Koristeći seovlaštenjima koja su Visokom predstavniku data članom V Aneksa 10 (Sporazum o civilnoj implementaciji Mirovnog ugovora) Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, prema kojem je Visoki predstavnik konačni autoritet u zemlji u pogledu tumačenja pomenutog Sporazuma o civilnoj implementaciji Mirovnog ugovora; i posebno uzevši u obzir član II. 1. (d) gore navedenog Sporazuma, prema kojem Visoki predstavnik “pruža pomoć, kada to ocijeni neophodnim, u iznalaženju rješenja za sve probleme koji se pojave u vezi sa civilnom implementacijom”;

Pozivajući se na stav XI.2 Zaključaka Vijeća za implementaciju mira koje se sastalo u Bonu 9. i 10. decembra 1997. godine, u kojem je Vijeće za implementaciju mira pozdravilo namjeru Visokog predstavnika da iskoristi svoj konačni autoritet u zemlji u pogledu tumačenja Sporazuma o civilnoj implementaciji Mirovnog ugovora kako bi pomogao u iznalaženju rješenja za probleme, kako je prethodno rečeno, “donošenjem obavezujućih odluka, kada to bude smatrao neophodnim”, u vezi sa određenim pitanjima, uključujući (u skladu sa tačkom (c) ovog stava) i “mjere u svrhu obezbjeđenja implementacije Mirovnog sporazuma na čitavoj teritoriji Bosne i Hercegovine i njenih entiteta”;

Pozivajući se dalje na stav 12.1 Deklaracije Vijeća za implementaciju mira sa sastanka u Madridu 15. i 16. decembra 1998. godine, na kojem je jasno rečeno da pomenuto Vijeće smatra da je uspostava vladavine zakona, u koji će svi građani imati povjerenja, preduslov za trajni mir, kao i za samoodrživu privredu koja će biti u stanju da privuče i zadrži strane i domaće investitore;

Pozivajući se pored toga i natačku 3. Aneksa II (Vladavina prava i Ljudska prava) spomenute Deklaracije, prema kojoj je osnivanje sudskih institucija na državnom nivou, čime se zadovoljava potreba utvrđena ustavom da se rješavaju krivična djela koja počine zvaničnici Bosne i Hercegovine u vršenju svojih dužnosti te izborna pitanja i pitanja u oblasti upravnog prava, preduslov za uspostavljanje vladavine prava u Bosni i Hercegovini;

Imajući na umu osnaženu strategiju za reformu pravosuđa kako bi se pojačali napori u postizanju vladavine zakona u Bosni i Hercegovini u periodu 2002/2003. godine koju je podržao Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira 28. februara 2002. godine i konstatirajući da je pomenuta strategija osmišljena kao odgovor na pozive vlasti u Bosni i Hercegovini za odlučnijim djelovanjem međunarodne zajednice u rješavanju kriminaliteta u privredi, korupcije i problema prisutnih u osnovama pravosudnog sistema;

Razmatrajući činjenicu da je Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira 7. maja 2002. godine u Sarajevu pozvao organe vlasti BiH da osiguraju brzo uspostavljanje Suda Bosne i Hercegovine;

Razmatrajući dalječinjenicu da je u kominikeu izdatom u Sarajevu 31. jula 2002. godine Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira naveo kako Odbor pozdravlja osnivanje Posebnih vijeća i podržava prijedlog Visokog predstavnika da u sastav Suda Bosne i Hercegovine i Tužilaštva Bosne i Hercegovine uključi domaće i međunarodne sudije i tužioce kroz Posebno vijeće/odjel za organizovani kriminal, privredni kriminal i korupciju;

Podsjećajući stoga da uspostavljanje Tužilaštva Bosne i Hercegovine koje bi sprovodilo istražne radnje i gonilo počinioce krivičnih djela koja spadaju u nadležnost Države Bosne i Hercegovine u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine predstavlja preduslov za uspostavljanje vladavine zakona u Državi Bosni i Hercegovini;

Imajući na umuda kriminalne aktivnosti i dalje ugrožavaju ekonomska, fiskalna, tržišna i druga socijalna prava i interese građana Bosne i Hercegovine, te da će osnivanje Posebnog odjela za organizovani kriminal, privredni kriminal i korupciju u sklopu pomenutog Tužilaštva Bosne i Hercegovine unaprijediti odlučnu borbu protiv kriminala u Bosni i Hercegovini;

Uvjeren u vitalni značaj koji za Bosnu i Hercegovinu ima nastojanje da se ojača i slijedi  vladavina zakona kako bi se stvorila osnova za privredni rast i strane investicije;

Imajući u vidu kako hitnost tako i potrebu osnivanja Tužilaštva Bosne i Hercegovine, te iz svih gore navedenih razloga

ovim donosim slijedeću

ODLUKU

Kojom se donosi Zakon o Tužilaštvu Bosne i Hercegovine, koji se ovim prilaže kao sastavni dio ove odluke.

Navedeni zakon stupa na snagu kao zakon Bosne i Hercegovine u skladu sa odredbama člana 21. stav 1. istog, na privremenoj osnovi, sve dok Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ne usvoji  ovaj zakon u odgovarajućem obliku, bez amandmana i bez dodatnih uvjeta.

Ova odluka stupa na snagu odmah i objavljuje se odmah u “Službenom glasniku Bosne i Hercegovine”, “Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine”, “Službenom glasniku Republike Srpske” i “Službenom glasniku Distrikta Brčko Bosne i Hercegovine”.

ZAKON O TUŽILAŠTVU

BOSNE I HERCEGOVINE

OPĆE ODREDBE

Član 1.

Osnivanje

1.       Da bi se osiguralo efikasno ostvarivanje nadležnosti države Bosne i Hercegovine i poštivanje ljudskih prava i zakonitosti na njenoj teritoriji, ovim zakonom osniva se Tužilaštvo Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: “Tužilaštvo”).

2.       Sjedište Tužilaštva je u Sarajevu.

Član 2.

Neovisnost

1.       Tužilaštvo djeluje samostalno kao poseban organ Bosne i Hercegovine.

Član 3.

Organizacija Tužilaštva

1.       Poslovi Tužilaštva vrše se u skladu sa Ustavom i zakonima Bosne i Hercegovine a obavljaju ih glavni tužilac Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: glavni tužilac), tri zamjenika glavnog tužioca Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: zamjenici glavnog tužioca) i određeni broj tužilaca Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: tužioci).

2.       Glavnog tužioca i zamjenike glavnog tužioca bira i imenuje Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine iz reda tužilaca u Tužilaštvu.

3.       U sklopu Tužilaštva osniva se poseban odjel za organizirani kriminal, privredni kriminal i korupciju (u daljem tekstu: “Posebni odjel”), kako je utvrđeno zakonom.

Član 4.

Jezik

1.       U Tužilaštvu su u ravnopravnoj upotrebi bosanski jezik, hrvatski jezik i srpski jezik i latinično i ćirilično pismo.

Član 5.

Glavni tužilac, zamjenici glavnog tužioca i tužioci

1.       Glavni tužilac predstavlja Tužilaštvo i rukovodi njegovim radom.

2.       Kada je glavni tužilac odsutan ili spriječen da obavlja svoje poslove, zamjenjuje ga zamjenik glavnog tužioca kojeg odredi Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine.

3.       Zamjenici glavnog tužioca i tužioci mogu vršiti svaku radnju u postupku pokrenutom pred Sudom Bosne i Hercegovine za koju je po zakonu Bosne i Hercegovine ovlašćen glavni tužilac.

Član 6.

Sastav Posebnog odjela

1.       Posebni odjel čine rukovodilac odjela i tužioci.

2.       Zamjenik glavnog tužioca obavlja funkciju rukovodioca Posebnog odjela (u daljem tekstu: “rukovodilac Posebnog odjela”). Rukovodilac Posebnog odjela ima zamjenika, koji se bira iz reda tužioca Posebnog odjela.

Član 7.

Kolegij tužilaca

Kolegij tužilaca čine glavni tužilac, zamjenici glavnog tužioca i tužioci.

Član 8.

Trajanje funkcije

1.       Glavnom tužiocu i zamjenicima glavnog tužioca mandat traje šest (6) godina uz mogućnost ponovnog imenovanja; međutim, mandat može prestati usljed podnesene ostavke, navršene starosne dobi propisane za obavezan odlazak u penziju ili smjenjivanja s funkcije iz opravdanih razloga.

2.       Po isticanju mandata glavnog tužioca i njegovih zamjenika, izuzev ako nisu ponovo imenovani na tu funkciju, ili po podnošenju ostavke od strane glavnog tužioca ili zamjenika glavnog tužioca, oni nastavljaju da obavljaju svoje dužnosti kao tužioci.

3.       Tužioci se imenuju za vršenje funkcije bez ograničenja trajanja mandata; međutim, mandat može prestati usljed podnesene ostavke, navršene starosne dobi propisane za obavezan odlazak u penziju ili smjenjivanja s funkcije iz opravdanih razloga.

Član 9.

Budžet Tužilaštva

1.       Tužilaštvo ima svoj budžet koji je sastavni dio budžeta Bosne i Hercegovine. Prije početka budžetske godine glavni tužilac podnosi prijedlog budžeta Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine. Glavni tužilac ima pravo prisustvovati i zastupati prijedlog Visokog sudskog i tužilačkog vijeća na sjednicama Parlamentarne skupštine i odgovarajućih odbora Parlamentarne skupštine kad god se vodi rasprava i odlučuje o pitanjima budžeta koja se odnose na Tužilaštvo.

2.       Glavni tužilac je, u saradnji sa sekretarom, nadležan za pripremu i izvršenje budžeta.

3.       U sastavu budžeta nalazi se posebna stavka u kojoj se utvrđuju i budžetske potrebe za rad Posebnog odjela. Rukovodilac Posebnog odjela planira i realizira stavku budžeta Posebnog odjela.

4.       Na kraju svake budžetske godine glavni tužilac obavještava Parlament Bosne i Hercegovine o izvršenju budžeta Tužilaštva.

Član 10.

Izvještavanje državnih organa

1.       Tužilaštvo ima pravo i dužnost da, u okviru ostvarivanja svojih funkcija, na vlastitu inicijativu ili na zahtjev, izvještava Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine i Vijeće ministara Bosne i Hercegovine o svom radu i o primjeni zakona Bosne i Hercegovine.

Član 11.

Obavještavanje javnosti

1.       Tužilaštvo putem sredstava informiranja i na drugi način obavještava javnost o pojavama i problemima od općeg značaja koje je zapazilo u svom radu.

2.       U granicama i u skladu s interesima postupka, Tužilaštvo može obavještavati javnost i zainteresirana lica i o pojedinim predmetima u kojima postupa.

NADLEŽNOST

Član 12.

Krivična nadležnost

1.       Tužilaštvo je organ nadležan za sprovođenje istrage za krivična djela za koja je nadležan Sud Bosne i Hercegovine, te za gonjenje počinilaca pred Sudom Bosne i Hercegovine, u skladu sa Zakonom o krivičnom postupku Bosne i Hercegovine i drugim primjenjivim zakonima.

2.       Tužilaštvo je organ nadležan za primanje zahtjeva za međunarodnu pravnu pomoć u krivičnim stvarima, u skladu sa zakonima, multilateralnim i bilateralnim sporazumima i konvencijama, uključujući i zahtjeve za izručenje ili predaju traženih lica od strane sudova ili organa na području Bosne i Hercegovine i drugih država, odnosno Međunarodnih sudova ili Tribunala. U slučaju da je za sprovođenje zahtjeva potrebna sudska odluka, Tužilaštvo je ovlašteno da podnese zahtjev za donošenje takve odluke.

3.       Posebni odjel, između ostalog, preduzima zakonom određene mjere za ispitivanje i gonjenje počinilaca krivičnih djela organiziranog kriminala, privrednog kriminala i korupcije predviđenih zakonom Bosne i Hercegovine, kada je u navedenim zakonima za ta djela predviđena nadležnost Suda Bosne i Hercegovine;

4.       Kada Posebni odjel primi predmet u skladu s članom 65. Zakona o Sudu Bosne i Hercegovine, rukovodilac Posebnog odjela pregleda te zadržava ili vraća predmet, odnosno provodi istragu potrebnu za donošenje takve odluke.

DODATNI POSLOVI

Član 13.

Godišnje izvještavanje i statistika

1.       Na kraju svake budžetske godine glavni tužilac sastavlja statistički pregled svojih aktivnosti koje se odnose na;

a)      neriješene i riješene predmete (opis krivičnog djela, datum izvršenja djela, ime, prezime i datum rođenja navodnog izvršioca, datum evidentiranja),

b)      broj predmeta koji pristižu u tekućoj godini (vidi tačku a),

c)      datum i vrsta konačne ili privremene odluke u neriješenim predmetima u Tužilaštvu,

d)      datum i vrsta konačne ili privremene odluke u predmetima pod optužnicom na Sudu, odnosno nakon izricanja sudske presude.

2.       Na kraju svake budžetske godine, na osnovu statističkog pregleda, glavni tužilac izvještava Parlament Bosne i Hercegovine. Glavni tužilac obrazlaže stanje kriminaliteta u Bosni i Hercegovini i ukazuje na tendencije u njegovom kretanju. U zaključnom dijelu ove informacije glavni tužilac može iznijeti prijedloge zakonskih reformi. Ovi zaključci se objavljuju putem medija i ostalih odgovarajućih sredstava.

3.       Tužilac Federacije Bosne i Hercegovine, tužilac Republike Srpske i tužilac Brčko Distikta daju glavnom tužiocu neophodne podatke u svrhe navedene u stavu 2.

4.       Rukovodilac Posebnog odjela izvještava o svojim aktivnostima utvrđenim u članu 12. ovog zakona. Njegovi izvještaji uključuju se u izvještaje utvrđene u stavu 2.

UNUTRAŠNJA ORGANIZACIJA

Član 14.

Pravilnik

1.       Pravilnikom Tužilaštva se između ostalog reguliše organizacija Tužilaštva, broj administrativno-tehničkog osoblja i uvjeti obavljanja tih poslova.

2.       Pravilnik Tužilaštva donosi glavni tužilac uz odobrenje Kolegija tužilaca i Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine.

3.       Unutrašnju organizaciju Posebnog odjela uređuje rukovodilac Posebnog odjela internim pravilnikom Posebnog odjela.

Član 15.

Uprava Tužilaštva

1.       Upravom Tužilaštva rukovodi glavni tužilac. Glavni tužilac donosi opća uputstva za rad tužilačkih i administrativnih odjela Tužilaštva u skladu sa Pravilnikom.

2.       Početkom svake godine glavni tužilac sastavlja Opći plan o raspodjeli predmeta i upravnim stvarima. Po pitanju raspodjele predmeta planom se obavezno utvrđuju objektivni kriteriji prema kojima se provodi raspodjela. Tokom godine u plan se mogu unijeti izmjene i dopune ukoliko to zahtijeva promjena broja predmeta koji pristižu, odnosno srodnih upravnih stvari, ili usljed pojave ostalih nepredviđenih okolnosti.

3.       Posebni odjel raspolaže vlastitom upravom. Stavovi 1. i 2. primjenjuju se na odgovarajući način na upravu Posebnog odjela.

Član 16.

Sekretar Tužilaštva

1.       Tužilaštvo ima sekretara kojeg imenuje Kolegij tužilaca, te ostalo osoblje odgovorno za stručne, administrativne i tehničke poslove.

2.       Sekretar Tužilaštva pomaže glavnom tužiocu u obavljanju administrativnih poslova i pri izradi administrativnog dijela plana iz člana 15, stav 2.

3.       Poslove sekretara može obavljati osoba koja je diplomirani pravnik i ima najmanje pet godina odgovarajućeg pravnog iskustva.

4.       Sekretar Tužilaštva pomaže glavnom tužiocu kod pripreme i izvršenja budžeta Tužilaštva.

Član 17.

Registar

1.       Upravni odjel Tužilaštva vodi evidenciju predmeta. Pri podnošenju predmeta Tužilaštvu, predmet se upisuje u registar u kojem su, između ostalog, utvrđeni slijedeći podaci;

-          ime, prezime osobe protiv koje je podnesena optužba,

-          državljanstvo optužene osobe,

-          adresa optužene osobe,

-          datum izvršenja krivičnog djela,

-          pravna kvalifikacija krivičnog djela,

-          odnosne odredbe Krivičnog zakona,

-          evidencijski broj Tužilaštva,

-          evidencijski broj organa za provođenje krivičnog zakona,

-          datum evidentiranja u Tužilaštvu.

2.       Glavni tužilac utvrđuje administrativne pojedinosti u Pravilniku koji se izrađuje u saradnji sa sekretarom, u mjeri u kojoj iste nisu obrađene u općim uputstvima i planu raspodjele.

PRIJELAZNA ODREDBA

Član 18.

Prijelazna odredba

1.       Tužilaštvo je nadležno za krivična djela utvrđena zakonima Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Brčko Distrikta koja su se dogodila prije stupanja na snagu Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, kada ta djela sadrže obilježja međunarodnih ili međuentitetskih krivičnih djela u skladu sa Krivičnim zakonom Bosne i Hercegovine.

2.       Nakon uspostavljanja Tužilaštva i Krivičnog odjela Suda Bosne i Hercegovine, svi sudovi i tužilaštva u Federaciji Bosne i Hercegovine, Republici Srpskoj i Brčko Distriktu u čijoj nadležnosti su krivični predmeti koji spadaju u nadležnost Suda Bosne i Hercegovine na osnovu člana 65.  stav 2. Zakona o Sudu Bosne i Hercegovine, kod kojih optužnica nije postala pravosnažna, obavezni su odmah prenijeti predmete u nadležnost Tužilaštva. Tužilaštvo dalje postupa u skladu sa Zakonom o krivičnom postupku Bosne i Hercegovine. Ukoliko je optužnica postala pravosnažna, daljni postupak vode sudovi i tužilaštva u Federaciji Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Distrikta Brčko.

ZAVRŠNE ODREDBE

Član 19.

Propisi o radnim odnosima

Propisi Bosne i Hercegovine o radnim odnosima zaposlenih u institucijama Bosne i Hercegovine, shodno se primjenjuju i na radnike Tužilaštva, ako ovim zakonom nije drugačije određeno.

Član 20.

Odgovornost

1.       Za sve štete koje nastanu kao posljedica radnji koje službenici Tužilaštva preduzimaju pri obavljanju svojih poslova odgovorna je Bosna i Hecegovina.

2.       Bosna i Hercegovina zadržava pravo na odštetu od strane službenika ukoliko se procijeni da je službenik namjerno preduzeo radnje s ciljem da izazove štetu ili povredu, odnosno šteta ili povreda jeste posljedica nesavjesnog obavljanja poslova službenika.

3.       Do donošenja posebnog zakona o obavezama Bosne i Hercegovine, pojednosti vezane za odštetni postupak i uvjete uređuju se Pravilnikom.

4.       Propisi Bosne i Hercegovine o upravi, koji se odnose na rukovođenje i odgovornosti nosilaca funkcija, shodno se primjenjuju i na glavnog tužioca, ako ovim zakonom nije drugačije određeno.

Član 21.

Stupanje na snagu

1.       Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenom glasniku Bosne i Hercegovine”.

2.       Tužilaštvo se osniva na dan koji ustanovi Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine. Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine javno objavljuje datum osnivanja.

Član 22.

Objavljivanje zakona

Ovaj Zakon će biti objavljen u “Službenom glasniku Bosne i Hercegovine”,  “Službenim novinama Federacije BiH”, “Službenom glasniku Republike Srpske” i “Službenom glasniku Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine”.

Sarajevo, 6. avgust 2002

Paddy Ashdown, High Representative