Koristeći se ovlaštenjima koja su Visokom predstavniku data u članu V Aneksa 10. (Sporazum o implementaciji civilnog dijela Mirovnog ugovora) Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, prema kojem je Visoki predstavnik konačni autoritet u zemlji u pogledu tumačenja gore navedenog Sporazuma o implementaciji civilnog dijela Mirovnog ugovora; i posebno uzevši u obzir član II 1. (d) istog Sporazuma prema kojem Visoki predstavnik “pomaže, kada ocijeni da je to neophodno, u rješavanju svih problema koji se pojave u vezi sa implementacijom civilnog dijela Mirovnog ugovora”;
Pozivajući se na stav XI.2 Zaključaka Konferencije za implementaciju mira održane u Bonu 9. i 10. decembra 1997. godine, u kojem je Vijeće za implementaciju mira pozdravilo namjeru Visokog predstavnika da iskoristi svoj konačni autoritet u zemlji u vezi sa tumačenjem Sporazuma o implementaciji civilnog dijela Mirovnog ugovora, kako bi pomogao u iznalaženju rješenja za probleme u skladu sa gore navedenim “donošenjem obavezujućih odluka, kada ocijeni da je to neophodno”, o određenim pitanjima, uključujući i (prema tački (c) stava XI.2) “mjere kojima se obezbjeđuje implementacija Mirovnog sporazuma na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine i njenih entiteta”, koje “mogu uključivati preduzimanje mjera protiv osoba koje obavljaju javne funkcije ili zvaničnika (…) za koje Visoki predstavnik ustanovi da su prekšili zakonske obaveze utvrđene Mirovnim sporazumom odnosno uvjete za njegovu provedbu”;
Konstatujući da je Upravni odbor, na svom sastanku na nivou političkih direktora, održanom 26. septembra 2003. godine, zaključio da je rješenje pitanja Grada Mostara od ključnog značaja za održiv i miran razvoj Bosne i Hercegovine;
Imajući u vidu poseban status dodijeljen Gradu Mostaru prema Dejtonskom sporazumu o uspostavi Federacije Bosne i Hercegovine, potpisanom 10. novembra 1995. godine, i njegovom aneksu kojim se utvrđuju principi za Privremeni statut Grada Mostara;
Imajući u vidu također da politički organi na nivou “Grada” i “gradskih općina” do sada nisu uspjeli da izvrše ujedinjenje Grada Mostara u skladu s navedenim Privremenim statutom, nego su, umjesto toga, iskoristili gradske općine u svrhu stvaranja paralelnih institucija i podjele Grada;
Imajući na umu potrebu za učvršćivanjem administrativnog, funkcionalnog i pravnog jedinstva Grada Mostara na način na koji se unapređuje efikasnost u pružanju usluga građanima, garantira uživanje osnovnih prava svih građana, omogućava uživanje zajedničkih prava konstitutivnih naroda i sprječava dominacija jednog dijela stanovništva Mostara;
Cijeneći rad Komisije za reformu Grada Mostara, koju je uspostavio Visoki predstavnik dana 17. septembra 2003. (u daljem tekstu: Komisija);
Pozdravljajući napore koje preduzimaju političke stranke angažirane u pomenutoj Komisiji, koji su kulminirali donošenjem konkretnih prijedloga rješenja za različita ključna pitanja koja se odnose na reorganizaciju Grada Mostara;
Uvjereni danavedena predložena rješenja osiguravaju čvrst osnov za utvrđivanje navedenih garancija i zaštite, te da sadržavaju i odredbe o podjeli vlasti do kojih se došlo detaljnim pregovorima, a čiji je cilj da se građanima Mostara omogući da izgrade temelj za progresivnu budućnost zasnovanu na, pored ostalog, zaštiti vitalnih nacionalnih interesa;
Ohrabreni time što su predložena rješenja proistekla iz najšireg mogućeg konsenzusa u pogledu reorganizacije Grada Mostara;
Uz žaljenje štostranke koje su bile uključene u rad Komisije nisu uspjele postići konsenzus u vezi sa dva neriješena pitanja i uvjereni da bi rješavanje navedenih pitanja dovelo do značajnih poboljšanja u pogledu primijenjenih standarda uprave u Gradu dok bi se istovremeno održavao izborni sistem koji će odražavati svojevrsne okolnosti koje vladaju u Mostaru, a koje proizilaze iz duboko ukorijenjenih suprotnosti interesa između njegovih konstitutivnih naroda;
Podsjećajući na činjenicu da je Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira, na svom zasjedanju održanom u Briselu 11. decembra 2003. godine, preuzeo obavezu da pruži punu podršku realizaciji rješenja pitanja Mostara koje je zasnovano na jedinstvenoj i cjelovitoj gradskoj upravi sa efikasnim garantovanim mehanizmima podjele vlasti, a kojima se sprječava da bilo koji narod ima većinsku kontrolu nad Gradskim vijećem; te da će djelovati kako bi osigurao da realizacija plana narednih mjeseci ima potrebnu političku i ekonomsku podršku;
Naglašavajući potrebu za održavanjem demokratskih izbora na lokalnom nivou u Mostaru kao i u cijeloj Bosni i Hercegovini prve subote mjeseca oktobra 2004. godine, i imajući na umu potrebu da se počne sa pripremom tih izbora;
Imajući na umu sveukupnost gorenavedenih pitanja, Visoki predstavnik donosi slijedeću:
ODLUKU
kojom se proglašava Statut Grada Mostara
Statut Grada Mostara koji se nalazi u daljem tekstu čini sastavni dio ove Odluke i stupa na snagu 15. marta, 2004. godine.
Statut je na snazi na privremenoj osnovi sve dok ga ne usvoji Gradsko vijeće Grada Mostara u odgovarajućoj formi, bez izmjena i dopuna i bez dodatnih uslova.
Ova Odluka stupa na snagu odmah i odmah se objavljuje u “Gradskom službenom glasniku Grada Mostara” i “Službenim/narodnim novinama Hercegovačko-neretvanskog kantona”.
Sarajevo, 28. januar, 2004. Paddy AshdownVisoki predstavnik
STATUT GRADA MOSTARA
U skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine i Ustavom Hercegovačko-neretvanskog kantona, Gradsko vijeće Grada Mostara donosi slijedeći Statut
GLAVA I: OPĆE ODREDBE
Član 1.
Principi
1. Ovaj Statut uređuje pravo i obavezu odlučivanja o interesima i potrebama Grada Mostara (u daljem tekstu: Grad) i njegovih građana, djelokrug lokalne samouprave, organizaciju, finansiranje Grada, učešće građana u pitanjima lokalne samouprave, kao i druga pitanja, prava, obaveze i odgovornosti koja se tiču Grada.
2. U obavljanju svojih zadataka, Grad će poštovati osnovna prava svakog pojedinca i konstitutivnih naroda zajedno sa Ostalim u skladu sa ustavima i zakonima, osigurati jednaka prava i promovisati jednake životne uslove svim stanovnicima uvažavajući njihov nacionalni, vjerski i kulturni identitet, i podsticati njihov miroljubivi suživot.
Član 2.
Samouprava
Grad će unaprijeđivati dobrobit svojih stanovnika u lokalnoj samoupravi putem svojih organa i putem direktnog učešća svojih građana.
Član 3.
Pravni status
1. Grad je pravno lice. Može se u svoje ime obavezati i biti obavezan; pokrenuti sudski postupak pred sudom ili biti tužen pred sudom. Grad ima imovinu.
2. Grad je jedna jedinica lokalne samouprave.
Član 4.
Naziv, pečat i obilježja
1. Naziv Grada je: “Grad Mostar”.
2. Grad ima službeni pečat, čiji izgled se uređuje posebnom odlukom u skladu sa zakonom.
3. Grad ima grb, zastavu i druge simbole čiji izgled se uređuje posebnom odlukom za čije usvajanje je potrebna dvotrećinska većina glasova izabranih Gradskih vijećnika.
Član 5.
Teritorija Grada
Teritorija Grada obuhvata jedinstveno, nepodijeljeno područje u skladu sa stanjem područja prema katastarskim crtama rubnih dijelova na dan 1. januara 1991. godine, modificiranog Općim okvirnim sporazumom za mir u Bosni i Hercegovini, potpisanim 14. decembra 1995. godine.
Član 6.
Jedinstvo Uprave
1. Grad Mostar je jedinica lokalne uprave.
2. Grad može povjeriti određene upravne i stručne poslove privrednim društvima, institucijama i drugim pravnim licima (u daljem tekstu: pravna lica sa javnim ovlaštenjima), te ih nadzire.
3. U cilju osiguranja jedinstva uprave, Grad je odgovoran za zadatke koje mu delegira Bosna i Hercegovina, Federacija Bosne i Hercegovine ili Kanton. Gradu će biti nadoknađeni troškovi koji pri tom nastaju.
Član 7.
Gradska područja
1. U Gradu se formira šest (6) gradskih područja koja odgovaraju bivšim gradskim općinama.
2. Podružnice Gradske uprave se formiraju u gradskim područjima isključivo u svrhu pružanja maksimalnog obima usluga građanima u njihovom okruženju.
3. Gradska područja Grada su izborne jedinice u skladu sa članom 15 ovog Statuta.
Član 8.
Pravna lica sa javnim ovlaštenjima i ustanove
Grad osniva pravna lica sa javnim ovlaštenjima i ustanove za svoje građane, u okvirima svojih finansijskih, kadrovskih i materijalnih mogućnosti.
Član 9.
Međunarodna saradnja i saradnja u zemlji
1. Grad može obavljati svoje zadatke u saradnji sa drugim gradovima i općinama u Bosni i Hercegovini, u skladu sa zakonom. U ovu svrhu, mogu se osnovati zajedničke institucije kako bi se ispunili zadaci od zajedničkog interesa.
2. Grad može pristupati međunarodnim udruženjima gradova i općina, kao i ostvarivati bilateralnu saradnju sa gradovima i općinama drugih država.
Član 10.
Učešće građana u lokalnoj samoupravi
1. Grad uređuje pitanja samouprave odlukama svojih organa i putem referenduma.
2. Svi građani Grada mogu učestvovati u samoupravi Grada putem direktnog učešća. Građani mogu glasati, te se kandidovati na izborima za Gradsko vijeće u skladu sa zakonom.
3. Građani mogu direktno učestvovati u donošenju odluka vezanih za lokalne zadatke koje spadaju u nadležnost samouprave Grada, putem referenduma, zbora građana i građanske incijative u skladu sa zakonom. Odluke o raspisivanju referenduma donose se u skladu s članom 33. stav 3. ovog Statuta.
Član 11.
Prava i dužnosti građana
1. Stanovnici Grada imaju pravo koristiti sve javne institucije i ustanove u Gradu u okviru važećih propisa i pod jednakim uslovima. Niko neće biti spriječen da se koristi tim javnim institucijama i ustanovama zbog svog nacionalnog, vjerskog i kulturnog identiteta, ili zbog bilo kojeg drugog sličnog osnova.
2. Stanovnici Grada učestvuju u finansiranju poslova Grada putem poreza, taksa i doprinosa u skladu sa zakonima.
3. Odredbe stavova 1 i 2 primjenjuju se na pravna lica koja imaju sjedište u Gradu.
Član 12.
Nadzor
1. Grad podliježe nadzoru organa Federacije Bosne i Hercegovine i Kantona, u skladu sa zakonima Federacije Bosne i Hercegovine i Kantona.
2. Nadzor prvenstveno štiti prava stanovnika Grada i osigurava njihovo ostvarivanje, te sprječava organe Grada da djeluju protivno Ustavu, zakonu i ovom Statutu.
GLAVA II: ORGANI GRADA
Član 13.
Opće odredbe
Organi Grada su Gradsko vijeće i Gradonačelnik.
Dio I: Gradsko vijeće
Član 14.
Sastav Gradskog vijeća
Gradsko vijeće Grada (u daljem tekstu: Gradsko vijeće) se sastoji od 35 vijećnika, koji se biraju na slobodnim, demokratskim i neposrednim izborima u skladu sa Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine.
Član 15.
Izbori za Gradsko vijeće
1. Vijećnici u Gradskom vijeću se biraju u izbornim jedinicama.
2. Izborne jedinice u Gradu su područje Grada i šest gradskih područja, kako je definisano u članovima 5. i 7. ovog Statuta i mapi priloženoj u Privremenom statutu objavljenom u “Gradskom službenom glasniku Grada Mostara” od 20. februara 1996. godine (GSG. Grada Mostara, br. 1/96, 20. februar 1996. godine), koja je sastavni dio ovog Statuta.
Član 16.
Zastupljenost u Gradskom vijeću
1. Najmanje četiri (4) predstavnika iz reda svakog konstitutivnog naroda i jedan (1) iz reda Ostalih će biti zastupljeni u Gradskom vijeću.
2. Nijedan od konstitutivnih naroda ne može imati više od petnaeast (15) vijećnika.
Član 17.
Raspodjela mandata
1. U svakom gradskom području se biraju po tri (3) vijećnika. Preostalih sedamnaest (17) vijećnika se bira na području Grada kao jedne izborne jedinice (u daljem tekstu: Gradska lista).
2. Najmanje četiri (4) kandidata iz reda svakog konstitutivnog naroda i jedan (1) kandidat iz reda Ostalih sa Gradske liste će biti izabrani u Gradsko vijeće.
3. Raspodjela mandata u Gradskom vijeću se vrši u skladu sa Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine.
Član 18.
Tijela odgovorna za sprovođenje izbora
1. Tijela nadležna za sprovođenje izbora u Gradu su Izborna komisija Grada Mostara i birački odbori.
2. Odredbe Izbornog zakona Bosne i Hercegovine o općinskim izbornim komisijama se primjenjuju na imenovanja, sastav i djelokrug rada Izborne komisije Grada Mostara.
3. Članovi biračkih odbora se imenuju u skladu sa odredbama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine.
Član 19.
Nezavisnost vijećnika Gradskog Vijeća
1. Gradski vijećnici obavljaju svoju dužnost u skladu sa svojim slobodnim uvjerenjima usmjerenim isključivo ka dobrobiti Grada i njegovih stanovnika.
2. Gradski vijećnici nisu vezani ničijim naredbama ili instrukcijama, osim onim predviđenim zakonom.
Član 20.
Naknada za Gradske vijećnike
Za obavljanje svoje dužnosti, Gradski vijećnici imaju pravo na platu i naknade koje utvrđuje Gradsko vijeće.
Član 21.
Sukob interesa
1. Gradski vijećnici, u obavljanju svoje javne dužnosti, se ponašaju na odgovoran i savjestan način. Oni neće kompromitovati povjerenje stanovnika Grada i poštovat će propise koji uređuju njihova prava, dužnosti i odgovornosti.
2. Na gradskog vijećnika primjenjuju se relevantni zakonski propisi koji se odnose na sukob interesa.
Član 22.
Povjerljive informacije
1. Gradski vijećnici su dužni čuvati tajnim sve informacije koje su klasificirane kao povjerljive od strane nadležnog organa.
2. Obaveze iz stava 1 ne prestaju istekom mandata gradskog vijećnika.
Član 23.
Klubovi
1. Gradski vijećnici mogu formirati klubove. Predsjednik Gradskog vijeća i gradonačelnik moraju biti obavješteni o formiranju kluba. Obavještenje će sadržavati naziv kluba, imena njegovih članova i predsjedavajućeg.
2. Pojedinosti o ovom pitanju se uređuju Poslovnikom Gradskog vijeća.
Član 24.
Klubovi konstitutivnih naroda
1. Klub svakog konstitutivnog naroda će biti formiran u Gradskom vijeću.
2. Formiranje, organizacija i način rada klubova iz stava 1. ovog člana se detaljnije uređuju Poslovnikom Gradskog vijeća.
Član 25.
Predsjednik i zamjenici predsjednika
1. Gradsko vijeće ima predsjednika i dva zamjenika predsjednika. Predsjednik i zamjenici predsjednika nose nazive “predsjednik Gradskog vijeća” odnosno “zamjenik predsjednika Gradskog vijeća”.
2. Predsjednik i zamjenici predsjednika ne mogu biti iz reda istih konstitutivnih naroda.
3. Mandat predsjednika i zamjenika predsjednika prestaje u isto vrijeme kada i mandat gradskih vijećnika.
Član 26.
Biranje i opoziv predsjednika i zamjenika predsjednika
1. Na prvoj sjednici Gradskog vijeća poslije izbora, Gradsko vijeće će izabrati predsjednika i zamjenike predsjednika iz reda gradskih vijećnika. Do izbora predsjednika, sjednicama Gradskog vijeća će predsjedavati najstariji vijećnik.
2. Predsjedavajući prve sjednice Gradskog vijeća će zatražiti prijedloge za poziciju predsjednika i zamjenika predsjednika.
3. Svaki vijećnik ili klub ima pravo predlagati kandidate za mjesta predsjednika i zamjenika predsjednika Gradskog vijeća. Svaki klub konstitutivnog naroda nominira većinom glasova, među predloženim kandidatima iz reda svojih članova, jednog kandidata za izbor na mjesto predsjednika i zamjenika predsjednika.
4. Glasanje o nominiranim kandidatima će se vršiti za svakog kandidata pojedinačno javnim glasanjem. Svaki gradski vijećnik može glasati samo za jednog kandidata.
5. Kandidat koji dobije najveći broj glasova je izabran. U slučaju da dva kandidata dobiju isti broj glasova, mlađi od ta dva će biti izabran za predsjednika. Dva preostala kandidata će biti zamjenici predsjednika.
6. Predsjednik ne može biti iz reda istog konstitutivnog naroda kao i gradonačelnik Grada. Ukoliko se to dogodi, predsjednik će dati ostavku na tu poziciju i izbor novog predsjednika će se održati u skladu sa ovim članom.
7. Predsjednik i zamjenici predsjednika mogu biti opozvani dvotrećinskom većinom glasova izabranih gradskih vijećnika. U tom slučaju, izbor novog predsjednika ili zamjenika predsjednika će se održati u skladu sa ovim članom.
Član 27.
Prava i dužnosti predsjednika i zamjenika predsjednika
1. Predsjednik je odgovoran za rad Gradskog vijeća i obavještavanje gradonačelnika o odlukama Gradskog vijeća. Predsjednik predstavlja Gradsko vijeće u javnim prilikama.
2. Zamjenici predsjednika pomažu predsjedniku u obavljanju njegovih dužnosti i preuzimaju njegove dužnosti u njegovoj odsutnosti, uz prethodno odobrenje predsjednika, osim u slučaju da je predsjednik spriječen da to učini.
3. Gradska uprava će predsjedniku i zamjenicima predsjednika staviti na raspolaganje osoblje i materijalna sredstva neophodna za obavljanje njihovih dužnosti.
4. Predsjednik i zamjenici predsjednika će na raspolaganju imati kancelarije kojima će upravljati sekretar Gradskog vijeća.
5. Sekretar Gradskog vijeća je državni službenik Gradske uprave u službi predsjednika. On će imati svoje osoblje.
Član 28.
Nadležnosti Gradskog vijeća
1. Gradsko vijeće je najviši organ Grada i odgovorno je za sva pitanja koja su u njegovoj nadležnosti u skladu sa ustavima i zakonom.
2. Gradsko vijeće nadzire upravu Grada, uključujući gradonačelnikov ured. Gradski vijećnici imaju pravo da postavljaju pitanja vezana za tačke dnevnog reda sjednica i da zahtijevaju pisane izvještaje. Gradonačelnik će odgovoriti na sva pitanja u roku od dva mjeseca. Na sopstvenu inicijativu, on će obavještavati Gradsko vijeće o svim važnim pitanjima.
3. Gradsko vijeće ima pravo na uvid u provedbu svojih odluka. U tu svrhu, ono može na zahtjev kluba ili četvrtine svih gradskih vijećnika, formirati odbor, koji može pregledati dokumentaciju u prostorijama Gradske uprave. Odbor mora podnijeti izvještaj o rezultatima pregleda. Gradski vijećnici mogu, također, u bilo koje vrijeme, pregledati dokumentaciju u prostorijama Gradske uprave. Gradsko vijeće može također usvojiti ili odbiti polugodišnji ili godišnji izvještaj o izvršenju budžeta koji podnese gradonačelnik u skladu sa članom 43. stav 4 tačka e) ovog Statuta.
Član 29.
Sjednice Gradskog vijeća
1. Gradsko vijeće se sastaje po potrebi i najmanje jednom mjesečno. Gradsko vijeće će biti sazvano bez odlaganja kada jedna trećina svih gradskih vijećnika podnese zahtjev u pisanoj formi i uz navođenje dnevnog reda. Zahtjev će biti podnesen predsjedniku Gradskog vijeća (u daljem tekstu: predsjednik).
2. Svaki gradski vijećnik ima pravo predložiti na dnevni red bilo koje pitanje koje se tiče Grada.
3. Pozivnice u pisanoj formi se dostavljaju najmanje tri dana prije održavanja sjednice.
4. Prilikom sazivanja sjednice, predsjednik predlaže dnevni red, u konsultaciji sa zamjenicima predsjednika Gradskog vijeća (u daljem tekstu: zamjenici predsjednika). Dnevni red se šalje sa pozivnicama za sjednicu. Tačke se mogu dodati na dnevni red tokom sjednice nakon odobrenja dvotrećinske većine izabranih gradskih vijećnika. Ukoliko te tačke ne dobiju potrebnu većinu, iste će se uvrstiti u dnevni red slijedeće sjednice.
5. Predsjednik predsjedava sjednicama Gradskog vijeća i osigurava njihovo vođenje u skladu sa Statutom i Poslovnikom Gradskog vijeća.
6. Gradsko vijeće će se prvi put sastati u roku od dvije sedmice nakon objave potvrđenih izbornih rezultata. U tom slučaju, Gradsko vijeće će sazvati najstariji član, kojeg će odrediti Izborna komisija Grada Mostara, nakon objave izbornih rezultata.
Član 30.
Javnost sjednica Gradskog vijeća
1. Sjednice Gradskog vijeća su javne i blagovremeno se najavljuju javnosti.
2. Gradsko vijeće može odlučiti da sjednica o nekom posebnom pitanju bude zatvorena za javnost. Rezultat sjednice biti će objavljen javnosti. Pojedinosti se uređuju Poslovnikom Gradskog vijeća.
Član 31.
Učestvovanje gradonačelnika i načelnika odjela
1. Gradonačelnik i načelnici odjela učestvuju na sjednicama Gradskog vijeća bez prava glasa.
2. Gradonačelnik ima pravo da se obrati Gradskom vijeću tokom sjednice u bilo kojem trenutku i o bilo kojoj tački dnevnog reda. Na zahtjev, on je obavezan dostaviti Gradskom vijeću sve informacije o svim pitanjima koja su predmet rasprave. Gradonačelnik može delegirati ove dužnosti jednom od načelnika odjela.
Član 32.
Kvorum
Gradsko vijeće može zasjedati i donositi odluke ako je prisutno više od polovine izabranih vijećnika. Kvorum se utvrđuje na početku sjednice. Smatra se da kvorum postoji sve dok se, na zahtjev, ne utvrdi suprotno.
Član 33.
Glasanje
1. Odluke Gradskog vijeća Grada se usvajaju većinom glasova izabranih gradskih vijećnika, ukoliko ovim Statutom ili zakonom nije drugačije određeno.
2. Izuzetno od odredaba o postupku glasanja iz stava 1. ovog člana, usvajanje slijedećih odluka zahtijeva dvotrećinsku većinu glasova izabranih vijećnika:
a) o urbanističkom planu za teritoriju Grada;
b) o izmjenama i dopunama Statuta;
c) o usvajanju i izvršavanju budžeta;
d) o priznanjima i nagradama Grada;
e) smjeni gradonačelnika, predsjednika i zamjenika predsjednika Gradskog vijeća:
f) o izgledu grba, zastave i ostalim simbolima iz člana 4. stav 3 ovog Statuta;
g) o davanju naziva ulicama, trgovima i mostovima;
h) te o ostalim pitanjima koja su utvrđena ovim Statutom,
3. Odluka o proglašenju referenduma zahtijeva većinu glasova u Gradskom vijeću, uključujući većinu glasova svake od komisija Gradskog vijeća za gradska područja, koje se uspostavljaju u skladu s članom 38. ovog Statuta.
4. Odluka o raspodjeli prihoda koji potiču od korištenja dodijeljenog građevinskog zemljišta donosi se na način utvrđen članom 56. ovog Statuta.
Član 34.
Definicija vitalnog nacionalnog interesa
Vitalni nacionalni interesi konstitutivnih naroda koji se štite u Gradu su oni definisani u članu VI.C.6) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine.
Član 35.
Postupak za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa
1. Ukoliko više od jednog predsjednika ili zamjenika predsjednika tvrde da odluka potpada pod listu vitalnih interesa iz člana 34., za usvajanje takve odluke potrebna je većina glasova unutar svakog kluba konstitutivnih naroda zastupljenih u Gradskom vijeću.
2. Predsjednik i zamjenici predsjednika moraju odlučiti, u roku od jedne sedmice, da li odluka potpada pod listu iz člana 34.
3. Ukoliko samo jedan predsjednik ili zamjenik predsjednika tvrdi da odluka potpada pod listu vitalnih interesa, dvotrećinska većina odgovarajućeg kluba konstitutivnog naroda u Gradskom vijeću može proglasiti da dotično pitanje potpada pod listu vitalnih interesa.
4. U slučaju da dvotrećinska većina jednog od klubova konstitutivnih naroda u Gradskom vijeću odluči da se odluka odnosi na vitalni nacionalni interes, za usvajanje takve odluke potrebna je većina glasova unutar svakog kluba konstitutivnih naroda zastupljenih u Gradskom vijeću.
5. Ukoliko većina iz prethodnog stava nije postignuta, pitanje se proslijeđuje Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine, koji donosi konačnu odluku o tome da li se sporna odluka odnosi na vitalni interes konstitutivnog naroda.
6. U tom slučaju, Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine će postupati na način propisan članom IV.A.18.a) tačke 5. do 8. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine.
7. Ukoliko Ustavni sud Federacije odluči da se radi o vitalnom interesu, odluka se smatra neusvojenom, te se dokument vraća predlagaču radi pokretanja nove procedure. U tom slučaju, predlagač ne može ponovo podnijeti isti tekst odluke.
8. U slučaju da Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine odluči da se ne radi o vitalnom interesu, odluka će biti usvojena većinom glasova.
Član 36.
Ostali izbori u Gradskom vijeću
1. Izbori u Gradskom vijeću su tajni ukoliko ovim Statutom nije drugačije utvrđeno.
2. Ukoliko ovim Statutom ili zakonom nije drugačije utvrđeno, osoba koja dobije više od polovine važećih glasova biti će izabrana. Ukoliko niko od nominiranih ne dobije potrebne glasove u prvom krugu, slijedi drugi krug izbora između dva kandidata koja su dobila najveći broj glasova. Ukoliko dva kandidata u drugom krugu dobiju isti broj glasova, mlađi od ta dva kandidata biti će izabran, osim ako jedan od kandidata odustane.
3. Na glasačkom listiću treba biti jasno vidljivo koji je kandidat dobio glas. Glasački listić se u suprotnom smatra nevažećim. Uzdržani i nevažeći glasovi se ne broje kao važeći iz stava 2. ovog člana. Uzdržani i nevažeći glasovi se računaju prilikom utvrđivanja kvoruma.
4. Odbor za izbore, koji se sastoji od po jednog člana nominiranog iz svakog kluba formiranog na osnovu člana 23. ovog Statuta, prikuplja i prebrojava glasove i utvrđuje rezultate izbora. Odbor za izbore odluke donosi koncenzusom. Kada se koncenzus ne može postići, Gradsko vijeće će donijeti odluku javnim glasanjem, nakon što sasluša Odbor za izbore.
5. Ako je broj istovrsnih mjesta koje treba popuniti putem izbora veći od jedan, predlažu se liste kandidata. Dodjela mjesta se vrši prema Saint Lague metodi. Od ove formule se može odustati ako se gradski vijećnici dogovore o zajedničkoj listi i ako Gradsko vijeće da saglasnost dvotrećinskom većinom.
Član 37.
Odbori
1. Gradsko vijeće formira, za pripremu svojih odluka, odbore Gradskog vijeća iz reda svojih članova.
2. Broj članova koje ima pravo nominirati klub iz člana 23. ovog Statuta bit će srazmjeran veličini navedenog kluba. Klubovi mogu nominirati onoliko članova odbora za koliko im pripada pravo na nominiranje i dostaviti će imena predsjedniku Gradskog vijeća u pisanoj formi. Ukoliko se član Odbora povuče sa funkcije, dotični klub nominira novog člana. Članovi Odbora mogu ovlastiti druge gradske vijećnike iz istog kluba da ih zastupaju u Odboru u određenom slučaju.
3. Odbori biraju predsjednika i zamjenika iz reda svojih članova.
4. Predsjednik i zamjenici predsjednika Gradskog vijeća mogu učestvovati na svim sjednicama Odbora bez prava glasa, a ostali gradski vijećnici mogu učestvovati u svojstvu posmatrača i na sjednicama zatvorenim za javnost.
5. Gradonačelnik učestvuje u radu sjednica odbora bez prava glasa. Gradonačelnik može ovlastiti jednog od načelnika Odjela da ga predstavlja.
6. Broj i nadležnosti odbora kao i druga pitanja koja nisu uređena ovim Statutom biti će propisana Poslovnikom u skladu sa općim principima utvrđenim ovim Statutom.
Član 38.
Komisje za gradska područja
1. Za svako od gradskih područja uspostavlja se po jedna komisija Gradskog vijeća za gradsko područje. U sastav svake od komisija Gradskog vijeća za gradska područja (u daljem tekstu: Komisije za gradska područja) ulaze po tri gradska vijećnika izabrana sa teritorije relevantnog gradskog područja na osnovu člana 17. stav 1. ovog Statuta.
2. U nadležnosti komisija za gradska područja spadaju:
– donošenje odluka o raspodjeli prihoda po osnovu dodijeljenog građevinskog zemljišta, u skladu s članom 56. ovog Statuta;
– učestvovanje u donošenju odluke o raspisivanju referenduma, u skladu s članom 33, stav 3. ovog Statuta;
3. Donošenje odluka komisija za gradska područja obavlja se prostom većinom glasova.
4. Stavovi 3. do 5. člana 37, ovog Statuta primjenjuju se na komisije za gradska područja. Pitanja koja nisu uređena ovim Statutom propisuju se Poslovnikom o radu Gradskog vijeća u skladu s općim principima utvrđenim u ovom Statutu.
Član 39.
Zapisnik
1. O raspravama i odlukama Gradskog vijeća i njegovih odbora sačinjava se zapisnik. U zapisniku se navodi ko je bio prisutan na sjednici, koja su pitanja raspravljana, koji su izbori provedeni i koje su odluke donesene.
2. Sekretar Gradskog vijeća ili njegov delegat, u slučaju da on nije u mogućnosti da prisustvuje, na zahtjev predsjednika Gradskog vijeća ili predsjednika Odbora, biti će odgovoran za vođenje zapisnika Gradskog vijeća, odnosno njegovih odbora.
3. Zapisničar i predsjednik će potpisati zapisnik na sjednicama Gradskog vijeća, odnosno predsjedavajući odbora na sjednicama odbora, a isti se dostavlja gradonačelniku i svim učesnicima sjednica.
4. Zapisnik je dostupan javnosti ukoliko nije drugačije utvrđeno zakonom ili ovim Poslovnikom.
Član 40.
Poslovnik
1. Gradsko vijeće usvaja svoj Poslovnik, kojim se uređuje rad Gradskog vijeća.
2. Poslovnikom se posebno uređuje održavanje reda na sjednici, način pozivanja, detalji o rokovima za pozive, raspored sjedenja, formalni postupci glasanja i izbora, kao i opći način rada.
3. Odredbe Poslovnika će biti u skladu sa ovim Statutom.
Član 41.
Osporavanje odluka
1. Ukoliko se smatra da odluka Gradskog vijeća krši važeće zakone ili ugrožava dobrobit Grada, gradonačelnik će je osporiti u roku od tri dana.
2. Gradonačelnik će obrazložiti razloge koji su ga naveli na osporavanje. Osporavanje će imati suspenzivno dejstvo.
3. Gradsko vijeće će ponovo glasati o osporenoj odluci na novosazvanoj sjednici u roku od tri sedmice. Ukoliko Gradsko vijeće potvrdi osporenu odluku:
– odluka će biti konačna i implementirana ukoliko se spor odnosi na odluku kojom se, po mišljenju gradonačelnika, narušava dobrobit Grada;
– gradonačelnik osporava odluku tako što ju podnosi nadzornom organu ako se spor tiče odluke kojom se, po mišljenju gradonačelnika, krše važeći zakoni. Takav podnesak se mora podnijeti u roku od sedam dana nakon potvrde odluke. Na takvu proceduru primjenjuje se važeći zakon.
Drugi dio: Gradonačelnik
Član 42.
Predstavljanje Grada
1. Gradonačelnik predstavlja Grad.
2. Gradonačelnik je nosilac izvršne vlasti.
3. Gradonačelnik sprovodi odluke Gradskog vijeća. Odluke Grada koje stvaraju prava i obaveze donose se u pisanoj formi sa službenim pečatom Grada.
Član 43.
Zadaci gradonačelnika
1. Gradonačelnik je odgovoran za pravilno funkcioniranje Gradske uprave, u okviru budžeta koji je Gradsko vijeće usvojilo. Gradonačelnik odgovara za rad Gradske uprave i nadređen je svim državnim službenicima i zaposlenicima Gradske uprave. Gradonačelnik ih postavlja, unaprijeđuje, uzimajući u obzir kadrovksi plan i otpušta ih iz službe u skladu sa zakonom, ako drugačije nije predviđeno ovim Statutom. Prilikom postavljenja državnih službenika i primanja u radni odnos zaposlenika, gradonačelnik je dužan osigurati da struktura državne službe kao i struktura zaposlenika po pravilu odražava sastav stanovništva Grada, u skladu s Ustavom i relevantnim zakonima.
2. Gradonačelnik organizira Gradsku upravu na najekonomičniji i najefikasniji mogući način i dijeli je na pojedinačne odjele. U ovu svrhu, gradonačelnik će izraditi Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i opće upute o obavljanju službe, koje odobrava Gradsko vijeće. Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji predviđa se najviše šest (6) odjela.
3. Gradonačelnik ima ovlasti nad kreiranjem opće politike odjelâ.
4. Gradonačelnik naročito:
a) priprema i sprovodi odluke Gradskog vijeća;
b) riješava pitanja koja su mu ovim Statutom stavljena u nadležnost;
c) primjenjuje zakone i propise, koje Grad sprovodi po instrukcijama Kantona ili Federacije Bosne i Hercegovine;
d) izrađuje plan budžeta, predlaže ga Gradskom vijeću i sprovodi ga u skladu sa odlukama Gradskog vijeća;
e) podnosi polugodišnji i godišnji izvještaj o izvršenju budžeta Gradskom vijeću. Polugodišnji izvještaj sadrži, pored ostalog, uporedni pregled utvrđenih i stvarnih prihoda i rashoda, te prijedlog mjera za poboljšanje stanja. Na osnovu zahtjeva Gradskog vijeća može se razmotriti mogućnost podnošenja češćih izvještaja;
f) nadzire javne institucije u vlasništvu Grada i preduzeća u vlasništvu Grada, u skladu sa zakonom;
g) osigurava saradnju između Gradske uprave i Ombudsmena.
Član 44.
Izbor Gradonačelnika
1. Na mjesto gradonačelnika mogu biti izabrani samo vijećnici izabrani u Gradsko vijeće.
2. Izbor gradonačelnika će se vršiti na prvoj sjednici Gradskog vijeća nakon izborâ.
3. Svaki gradski vijećnik ima pravo da nominira kandidate iz reda izabranih vijećnika.
4. Prije izbora, nominirani kandidati moraju izjaviti u pisanoj formi da prihvataju kandidaturu.
5. Dvotrećinska većina glasova izabranih gradskih vijećnika je potrebna za izbor gradonačelnika. Ukoliko nijedan od kandidata ne dobije dovoljan broj glasova u prvom krugu, vrši se drugi krug izbora između dva kandidata koji su dobili najveći broj glasova u prvom krugu. Ukoliko je, usljed neriješenog ishoda izbora među kandidatima u prvom krugu, nemoguće ustanoviti koja su dva kandidata dobili najveći broj glasova, organizirat će se poseban krug za ove kandidate kako bi se izvršio odabir kandidata ili kandidatâ koji će se kvalificirati za drugi krug. Ukoliko nijedan od preostala dva kandidata ne dobije dvotrećinsku većinu glasova u drugom krugu, vrši se treći krug izbora. U trećem krugu, prosta većina glasova izabranih gradskih vijećnika je potrebna za izbor gradonačelnika od dva preostala kandidata. Ukoliko preostala dva kandidata dobiju isti broj glasova u trećem krugu, mlađi od ta dva kandidata biti će izabran za gradonačelnika.
6. Odmah nakon izbora, izabrani kandidat daje izjavu o tome da li prihvata izbor. Ukoliko izabrani kandidat odbije izbor, izbori će se ponoviti prema postupku propisanom u ovom članu.
Član 45.
Smjena sa funkcije
1. Gradonačelnik može biti smijenjen sa funkcije prije isteka njegovog mandata odlukom Gradskog vijeća.
2. Prijedlogu za smjenu potrebna je podrška natpolovične većine izabranih gradskih vijećnika.
3. Odluka o smjeni gradonačelnika se donosi na posebnoj sjednici Gradskog vijeća. Odluka se donosi dvotrećinskom većinom glasova izabranih Gradskih vijećnika.
Član 46.
Inauguracija i zakletva
1. Nakon izbora gradonačelnika, vrši se njegova inauguracija na mjesto gradonačelnika na javnoj sjednici i gradonačelnik se polaganjem zakletve obavezuje da će savjesno obavljati svoje dužnosti.
2. Gradonačelnik prima Povelju o svom imenovanju, koju potpisuje predsjednik.
Član 47.
Nespojivost funkcija
Kada bude izabran, gradonačelnik podnosi ostavku na svoje mjesto u Gradskom vijeću.
Član 48.
Načelnici odjela
Načelnici odjela su državni službenici. Načelnike odjela imenuje i razrješava gradonačelnik u skladu sa zakonom.
Član 49.
Zadaci načelnika odjela
1. Načelnici odjela se redovno sastaju na sjednici koju saziva gradonačelnik. Prilikom sazivanja sjednice, gradonačelnik prilaže dnevni red sjednice. Načelnici odjela zajedno raspravljaju o svim zadacima za koje je zadužena Gradska uprava i donose preporuke vezane za pripremu i sprovedbu odluka Gradskog vijeća gradonačelniku da o njima odluči. Na sjednicama se vodi zapisnik, u skladu s uvjetima propisanim u Statutu. Prethodna pitanja će se detaljnije urediti Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji Gradske uprave.
2. Na osnovu rasprava i u skladu sa stavom 1, načelnici odjela samostalno upravljaju svojim odjelima, u okviru gradonačelnikovih ovlasti o kreiranju politike.
Član 50.
Naknada za gradonačelnika
Za obavljanje svojih dužnosti, gradonačelnik ostvaruje pravo na platu i naknade koje utvrđuje Gradsko vijeće.
Član 51.
Glavni savjetnik Grada
1. Gradonačelnik ima pravo na Sekretarijat, koji koordinira sve pripremne i izvršne aktivnosti cjelokupne Gradske uprave i pomaže gradonačelniku.
2. Sekretarijatom upravlja glavni savjetnik Grada (u daljem tesktu : glavni savjetnik), kojeg imenuje gradonačelnik, nakon konsultacija sa klubom konstitutivnog naroda kojem predloženi kandidat pripada, uz prethodnu saglasnost Gradskog vijeća.
3. Glavni savjetnik učestvuje u svim važnim upravnim pitanjima. Detalji će biti određeni u instrukcijama o službi koje donosi gradonačelnik.
4. Glavni savjetnik ne može biti iz reda istog konstitutivnog naroda kao predsjednik i gradonačelnik.
5. Kada bude imenovan, glavni savjetnik podnosi ostavku na svoje mjesto u Gradskom vijeću.
GLAVA III: BUDŽET, JAVNA PREDUZEĆA I UNUTRAŠNJA KONTROLA
Član 52.
Budžet
1. Grad ima jedan i jedinstven budžet u kome se iskazuju svi prihodi i svi rashodi. Izrada, usvajanje i izvršenje budžeta Grada vrše se u skladu s odredbama Zakona o budžetima Federacije Bosne i Hercegovine kao i ostalim važećim zakonima.
2. U prihode budžeta Grada spadaju, pored ostalih, izvorni i dodatni prihodi, takse, porezni prihodi, neporezni prihodi i kapitalni prihodi. U prihode spadaju i prihodi koji Gradu pripadaju po osnovu zakona i propisa Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine i Kantona.
3. Budžet je finansijski izraz planova i politike izvršne vlasti Grada.
4. Izvršna vlast Grada mora osigurati da:
a) budžet i njegovo izvršenje omogućavaju neprestano izvršavanje zadataka Grada,
b) korištenje sredstava bude pravilno i zakonito, ekonomično, efikasno, rentabilno i transparentno,
c) svi javni prihodi budu dodijeljeni u budžet i izraženi kroz izvore od kojih su prikupljeni, i da svi rashodi utvrđeni u budžetu budu u balansu sa prihodima.
5. U skladu sa budžetskim kalendarom Federacije Bosne i Hercegovine, izvršna vlast Grada godišnje priprema i podnosi Gradskom vijeću na razmatranje i usvajanje nacrt budžeta koji obavezno sadrži obrazloženje.
Budžet između ostalog, obavezno sadrži:
a) detaljnu projekciju svih javnih prihoda i rashoda,
b) prihode i rashode svakog budžetskog korisnika, u skladu sa zakonom i odgovarajućim računovodstvenim klasifikacijama,
Obrazloženje budžeta, između ostalog, obavezno sadrži:
a) detaljan zakonski osnov za sve prihode i sve rashode koji se planiraju u budžetu za narednu budžetsku godinu,
b) prioriteti i politike koje određuju razvoj budžeta, prognozu važnih trendova prihoda i rashoda, sažetak tekućih dugovnih obaveza, odnos između tekućeg duga i zakonskih ograničenja, te refleksije takvog stanja na tekuće budžetsko stanje i obaveze, plan vraćanja duga, opis procesa primanja prihoda budžeta, ocjenu odnosa između prihoda i rashoda budžeta, te smjernice budžetske potrošnje u narednoj budžetskoj godini,
c) pregled (po pojedinačnim stavkama) svih korisnika budžeta prikazujući sve zaposlene koji su na platnom spisku korisnika budžeta grada,
d) naznake primjedbi koje je Gradsko vijeće istaklo u vezi sa godišnjim izvještajem za prethodnu godinu i preduzete korektivne mjere.
6. Istovremeno sa usvajanjem budžeta, Gradsko vijeće usvaja i Odluku o izvršenju budžeta Grada. Odlukom o izvršenju budžeta, bliže se uređuje pitanje poput usklađivanja i ravnomjernosti trošenja javnih prihoda, prioriteti, način podnošenja izvještaja o izvršenju, te druga pitanja od značaja za trošenje budžetskih sredstava i ostvarivanje funkcija Grada.
Član 53.
Javnapreduzeća
1. Grad može osnivati, pomagati, preuzimati i proširivati javna preduzeća ako je to u interesu građana. U tu svrhu, Grad treba osigurati da odgovarajuće preduzeće bude u stanju obavljati potrebne funkcije na adekvatan način i da je svojom veličinom proporcionalno ekonomskoj održivosti Grada kao i njegovim zahtjevima.
Član 54.
Zastupanje Grada u javnim preduzećima
1. U preduzećima, u kojima je Grad jedini dioničar, nadzorni odbor sastoji se od predstavnika koje bira Gradsko vijeće u skladu sa Zakonom o ministarskim vladinim i drugim imenovanjima Federacije BiH. Brojpredstavnika uređuje se statutom preduzeća.
2. AkoGradučestvujeupreduzeću, principi o imenovanju propisani u prethodnom stavu primjenjuju se na predstavnike Grada koje će imenovati u nadzorni odbor, ukoliko je to primjenjivo.
3. Preduzeća iz stava 1. i stava 2. se, ukoliko je to primjenjivo, organiziraju i funkcioniraju u skladu sa zakonima koji se primjenjuju na javna preduzeća.
Član 55.
Unutrašnjinadzor
1. Unutrašnjinadzorjenezavisnaiobjektivnafunkcijaprocjenenadzoranadfinansijskim, materijalnimiračunovodstvenimposlovanjembudžetskihkorisnika, tenadzakonitošćuisvrsihodnošćuupotrebebudžetskihsredstava, auciljupravilne, ekonomične, namjenskeiefikasneupotreberesursa.
2. Službazaunutrašnjinadzorimadirektanpristup relevantnom odjelu zafinansije, Gradskojupravi, institucijamaGrada, tesvimdrugimkorisnicimabudžeta.
3. Službomzaunutrašnjinadzorrukovodišef Službe unutrašnjegnadzora.
4. Šef Službe unutrašnjeg nadzora je za svoj rad i rad službe odgovoran Gradskom vijeću.
5. Šef unutrašnjeg nadzora se imenuje i razrješava po preporuci Odbora za finansije i budžet, uz odobrenje Gradskog vijeća. Odabir šefa Službe unutrašnjeg nadzora mora biti transparentan i zasnivati se na njegovoj profesionalnoj sposobnosti. Šef unutrašnjeg nadzora mora posjedovati odgovarajuće kvalifikacije i dokazano iskustvo u reviziji.
6. Gradonačelnik može smijeniti šefa Službe unutrašnjeg nadzora samo uz saglasnost dvotrećinske većine izabranih gradskih vijećnika.
7. Unutrašnje uređenje Službe za unutrašnji nadzor utvrditi će se Pravilnikom o unutrašnjem uređenju.
8. Služba za unutrašnji nadzor sprovodi redovni unutrašnji nadzor svih institucija Grada, i izrađuje, te podnosi gradonačelniku kvartalnu analizu u vezi sa izvršenjem budžeta s ciljem da mu pomogne u izradi izvještaja iz člana 43. stav 4. tačka e) ovog Statuta. Navedena kvartalna analiza se prezentira i Gradskom vijeću. Ta analiza, pored ostalog, sadržava i uporedni pregled utvrđenih i stvarnih prihoda i rashoda, kao i prijedlog mjera za poboljšanje stanja. Preporuke i prijedlog mjera za poboljšanje koje daje Služba za unutrašnji nadzor moraju se bez odlaganja sprovesti nakon prezentacije, ukoliko su u okvirima stavova 9. i 12. ovog člana.
9. Služba za unutrašnji nadzor posebno daje mišljenje o godišnjem izvještaju o izvršenju budžeta koji podnosi izvršni organ Grada. U tom izvještaju se, pored ostalog, ispituje:
a) da li se budžetski plan ispoštovao
b) da li su sve finansijske transakcije pravilno zabilježene i obrazložene
c) da li su svi prihodi i rashodi ostvareni u skladu sa pravilima i propisima
d) da li su dokumenti potpuni i ispravni.
10. Pored godišnjeg izvještaja o izvršenju budžeta, Služba za unutrašnji nadzor redovno pregleda sve račune kako bi se osiguralo da je na stanju računa tačno prikazan finansijski položaj Grada i njegovih prihoda i rashoda za dotičnu godinu i da ispunjava sve zakonske zahtjeve.
11. Služba za unutrašnji nadzor stalno nadgleda sve račune. Kada se radi o elektronskoj obradi podataka, ova služba mora kontrolirati mehanizme prije početka njihove upotrebe.
12. Gradonačelnik, glavni savjetnik, načelnik relevantnog odjela za finansije ili gradski vijećnici mogu, ako to smatraju neophodnim, dodijeliti i druge zadatke šefu Službe unutrašnjeg nadzora, vezano za nadzor tendera, pravilno i ekonomično funkcioniranje Uprave ili učestvovanje Grada u javnim preduzećima.
GLAVA IV: UREĐENJE ZEMLJIŠTA I GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE
Član 56.
Raspodjela prihoda po osnovu dodijeljenog građevinskog zemljišta
1. Odluke o raspodjeli prihoda ostvarenih po osnovu naknada za dodijeljene gradske građevinske lokacije, za uređenje parcela gradskog građevinskog zemljišta, i za korištenje dodijeljenih građevinskih lokacija (u daljem tekstu: naknada po osnovu dodjele zemljišta) u sklopu Grada, donose se na osnovu postupaka utvrđenih u ovom Statutu i u skladu s ostalim važećim zakonima.
2. Prihodi navedeni u stavu 1. ovog člana će biti preraspodijeljeni u korist gradskih područja, u kojima je prihod ostvaren, u iznosu od 80%, te u korist Grada kao cjeline u iznosu od 20%.
3. Prihodi ostvareni iz naknada po osnovu dodjele zemljišta koristit će se za nadoknadu troškova daljeg uređenja zemljišta, izradu prostorno-planske dokumentacije, a na zakonom propisan način.
4. Odluke o raspodjeli prihoda ostvarenih iz naknada po osnovu dodjele zemljišta u sklopu bivše Centralne zone, utvrđuje Gradsko vijeće u skladu s važećim zakonima. Ovi prihodi će biti ponovno investirani u bivšu Centralnu zonu u iznosu od 80%.
5. Odluke o raspodjeli prihoda ostvarenih iz naknada po osnovu dodjele zemljišta u svakom gradskom području utvrđuje relevantna komisija za gradsko područje, u skladu s članom 38. ovog Statuta.
6. Svaka komisija za gradsko područje dužna je na kraju svakog mjeseca Gradskom vijeću podnijeti izvještaj o nerješenim, odbijenim i usvojenim odlukama o korištenju prihoda za dalje uređenje zemljišta. Većinom glasova izabranih vijećnika Gradski odbor odobrava izvještaje svih komisija u roku od 15 dana od njihovog podnošenja. Ako Gradski odbor to ne učini, izvještaji svake pojedinačne komisije, kao i odluke koje ulaze u sastav izvještaja, postaće važeći i u cjelosti provedivi 16-og dana od dana podnošenja.
7. Svaka komisija za gradsko područje dužna je svakih šest mjeseci podnijeti izvještaj šefu Službe unutrašnjeg nadzora, u kojem je dat prikaz svih prihoda ostvarenih iz naknada po osnovu dodjele zemljišta kao i o raspodjeli tih prihoda i detaljima o korisnicima te raspodjele. Šef službe unutrašnjeg nadzora će na godišnjoj osnovi prezentirati analizu ostvarenih prihoda i njihovog korištenja, u kojoj će Gradskom vijeću ukazati na ustanovljene nepravilnosti.
GLAVA V: ZAVRŠNE ODREDBE
Član 57.
Objavljivanje i stupanje na snagu
Ovaj Statut se objavljuje u Gradskom službenom glasniku Grada Mostara i Službenim/narodnim novinama Hercegovačko-neretvanskog kantona. Ovaj Statut stupa na snagu 15. marta 2004. godine.
Član 58.
Izmjene i dopune Statuta
Ovaj Statut se može mijenjati i dopunjavati dvotrećinskom većinom glasova izabranih gradskih vijećnika.