Pozivajući se na stavak XI.2 Zaključaka Vijeća za provedbu mira koje se sastalo u Bonu 9. i 10. prosinca 1997. godine, u kojem je Vijeće za provedbu mira pozdravilo nakanu Visokog predstavnika da uporabi svoj konačni autoritet u zemlji u glede tumačenja Sporazuma o civilnoj provedbi Mirovnog ugovora kako bi pomogao u iznalaženju rješenja za probleme, kako je prethodno rečeno, “donošenjem obvezujućih odluka, kada to bude smatrao neophodnim”, u svezi sa određenim pitanjima, uključujući (u sukladno točki (c) ovog stavka) i “mjere u svrhu osiguranja provedbe Mirovnog sporazuma na čitavom teritoriju Bosne i Hercegovine i njezinih entiteta”;

Pozivajući se dalje na stavak 12.1 Deklaracije Vijeća za provedbu mira sa sastanka u Madridu 15. i 16. prosinca 1998. godine, na kojemu je jasno rečeno da pomenuto Vijeće smatra da je uspostava vladavine zakona, u koji će svi građani imati povjerenja, preduvjet za trajni mir, kao i za samoodrživo gospodarstvo koje će biti u stanju da privuče i zadrži inozemne i domaće investitore;

Pozivajući se pored toga i na točku 3. Aneksa II (Vladavina prava i Ljudska prava) spomenute Deklaracije, prema kojoj je osnivanje sudbenih institucija na državnoj razini, čime se zadovoljava potreba utvrđena ustavom da se rješavaju kaznena djela koja počine dužnosnici Bosne i Hercegovine u obnašanju svojih dužnosti te izborna pitanja i pitanja u oblasti upravnog prava, preduvjet za uspostavljanje vladavine prava u Bosni i Hercegovini;

Imajući na umuosnaženu strategiju za reformu pravosuđa kako bi se pojačali napori u postizanju vladavine zakona u Bosni i Hercegovini u periodu 2002/2003. godine koju je podržao Upravni odbor Vijeća za provedbu mira 28. veljače 2002. godine i konstatirajući da je pomenuta strategija osmišljena kao odgovor na pozive vlasti u Bosni i Hercegovini za odlučnijim djelovanjem međunarodne zajednice u rješavanju kriminaliteta u gospodarstvu, korupcije i problema prisutnih u osnovama pravosudnog sustava;

Razmatrajući činjenicu da je Upravni odbor Vijeća za provedbu mira 7. svibnja 2002. godine u Sarajevu pozvao vlasti u BiH da osiguraju brzu uspostavu Suda Bosne i Hercegovine;

Razmatrajući nadalječinjenicu da je u kominikeu izdatom u Sarajevu 31. srpnja 2002. godine Upravni odbor Vijeća za provedbu mira naveo kako Odbor pozdravlja osnivanje Posebnih vijeća i podržava prijedlog Visokog predstavnika da u sastav Suda Bosne i Hercegovine i Tužiteljstva Bosne i Hercegovine uključi domaće i međunarodne suce i tužitelje kroz Posebno vijeće/odjel za organizirani kriminal, kriminal u gospodarstvu i korupciju;

Podsjećajući stoga da uspostava Tužiteljstva Bosne i Hercegovine koje bi sprovodilo istražne radnje i gonilo počinitelje kaznenih djela koja spadaju u nadležnost Države Bosne i Hercegovine sukladno Ustavu Bosne i Hercegovine predstavlja preduvjet za uspostavu vladavine zakona u Državi Bosni i Hercegovini;

Imajući na umuda kriminalne aktivnosti i dalje narušavaju gospodarska, fiskalna, tržišna  i druga socijalna prava i interese građana Bosne i Hercegovine, te da će osnivanje Posebnog odjela za organizirani kriminal, kriminal u gospodarstvu i korupciju u sklopu pomenutog Tužiteljstva Bosne i Hercegovine unaprijediti odlučnu borbu protiv kriminala u Bosni i Hercegovini;

Uvjeren u  vitalni značaj koji za Bosnu i Hercegovinu ima nastojanje da se ojača i slijedi vladavina zakona kako bi se stvorila osnovica za gospodarski rast i inozemne investicije;

Imajući u vidu kako žurnost tako i potrebu osnivanja Tužiteljstva Bosne i Hercegovine, te iz svih gore navedenih razloga

ovim donosim slijedeću

ODLUKU

Kojom se donosi Zakon o Tužiteljstvu Bosne i Hercegovine, koji se ovim prilaže kao sastavni dio ove odluke.

Navedeni zakon stupa na snagu kao zakon Bosne i Hercegovine sukladno odredbama članka 21. stavak 1. istog, na privremenom osnovu, sve dok Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ne usvoji ovaj zakon u odgovarajućem obliku, bez amandmana i bez dodatnih uvjeta.

Ova odluka stupa na snagu odmah i objavljuje se odmah u “Službenom glasniku Bosne i Hercegovine”, “Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine”, “Službenom glasniku Republike Srpske” i “Službenom glasniku Distrikta Brčko Bosne i Hercegovine”.

ZAKON O TUŽITELJSTVU

BOSNE I HERCEGOVINE

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Osnivanje

1.      Da bi se osiguralo učinkovito ostvarivanje nadležnosti države Bosne i Hercegovine i poštivanje ljudskih prava i zakonitosti na njezinom teritoriju, ovim zakonom osniva se Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: “Tužiteljstvo”).

2.      Sjedište Tužiteljstva je u Sarajevu.

Članak 2.

Neovisnost

1.      Tužiteljstvo djeluje samostalno kao poseban organ Bosne i Hercegovine.

Članak 3.

Organizacija Tužiteljstva

1.      Poslovi Tužiteljstva vrše se sukladno Ustavu i zakonima Bosne i Hercegovine a obnašaju ih glavni tužitelj Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: glavni tužitelj), tri zamjenika glavnog tužitelja Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: zamjenici glavnog tužitelja) i određeni broj tužitelja Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: tužitelji).

2.      Odabir i imenovanje glavnog tužitelja i zamjenika glavnog tužitelja vrši Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće Bosne i Hercegovine iz reda tužitelja Tužiteljstva.

3.      U sklopu Tužiteljstva osniva se poseban odjel za organizirani kriminal, kriminal u gospodarstvu i korupciju (u daljem tekstu: “Posebni odjel”), kako je utvrđeno zakonom.

Članak 4.

Jezik

1.      U Tužiteljstvu su u ravnopravnoj uporabi bosanski jezik, hrvatski jezik i srpski jezik i latinično i ćirilično pismo.

Članak 5.

Glavni tužitelj, zamjenici glavnog tužitelja i tužitelji

1.      Glavni tužitelj predstavlja Tužiteljstvo i rukovodi njegovim radom.

2.      Kad je glavni tužitelj odsutan ili spriječen da obavlja svoje poslove, zamjenjuje ga zamjenik glavnog tužitelja kojeg odredi Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće Bosne i Hercegovine.

3.      Zamjenici glavnog tužitelja i tužitelji mogu vršiti svaku radnju u postupku pokrenutom pred Sudom Bosne i Hercegovine za koju je po zakonu Bosne i Hercegovine ovlašten glavni tužitelj.

Članak 6.

Sastav Posebnog odjela

1.      Posebni odjel čine rukovoditelj odjela i tužitelji.

2.      Zamjenik glavnog tužitelja obnaša dužnost rukovoditelja Posebnog odjela (u daljem tekstu: “rukovoditelj Posebnog odjela”). Rukovoditelj Posebnog odjela ima zamjenika, koji se bira iz reda tužitelja Posebnog odjela.

Članak 7.

Kolegij tužitelja

Kolegij tužitelja čine glavni tužitelj, zamjenici glavnog tužitelja i tužitelji.

Članak 8.

Trajanje dužnosti

1.      Glavnom tužitelju i zamjenicima glavnog tužitelja mandat traje šest (6) godina uz mogućnost ponovnog imenovanja; međutim, mandat može prestati usljed podnesene ostavke, navršene starosne dobi propisane za obvezan odlazak u mirovinu ili smjenjivanja s dužnosti iz opravdanih razloga.

2.      Po isticanju mandata glavnog tužitelja i njegovih zamjenika, izuzev ako nisu ponovo imenovani na tu dužnost, ili po podnošenju ostavke od strane glavnog tužitelja ili zamjenika glavnog tužitelja, oni nastavljaju da obnašaju svoje dužnosti kao tužitelji.

3.      Tužitelji se imenuju za obnašanje dužnosti bez ograničenja trajanja mandata; međutim, mandat može prestati usljed podnesene ostavke, navršene starosne dobi propisane za obvezan odlazak u mirovinu ili smjenjivanja s dužnosti iz opravdanih razloga.

Članak 9.

Proračun Tužiteljstva

1.      Tužiteljstvo ima svoj proračun koji je sastavni dio proračuna Bosne i Hercegovine. Prije početka proračunske godine glavni tužitelj podnosi prijedlog proračuna Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću Bosne i Hercegovine. Glavni tužitelj ima pravo biti nazočan i zastupati prijedlog Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća na sjednicama Parlamentarne skupštine i odgovarajućih odbora Parlamentarne skupštine kad god se vodi rasprava i odlučuje o pitanjima proračuna koja se odnose na Tužiteljstvo.

2.      Glavni tužitelj je, u suradnji s tajnikom, nadležan za pripremu i izvršenje proračuna.

3.      U sastavu proračuna nalazi se posebna stavka u kojoj se utvrđuju i proračunske potrebe za rad Posebnog odjela. Rukovoditelj Posebnog odjela planira i realizira stavku proračuna Posebnog odjela.

4.      Na kraju svake proračunske godine glavni tužitelj izvještava Parlament Bosne i Hercegovine o izvršenju proračuna Tužiteljstva.

Članak 10.

Izvještavanje državnih organa

1.      Tužiteljstvo ima pravo i dužno je, u okviru ostvarivanja svojih dužnosti, na vlastitu inicijativu ili na zahtjev, izvještavati Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine i Vijeće ministara Bosne i Hercegovine o svojemu radu i o primjeni zakona Bosne i Hercegovine.

Članak 11.

Obavještavanje javnosti

1.      Tužiteljstvo putem sredstava informiranja i na drugi način obavještava javnost o pojavama i problemima od općeg značaja koje je zapazilo u svojemu radu.

2.      U granicama i sukladno interesima postupka, Tužiteljstvo može obavještavati javnost i zainteresirane osobe i o pojedinim predmetima u kojima postupa.

NADLEŽNOST

Članak 12.

Kaznena nadležnost

1.      Tužiteljstvo je organ nadležan za provedbu istrage za kaznena djela za koja je nadležan Sud Bosne i Hercegovine, te za gonjenje počinitelja pred Sudom Bosne i Hercegovine, sukladno Zakonu o kaznenom postupku Bosne i Hercegovine i drugim primjenjivim zakonima.

2.      Tužiteljstvo je organ nadležan za primanje zahtjeva za međunarodnu pravnu pomoć u kaznenim stvarima, sukladno zakonima, multilateralnim i bilateralnim sporazumima i konvencijama, uključujući i zahtjeve za izručenje ili predaju traženih osoba od strane sudova ili organa na području Bosne i Hercegovine i drugih država, odnosno Međunarodnih sudova ili Tribunala. U slučaju da je za provedbu zahtjeva nužna sudska odluka, Tužiteljstvo je ovlašteno da podnese zahtjev za donošenje takove odluke.

3.      Posebni odjel, između ostalog, poduzima zakonom određene mjere za ispitivanje i gonjenje počinitelja kaznenih djela organiziranog kriminala, kriminala u gospodarstvu i korupcije, predviđenih zakonom Bosne i Hercegovine, kada je u navedenim zakonima za ta djela predviđena nadležnost Suda Bosne i Hercegovine.

4.      Kada Posebni odjel primi predmet sukladno članku 65. Zakona o Sudu Bosne i Hercegovine, rukovoditelj Posebnog odjela pregleda te zadržava ili vraća predmet, odnosno provodi istragu potrebnu za donošenje takve odluke.

DODATNI POSLOVI

Članak 13.

Godišnje izvještavanje i statistika

1.      Na kraju svake proračunske godine glavni tužitelj sastavlja statistički pregled svojih aktivnosti koje se odnose na;

a)      neriješene i riješene predmete (opis kaznenog djela, datum izvršenja djela, ime, prezime i datum rođenja navodnog izvršitelja, datum evidentiranja),

b)      broj predmeta koji pristižu u tekućoj godini (vidi točku a),

c)      datum i vrsta konačne ili privremene odluke u neriješenim predmetima u Tužiteljstvu,

d)      datum i vrsta konačne ili privremene odluke u predmetima pod optužnicom na Sudu, odnosno nakon izricanja sudske presude.

2.      Na kraju svake proračunske godine, temeljem statističkog pregleda, glavni tužitelj izvještava Parlament Bosne i Hercegovine. Glavni tužitelj obrazlaže stanje kriminaliteta u Bosni i Hercegovini i ukazuje na tendencije u njegovom kretanju. U zaključnom dijelu ove informacije glavni tužitelj može iznijeti prijedloge zakonskih reformi. Ovi zaključci se objavljuju putem medija i ostalih odgovarajućih sredstava.

3.      Tužitelj Federacije Bosne i Hercegovine, tužitelj Republike Srpske i tužitelj Distikta Brčko daju glavnom tužitelju neophodne podatke u svrhe navedene u stavku 2.

4.      Rukovoditelj Posebnog odjela izvještava o svojim aktivnostima utvrđenim u članku 12. ovog zakona. Njegova izvješća uključuju se u izvješća utvrđena u stavku 2.

UNUTARNJA ORGANIZACIJA

Članak 14.

Pravilnik

1.      Pravilnikom Tužiteljstva se između ostalog regulira organizacija Tužiteljstva, broj administrativno-tehničkog osoblja i uvjeti obavljanja tih poslova.

2.      Pravilnik Tužiteljstva donosi glavni tužitelj uz odobrenje Kolegija tužitelja i Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća Bosne i Hercegovine.

3.      Unutarnju organizaciju Posebnog odjela uređuje rukovoditelj Posebnog odjela internim pravilnikom Posebnog odjela.

Članak 15.

Uprava Tužiteljstva

1.      Upravom Tužiteljstva rukovodi glavni tužitelj. Glavni tužitelj donosi opće naputke za rad tužiteljskih i upravnih odjela Tužiteljstva sukladno Pravilniku.

2.      Početkom svake godine glavni tužitelj sastavlja Opći plan o raspodjeli predmeta i upravnim stvarima. Po pitanju raspodjele predmeta planom se obvezno utvrđuju objektivni kriteriji prema kojima se provodi raspodjela. Tokom godine u plan se mogu unijeti izmjene i dopune ukoliko to zahtijeva promjena broja predmeta koji pristižu, odnosno srodnih upravnih stvari, ili usljed pojave ostalih nepredviđenih okolnosti.

3.      Posebni odjel raspolaže vlastitom upravom. Stavci 1. i 2. primjenjuju se na odgovarajući način na upravu Posebnog odjela.

Članak 16.

Tajnik Tužiteljstva

1.      Tužiteljstvo ima tajnika kojeg imenuje Kolegij tužitelja, te ostalo osoblje odgovorno za stručne, administrativne i tehničke poslove. Tužiteljstvo također raspolaže i drugim osobljem zaduženim za stručna, administrativna i tehnička pitanja.

2.      Tajnik Tužiteljstva pomaže glavnom tužitelju u obavljanju administrativnih poslova i pri izradi administrativnog dijela plana iz članka 15, stavak 2.

3.      Poslove tajnika može obavljati osoba koja je diplomirani pravnik i ima najmanje pet godina odgovarajućeg pravnog iskustva.

4.      Tajnik Tužiteljstva pomaže glavnom tužitelju kod pripreme i izvršenja proračuna Tužiteljstva.

Članak 17.

Registar

1.      Tužiteljstvo vodi evidenciju predmeta. Pri podnošenju predmeta Tužiteljstvu, predmet se upisuje u registar u kojem su, između ostalog, utvrđeni slijedeći podaci;

-         ime i prezime osobe protiv koje je podnesena optužba,

-         državljanstvo optužene osobe,

-         adresa optužene osobe,

-         datum izvršenja kaznenog djela,

-         pravna kvalifikacija kaznenog djela,

-         odnosne odredbe Kaznenog zakona,

-         evidencijski broj Tužiteljstva,

-         evidencijski broj organa za provođenje kaznenog zakona,

-         datum evidentiranja u Tužiteljstvu.

2.      Glavni tužitelj utvrđuje administrativne pojedinosti u Pravilniku koji se izrađuje u suradnji s tajnikom, u mjeri u kojoj iste nisu obrađene u općim napucima i planu raspodjele.

PRIJELAZNA ODREDBA

Članak 18.

Prijelazna odredba

1.      Tužiteljstvo je nadležno za kaznena djela utvrđena zakonima Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Distrikta Brčko koja su se dogodila prije stupanja na snagu Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine, kada ta djela sadrže obilježja međunarodnih ili međuentitetskih kaznenih djela sukladno Kaznenom zakonu Bosne i Hercegovine.

2.      Nakon uspostave Tužiteljstva i Kaznenog odjela Suda Bosne i Hercegovine, svi sudovi i tužiteljstva u Federaciji Bosne i Hercegovine, Republici Srpskoj i Brčko Distriktu u čijoj nadležnosti su kazneni predmeti koji spadaju u nadležnost Suda Bosne i Hercegovine temeljem članka 65.  stavak 2. Zakona o Sudu Bosne i Hercegovine, kod kojih optužnica nije postala pravomoćna, obavezni su odmah prenijeti predmete u nadležnost Tužiteljstva. Tužiteljstvo dalje postupa sukladno Zakonu o kaznenom postupku Bosne i Hercegovine. Ukoliko je optužnica postala pravomoćna, daljni postupak vode sudovi i tužiteljstva u Federaciji Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Distrikta Brčko.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 19.

Propisi o radnim odnosima

Propisi Bosne i Hercegovine o radnim odnosima zaposlenih u institucijama Bosne i Hercegovine, shodno se primjenjuju i na radnike Tužiteljstva, ako ovim zakonom nije drukčije određeno.

Članak 20.

Odgovornost

1.      Za sve štete koje nastanu kao posljedica radnji koje službenici Tužiteljstva poduzimaju pri obavljanju svojih poslova odgovorna je Bosna i Hecegovina.

2.      Bosna i Hercegovina zadržava pravo na odštetu od strane službenika ukoliko se procijeni da je službenik namjerno poduzeo radnje s ciljem da izazove štetu ili povredu, odnosno šteta ili povreda jeste posljedica nesavjesnog obavljanja poslova službenika.

3.      Do donošenja posebnog zakona o obvezama Bosne i Hercegovine, pojednosti vezane za odštetni postupak i uvjete uređuju se Pravilnikom.

4.      Propisi Bosne i Hercegovine o upravi koji se odnose na rukovođenje i odgovornosti nosilaca dužnosti, shodno se primjenjuju i na glavnog tužitelja, ako ovim zakonom nije drukčije određeno.

Članak 21

Stupanje na snagu

1.      Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenom glasniku Bosne i Hercegovine”.

2.      Tužiteljstvo se osniva na dan koji ustanovi Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće Bosne i Hercegovine. Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće Bosne i Hercegovine javno objavljuje datum osnutka.

Članak 22.

Objavljivanje zakona

Ovaj Zakon će biti objavljen u “Službenom glasniku Bosne i Hercegovine”, “Službenim novinama Federacije BiH”, “Službenom glasniku Republike Srpske” i “Službenom glasniku Distrikta Brčko Bosne i Hercegovine”.

Sarajevo, 6. kolovoza 2002. 

Paddy Ashdown, Visoki predstavnik