Zadatak ove Komisije je jasan: pružiti pomoć Bosni i Hercegovini u uspostavljanju policijske strukture koja će biti efikasna, djelotvorna i provoditi vladavinu prava.
Dozvolite mi da budem otvoren. Trenutno u ovoj zemlji vlada organizirani kriminal. Policijske snage u BiH su podijeljene, imaju preveliki broj ljudi, nemaju resurse i čak ne mogu provoditi akcije preko međuentitetske linije razgraničenja. Međutim, kriminalci u BiH su ujedinjeni, dobro opremljeni i nekažnjeno djeluju preko granica.
Bosna i Hercegovina nije opasna zemlja. Ulice u Sarajevu su sigurnije nego ulice u Londonu. Međutim, to je zemlja koje je u kandžama korupcije i orgniziranog kriminala. Novac poreskih obveznika se krade, lica optužena za ratne zločine slobodno šetaju, krijumčarenje se nesmetano odvija.
To je poznato premijeru. To je poznato vama, kao novinarima koji pratite kriminal koji je tako često sastavni dio vijesti. To je prije svega poznato građanima ove zemlje zbog toga što to vide svaki dan. Javne ankete pokazuju da su vladavina prava i borba protiv organiziranog kriminala i korupcije pitanja od najveće važnosti za građane Bosne i Hercegovine.
Ovaj problem je posljedica rata i tranzicije. On nije karakterističan za BiH, ali podijeljene bh. strukture ga čine gorim. To je problem koji BiH mora riješiti ako hoćemo da napredak koji smo postigli ostane nepromjenljiv kao dio procesa stabilizacije mira.
Prije svega, ovo je strukturalni problem. IPTF, a sada EUPM, je postigao značajan napredak u jačanju pojedinačnih standarda, ali sada moramo rješavati slabosti u samoj strukturi policije.
Članstvo u EU i NATO predstavlja najbolju priliku za BiH za dugoročni mir i prosperitet. Ipak, i jedno i drugo zavise od restrukturiranja policijskih snaga u BiH tako da djeluju kao efikasan štit protiv organiziranog kriminala, koji koristi Balkan kao put za Evropu. NATO je to jasno stavio do znanja u svom komunikeu u Istambulu. Evropska komisija je to jasno stavila do znanja u svojoj Studiji izvodljivosti.
Ako se Bosna i Hercegovina želi priključiti Evropi, moraće restrukturirati svoju policiju. To je više nego očito, pri čemu je i izrazito hitno. Za mnoge građane BiH Evropa predstavlja daleku destinaciju do koje žele doći. Međutim, svakodnevna realnost je ta da moraju podnijeti zahtjev za izdavanje viza da bi mogli putovati izvan zemlje, što predstavlja stalnu povredu njihovih prava kao slobodnih građana. Ono što sada žele jeste putovanje bez izdavanja viza. Ja se slažem sa njima. Međutim, nikada nećemo postići bezvizni režim ukoliko ne budemo imali efikasnu vladavinu prava. A ne možemo imati efikasnu vladavinu prava sa 19 policijskih struktura. Prema tome, ova Komisija je prijeko potrebna ako se nadamo skoroj uspostavi bezviznog režima.
Zbog toga sam danas, uz saglasnost premijera Terzića, donio Odluku o uspostavljanju Komisije za restrukturiranje policije.
U kratkim crtama, mandat Komisije će biti da predloži jedinstvenu i efikasnu policijsku strukturu za cijelu Bosnu i Hercegovinu. U tom cilju, ona će utvrditi operativna, financijska, ustavna i zakonodavna pitanja koja u ovom trenutku mogu stajati na putu stvaranja jedne takve jedinstvene strukture, te će predlagati rješenja.
Komisija će također procijeniti kako se policija uklapa u širi pravosudni sistem kao cjelinu.
Komisija će imati 12 članova koji se imenuju prema funkcijama koje obavljaju u sljedećim institucijama za provođenje zakona i državnim institucijama – detaljni podaci se mogu dobiti nakon konferencije za štampu.
Premijer i ja smo dali rok Komisiji da do kraja ove kalendarske godine podnese izvještaj o rezultatima rada.
Zadovoljstvo mi je sada predstaviti vam predsjedavajućeg Komisije za restrukturiranje policije, bivšeg premijera Belgije, Wilfreda Martensa. Mislim da imamo veliku sreću što je osoba sa takvim renomeom i iskustvom pristala da preuzme ovu dužnost. Ne vjerujem da postoji kompetentnija osoba, kako sa aspekta liderstva, poznavanja evropskih institucija tako i sa aspekta iskustva u provođenju reformi u kompleksnim ustavnim i policijskim uređenjima, za takav zadatak u zemlji gdje postoje tri konstitutivna naroda, 3 jezika i mnogi nivoi vlasti. Iskustvo koje ima premijer Martens bi trebalo svakome uliti povjerenje.
KOMISIJA ZA RESTRUKTURIRANJE POLICIJE
Komisija se sastoji od dvanaest članova i sedam pridruženih članova.
Predsjedavajućeg i dopredsjedavajućeg Komisije imenuje visoki predstavnik.
Ostali članovi Komisije su:
- Ministar sigurnosti BiH;
- Ministar unutrašnjih poslova Federacije BiH i ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske (koji istovremeno predstavljaju i premijere svojih entiteta);
- Dva ministra unutrašnjih poslova iz kantona u Federaciji BiH (koje imenije Dom naroda Parlamenta Federacije BiH u roku od petnaest dana i koji će predstavljati sve kantonalne ministre unutrašnjih poslova);
- Jedan gradonačelnik iz Federacije BiH i jedan gradonačelnik iz Republike Srpske (koje imenuje Zajednica općina i gradova svakog entiteta u roku od petnaest dana) i gradonačelnik Distrikta Brčko;
- Predstavnik predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH;
- Komesar EUPM-a.
Pored navedenih članova Komisije, u sastav Komisije ulaze i sljedeći pridruženi članovi:
- Glavni tužilac Bosne i Hercegovine;
- Direktor Agencije za informacije i zaštitu Bosne i Hercegovine;
- Direktor Državne granične službe Bosne i Hercegovine;
- Direktor Ureda za saradnju sa Interpolom;
- Direktor Uprave policije u Federaciji;
- Direktor policije u Republici Srpskoj;
- Kantonalni komesar policije (kojeg imenuju kantonalni komesari policije u Federaciji u roku od petnaest dana).
Wilfried Martens – Biografija
Wilfried Martens je danas imenovan na mjesto predsjedavajućeg iz Međunarodne zajednice Komisije za restrukturiranje policijskih snaga u BiH. Martens je više od decenije obavljao funkciju premijera Belgije, i u tom periodu, između 1979. i 1992. godine, bio je na čelu osam različitih vlada.
Martens je jedan od suosnivača Stranke evropskih naroda (EPP), formirane 1976. godine, a na mjestu predsjednika ove stranke nalazi se od 1990. godine. Između oktobra 2000. i novembra 2001. god. bio je predsjednik udruženja Međunarodni demokrati centra (Centrist Democrat International). Od 1993. god. obavljao je funkciju predsjednika Evropske unije hrišćanskih demokrata, sve do njenog spajanja sa EPP-om 1996. godine.
Martens je 1962. godine pristupio Flamanskoj hrišćansko-demokratskoj stranci, postao njen predsjedavajući 1972. god., a 1974. godine ušao je u parlament. Bio je poslanik u belgijskom Zastupničkom domu (federalni parlament) od 1974. do 1991. god., te je služio kao senator između 1991. i 1994. godine. 1994. god. postao je član Evropskog parlamenta, gdje je predsjedavao grupom EPP-a.
Predsjednik Martens doktor je pravnik nauka, te posjeduje diplome iz prava i filozofije sa Univerziteta Louvain. Studirao je također međunarodne političke nauke na Univerzitetu u Harvardu, S.A.D. Od 1960. godine aktivno se bavi pravnom praksom na žalbenom sudu u Gentu.
Među brojnim domaćim i međunarodnim priznanjima, treba napomenuti da je 1998. god. doktor Martens dobio nagradu Charles V za doprinos Evropskoj uniji.
Wilfried Martens rođen je 19. aprila 1936. godine u Sleidinge-u u Istočnoj Flandriji, u Belgiji, oženjen je i ima petero djece.