OHRPR-25022016-01
25.02.2016 OHR

Uvodno obraćanje visokog predstavnika na konferenciji “Budućnost šumarstva i obrade drveta u BiH”

Vrijedi izgovorena riječ

Kupres, 25. veljače 2016.

Dame i gospodo,

Veliko mi je zadovoljstvo što sam danas ovdje s vama na Kupresu i što imam priliku sudjelovati na konferenciji koja će, iskreno se nadam, ubrzati razvoj jedne od najperspektivnijih oblasti  bosanskohercegovačkoga gospodarstva – šumarstva i obrade drveta.

S obzirom da su ovdje s nama i predstavnici poduzeća i organa vlasti na svim relevantnim razinama, ovo je pravo vrijeme još jednom se obvezati da ćemo poduzeti potrebne korake kako bi se konačno oslobodio puni potencijal ovoga sektora, osigurale nove poslovne šanse i upošljavanje.

Međutim, ukoliko želimo iskoristiti šanse koje se pružaju i realizirati potencijal ovoga gospodarskog sektora, morat ćemo udvostručiti naše napore i osigurati daleko veći stupanj uređenosti u odnosu na sadašnje stanje.

Potencijal za bolji pristup tržištu i poslovnim šansama je svima jasan. Dakle, trebamo zajednički raditi kako bismo u potpunosti regulirali sektor šumarstva na način koji će omogućiti postizanje ovoga cilja.

Uz spremnost za postizanje zdravih kompromisa i zajednički rad, ova zemlja može daleko dospjeti.

U Federaciji BiH, šume i šumovita područja čine 58% teritorija. Sektor obrade drveta je izuzetno aktivan i profitabilan u ovom i drugim kantonima, doprinoseći kantonalnom proračunu i proračunu Federacije.

Međutim, svi znamo da trenutna situacija nije zadovoljavajuća.

Nad oblasti šumarstva nadvio se oblak i to ne samo zbog toga što u Federaciji nema sveobuhvatnog zakona o šumarstvu još od 2009. godine.

Ponavljam, od 2009. godine.

Usvajanje zakona o šumarstvu Federacije nije samo pitanje koje je potrebno žurno riješiti kako bi se omogućio razvoj ove važne gospodarske oblasti, nego se radi i o zakonskoj obvezi od prije sedam godina, da se provede odluka Ustavnog suda Federacije BiH donijeta 2009. godine.

Mnogi od vas svjesni su da, iako su kantoni usvojili vlastite zakone o šumama, oni nisu međusobno konzistentni. Nepostojanje zakonodavstva i nadzora nad šumama i šumovitim područjima na razini Federacije dovodi u pitanje zaštitu i očuvanje tih oblasti. To nije održivo.

U trenutnim okolnostima, procjenjuje se da se oko jedan milijun  četvornih metara šume gubi zbog nelegalne sječe svake godine.

U međuvremenu, gotovo da nema sječe oštećenih ili štetočinama napadnutih stabala.

Štoviše, ni entitet ni država nisu usvojili preventivne mjere protiv štete koju izazivaju invazivne štetočine, nema stalnog sustava praćenja zdravlja šuma, što rade druge europske zemlje.

Rizici koje nosi takva situacija su vam svima poznati. Oni bi mogli biti veoma ozbiljni. U najgorem slučaju, imajući na umu da su šume međusobno povezani eko-sustavi, to čini ne samo Federaciju nego i cijelu zemlju podložnu katastrofalnom odumiranju pojedinih vrsta drveća, pa čak i cijelih šuma.

Financijski gledano, nepostojanje sveobuhvatnog zakonodavstva rezultira nedovoljnim prikupljanjem naknada, koje bi prije svega trebale koristiti lokalnim vladama i lokalnim zajednicama. Od 2003. do 2008., naknade iz šumarstva donijele su oko 2,7 milijuna KM godišnje proračunu Federacije, a proračunima  kantona oko 10,1 milijuna KM godišnje.

Međutim, prema Direkciji za šumarstvo Federacije, kada bi se propisi o naknadama adekvatno primjenjivali, a naknade prikupljale, one bi mogle donositi 30 milijuna KM godišnje, dakle više od dvaput većeg iznosa sadašnjih prihoda, od kojih bi 24 milijuna išla u kantonalne proračune.

Uradimo ono što je potrebno da se ta situacija promijeni i da na taj način povećamo prijeko potrebna javna sredstva.

Spomenuo sam ljepotu prirodnih resursa Bosne i Hercegovine, ali nisam spomenuo njen najvažniji resurs, njene ljude.

Na kraju krajeva, i radi se o ljudima i o gorućem izazovu s kojim smo suočeni – kako stvoriti prilike i radna mjesta koja su potrebna da se građani zadrže ovdje, u ovom kantonu i u ovoj zemlji.

Dame i gospodo, “odljev mozgova”, gubitak velikog broja vrijednih građana, mora se rješavati i to žurno. Taj problem je posebno izražen u ovom kantonu, iz koga deseci obitelji odlaze svakoga mjeseca. Ne samo da možemo zaustaviti ovaj negativan trend, nego ga u nekom vremenskom periodu možemo i preokrenuti ako dovedemo nove investicije koje će voditi ka novim poslovima koji su ključni za suvremenu proizvodnju pokućstva i drugih finalnih proizvoda od drveta.

To možemo uraditi samo ako stvorimo funkcionalan okvir za razvoj ove oblasti gospodarstva. Još jednom ponavljam: kao urgentan prioritet potrebno je donijeti zakone da zaštitimo šume i šumska područja u ovoj zemlji, da riješimo probleme nezakonite sječe i da uspostavimo sustav praćenja zdravlja šuma.

Ovo ne samo da bi ulijevalo ulagačima više povjerenja u tržište, što bi vodilo ka većem broju prilika za upošljavanje, nego bi također povećalo profit lokalnih poduzeća i povećalo prihode na svim razinama vlasti.

Prema tome, pozivam vas da iskoristite ovu konferenciju i urgirate kod vaših političkih predstavnika u Federaciji – posebno kod Vlade Federacije i Parlamenta Federacije – da se ubrza usvajanje suvremenog i sveobuhvatnog zakona o šumama.

Dame i gospodo, vrijeme je da se napravi veliki iskorak i da se ova zemlja vrati na pravi kurs.

Napori da se donese ovaj važan zakon imaju moju punu potporu i radujem se trenutku kada ću doći u posjet poduzećima – uključujući i ovaj kanton – koja će se bez sumnje osnovati nakon donošenja ovog zakona.

Hvala.