zamjenici glavnog tužioca i tužioci ne mogu biti pozvani na
krivičnu ili građansko-pravnu odgovornost ni za jedno djelo učinjeno tokom
obavljanja svojih službenih dužnosti.
Član 27.
(1) Kanton odgovara za štetu koju glavni tužilac, zamjenici
glavnog tužioca ili tužioci nanesu građaninu ili pravnom licu tokom obavljanja
svojih dužnosti nepropisnim ili nezakonitim radom.
(2) Kanton može zahtijevati da glavni tužilac, zamjenici glavnog
tužioca ili tužioci izvrše naknadu plaćenog iznosa za štetu samo ukoliko je
šteta prouzrokovana namjerno ili iz krajnje nepažnje.
(3) Zahtjev za naknadu štete iz stava 2. ovog člana zastarijeva u
roku od šest mjeseci od dana prvobitno isplaćene naknade.
Član 28.
(1) Na kraju svake budžetske godine, glavni tužilac izrađuje
statistički pregled svojih aktivnosti koje se odnose na:
a) neriješene i okončane predmete (opis
krivičnog djela, datum kada je isto počinjeno, ime, prezime i datum rođenja
navodnog počinioca, datum podnošenja),
b) broj primljenih predmeta tokom tekuće godine
(vidi tačku a),
c) datum i vrstu konačne ili privremene odluke
o tekućim predmetima u Tužilaštvu,
d) datum i vrstu konačne ili privremene odluke
o predmetima gdje je prihvaćena optužnica od strane suda ili gdje je donesena
sudska presuda.
(2) Na kraju svake budžetske godine, na osnovu statističkog
pregleda, glavni tužilac podnosi izvještaj Kantonalnoj skupštini. Glavni tužilac
daje detaljan izvještaj o stanju kriminala u Kantonu i tokovima kriminala.
Glavni tužilac može u svojim zaključcima dati prijedloge da se izvrši reforma
zakona. Prethodno pomenuti zaključci se objavljuju u medijima i drugim
odgovarajućim forumima.
(3) Glavni tužilac dostavlja glavnom tužiocu Federacije potrebne
podatke u svrhe pomenute u članu 28., stav 2. Zakona o Tužilaštvu
Federacije.
IV.
UNUTRAŠNJA ORGANIZACIJA TUŽILAŠTVA
Član 29.
(1) Postoji Pravilnik Tužilaštva, kojim se, inter alia,
uređuje organizacija Tužilaštva, broj administrativno-tehničkog osoblja, te
uslovi za obavljanje tih poslova.
(2) Pravilnik Tužilaštva donosi glavni tužilac, po odobrenju
Kolegija tužilaca i Visokog sudskog i tužilačkog vijeća.
Član 30.
(1) Glavni tužilac rukovodi Tužilaštvom. Glavni tužilac izdaje
opće instrukcije tužilačkim i administrativnim odjelima Tužilaštva u skladu sa
Pravilnikom.
(2) Na početku svake godine, glavni tužilac donosi opći plan za
distribuciju predmeta, te za administrativna pitanja. U vezi sa distribucijom
predmeta, opći plan mora odrediti objektivne kriterije prema kojim će se
predmeti distribuirati. Opći plan se može izmijeniti i dopuniti tokom godine
ukoliko to bude potrebno zbog promjene u broju primljenih predmeta ili sličnih
administrativnih pitanja ili drugih nepredviđenih okolnosti.
Član 31.
(1) Tužilaštvo ima arhivara kojeg imenuje Kolegij tužilaca.
Tužilaštvo ima i drugo osoblje nadležno za stručne, administrativne i tehničke
poslove.
(2) Arhivar pomaže glavnom tužiocu u obavljanju administrativnih
poslova i izradi administrativnog dijela plana u skladu s članom 30., stav 2.
ovog Zakona.
(3) Poslove arhivara može obavljati osoba koja je diplomirani
pravnik i ima najmanje 2 godine odgovarajućeg iskustva iz oblasti prava.
(4) Arhivar pomaže glavnom tužiocu u pripremi i izvršavanju
budžeta Tužilaštva.
Član 32.
(1) Tužilaštvo vodi evidenciju o predmetima. Kada Tužilaštvo
zaprimi predmet, registrira ga navodeći, između ostalog, slijedeće podatke,
ukoliko su mu oni poznati:
- ime i prezime osobe protiv
koje je podnijeta krivična prijava,
- državljanstvo osobe protiv
koje je podnijeta krivična prijava,
- adresa osobe protiv koje je
podnijeta krivična prijava,
- datum kada je počinjeno
krivično djelo,
- pravni karakter krivičnog
djela,
- odgovarajuće odredbe
Krivičnog zakona,
- broj dosijea u
Tužilaštvu,
- dosije pod kojim je predmet
zavela institucija za provedbu zakona,
- datum uvođenja predmeta u
evidenciju Tužilaštva.
(2) Glavni tužilac donosi detaljnije propise o upravi u okviru
Pravilnika, izrađenom u saradnji s arhivarom, ukoliko ti propisi nisu donešeni u
okviru općih uputstava i plana distribucije.
Član 33.
(1) Državljanin Bosne i Hercegovine koji je diplomirani pravnik i koji
ispunjava opće uvjete za zapošljavanje u organima vlasti može biti zaposlen kao
pripravnik.
(2) Pripravnici se zapošljavaju u Tužilaštvu i postepeno im se dodjeljuju sve
vrste poslova kako bi stekli praktična iskustva u svim oblastima rada
Tužilaštva.
(3) Pripravnici se upošljavaju na određeno vrijeme na period od
najviše dvije godine.
(4) Tokom dijela njihovog pripravničkog staža, pripravnici se
upućuju na praktičan rad u općinske i kantonalne sudove.
(5) Dužina trajanja praktičnog rada pripravnika, uvjeti za
sticanje prava na polaganje pravosudnog ispita, te program i način polaganja
pravosudnog ispita reguliraju se posebnim propisom.
Član 34.
Odredbe o posebnim propisima kojima se reguliraju funkcije, prava i dužnosti
uposlenika u kantonalnim organima vlasti odnose se i na uposlenike u Tužilaštvu,
osim ukoliko to nije drugačije utvrđeno ovim ili drugim Zakonom.
V. Finansiranje Tužilaštva
Član 35.
(1) Tužilaštvo ima svoj budžet koji je sastavni dio kantonalnog
budžeta. Prije početka budžetske godine, glavni tužilac prezentira prijedlog
budžeta Visokom sudskom i tužilačkom vijeću. Glavni tužilac ima pravo da brani
prijedlog Visokog sudskog i tužilačkog vijeća i da prisustvuje sjednicama
kantonalne Skupštine i njenih odgovarajućih komisija svaki put kada se na
sjednicama razgovara ili odlučuje o budžetskim pitanjima koja se odnose na
Tužilaštvo.
(2) Glavni tužilac je, uz pomoć arhivara, nadležan za pripremanje
i izvršenje budžeta.
(3) Na kraju svake budžetske godine, glavni tužilac obavještava
Kantonalnu skupštinu o izvršenju budžeta Tužilaštva.
VI. Prijelazne i završne odredbe
Član 36.
(1) Tužilaštvo se u skladu s ovim Zakonom uspostavlja na dan koji
odredi Visoko sudsko i tužilačko vijeće. Visoko sudsko i tužilačko vijeće
objavljuje ovu odluku u Službenim novinama Zeničko-dobojskog kantona.
(2) Na dan iz stava 1. ovog člana svi zakoni i propisi koji se
odnose na tužilačke funkcije na općinskom nivou smatraće se tužilačkim
funkcijama na kantonalnom nivou. Ukidaju se sve odredbe zakona Federacije ili
njenih kantona koje su u suprotnosti s ovim Zakonom.
(3) Postojeći Zakon o Tužilaštvu Zeničko-dobojskog kantona
(Službene novine Kantona Zeničko-dobojskog kantona, br. 4/97) stavlja se van
snage na dan iz stava 1. ovog člana.
Član 37.
(1) Do donošenja propisa o internim aktivnostima Tužilaštva u
skladu s ovim Zakonom, primjenjuju se postojeći propisi o internim aktivnostima
Tužilaštva, ukoliko ti propisi nisu u suprotnosti s ovim Zakonom.
Član 38.
Glavni tužilac, zamjenici glavnog tužioca i tužioci imaju pravo na platu i
druge naknade definirane zakonom.
Član 39.
(1) Postojeće kantonalno Tužilaštvo i općinska Tužilaštva
Zeničko-dobojskog kantona izvršiće prijenos imovine, predmeta iz njihove
nadležnosti i arhiva na novo Tužilaštvo na dan uspostave novog Tužilaštva u
skladu s članom 36., stav 1. ovog Zakona.
(2) Prijenos imovine, predmeta i arhiva iz stava 1. ovog člana
izvršiće postojeći kantonalni i općinski tužioci, koji će sačiniti službenu
zabilješku o gorenavedenom prijenosu.
(3) Kopija službene zabilješke dostavlja se kantonalnom
Ministarstvu pravde i novouspostavljenom Tužilaštvu.
Član 40.
Ovaj Zakon o Kantonalnom tužilaštvu stupa na snagu osam dana od dana
objavljivanja u Službenim novinama Zeničko-dobojskog kantona.
Sarajevo, 21. avgust 2002. godine
Paddy Ashdown
Visoki predstavnik
|