Razgovarao: Till Hoppe
Valentin Inzko: Demonstranti su ljuti što u politici u zemlji nema nikakvih rezultata. Razgovarao sam sa tim ljudima: radi se o gradskom stanovništvu, o mladim i obrazovanim, ali i o starim ljudima kojima je jednostavno dodijalo da nastave život dosadašnjim uhodanim tempom i bez stvarne perspektive. Zahtijevaju kako veću vladavinu prava, tako i ostvarenje postulata Sir Karla Poppera: “Živjeti znači rješavati probleme”. Baviti se politikom ne znači gledanje sopstvenih ili interesa političke partije, nego rješavanje problema ljudi, a ne njihovo stvaranje.
Handelsblatt: Da li demonstranti doista mogu nešto pokrenuti?
Valentin Inzko: Da, svakako. Samo što sam iznenađen koliko su političari neosjetljivi i koliko malo sluha imaju za demonstrante. Ima političara koji smatraju da se protestima neće baš ništa postići i da protesti znače samo gubljenje vremena. Ja mislim da su u zabludi.
Handelsblatt: Ekonomija zemlje godinama stagnira. U kojoj mjeri je za to odgovorna bosanskohercegovačka politika?
Valentin Inzko: Ona snosi glavnu odgovornost. Dodatno je, međutim, nastala i globalna kriza. Prije svega previše je povijesti i politike a premalo ekonomskih aktivnosti. Ovdje postoje mnogi zastupnici stranih poduzeća, kao što su Volkswagen, Arcelor-Mittal, Raiffeisen ili Meggle. Uz bolje investicijske uvjete moglo bi ih biti i više.
Handelsblatt: Što bi se na prvom mjestu moralo promijeniti?
Valentin Inzko: Mnoge firme se žale na nedostatak odlučnosti ili na teško shvatljive postupke institucija. Jedan njemački investitor, na primjer, već četiri godine čeka na moderniji zakon u oblasti šumarstva. Dodatni problem predstavlja veliki broj različitih pravila, npr. u poreskom i radnom pravu. Odgovornim političarima su ti problemi poznati i što ih prije prevaziđu, to će biti bolje za investicijsku klimu.
Handelsblatt: Da li međunarodna zajednica ne inzistira dovoljno na promjenama?
Valentin Inzko: Ja sam sada četiri godine ovdje i trenutačno su veleposlanici i međunarodne organizacije više no ikad ranije nezadovoljni ponašanjem političara. Već postoje neformalni prijedlozi, ali ne i odluke u smislu budućih postupaka. U svakom slučaju bismo morali razmisliti o novoj strategiji.
Handelsblatt: Kako bi ona mogla izgledati?
Valentin Inzko: Potrebna nam je veća suradnja donatora. Potpora se mora bolje koordinirati i uvjetovati. Međunarodna zajednica već sedam godina provodi dosta rezerviranu politiku ne bi li političari vremenom preuzeli sve veću odgovornost. Međutim, od tada zemlja stagnira.
Handelsblatt: Kada će Bosna i Hercegovina – ako uopće – pristupiti EU?
Valentin Inzko: Za taj put su potrebne teške promjene u mnogim oblastima, sa kojima se može uhvatiti u koštac isključivo država sa funkcionalnim strukturama. Proces pristupanja EU može ubrzati samo radikalna promjena političkog razmišljanja. Sa trenutačnom politikom zarobljenom u etno-teritorijalnim šablonama teško da će doći do bilo kakvog napretka.