Neusvajanje izmjena i dopuna Zakona o krivičnom postupku, kojima bi se osporene odredbe zakona uskladile s Ustavom BiH, moglo bi ozbiljno ugroziti funkcioniranje bosanskohercegovačkoga pravosuđa.
Ukoliko bi odredbe Zakona o krivičnom postupku BiH na koje se odnosi odluka Ustavnog suda iz lipnja 2017. godine bile stavljene van snage odlukom Suda o neprovedbi njegove ranije odluke, pravosuđe BiH bilo bi ozbiljno ugroženo i ne bi bilo u mogućnosti procesuirati teške slučajeve kriminala i korupcije u BiH.
Vlasti u BiH moraju postati svjesne ozbiljnosti ove situacije i djelovati sukladno, te ispuniti svoje obveze usvajanjem izmjena i dopuna Zakona o krivičnom postupku. Brzo usvajanje odgovarajućih amandmana otklonilo bi opasnost od slabljenja kapaciteta pravosudnih institucija BiH za borbu protiv korupcije. U protivnom, ukoliko bi odredbe koje je osporio Ustavni sud bile stavljene van snage prije nego što se institucije BiH pozabave nužnim izmjenama, teško je predvidjeti sve posljedice koje mogu nastati po predmete koji su u tijeku i hoće li ti predmeti ikada biti pravilno suđeni.
Istodobno, OHR želi naglasiti da je važno da Ustavni sud prepozna stalne napore institucija da riješe ovo pitanje. Postoje izmjene i dopune u parlamentarnoj proceduri koje bi, suštinski gledano, riješile problem. Drugim riječima, vlasti BiH nesumnjivo rade na rješavanju ovog pitanja i OHR se nada da će Ustavni sud ovo uzeti u obzir.
BiH treba biti u stanju ispunjavati obveze propisane Ustavom. Prema tome, od najvećeg je značenja da izmjene i dopune Zakona o krivičnom postupku BiH i dalje omogućavaju puno vršenje krivične nadležnosti na državnoj razini i osiguraju usklađenost s međunarodnim standardima u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala. Krivično zakonodavstvo BiH mora osnažiti borbu protiv kriminala i korupcije, a ne sprečavati državu da vrši svoju nadležnost, kao i da ispunjava obveze u pogledu očuvanja pravnog poretka.
OHR pažljivo prati ovo pitanje i izražava zabrinutost zbog mogućih posljedica.